Luka 8 - Kutsingken Ira Rimam ti Saen KyagAnda iki ti Putsa Yesu 1 Isim yine kpang, Yesu nwunn u kyang putsa uwae uten uten, itiyang ti itikitinying meme, ku ri te ande ira tinyang na Kujwokwe Rimam. Aba rijwe asu ifaen ti awu tsab ba tsab putsa wu ama, 2 fa ti anda iki ti awu nwangru ba uwae rijwen titibi ti acaeb ti tsotso. Kinjo uwae-ba si Mberimu ti a ku kunn wu baa Magadalen ti Yesu jae ruye rijwen titibi itsongfaen ijwe-wu. 3 Iki si Yowana uwa Kuza unde ti si kinjo uwae afaen Ukwe Herodus. Iki ama si Susana. Anda bane ku ndeya Yesu ti ande ti putsa-wu ti iken ti aba site. Unde ti ku Yag Itso ( Matiyu 13:1-23 ; Markus 4:1-20 ) 4 Ande tsikunn ti ku ruye uwae uten ti uten u ru ba uwog Yesu. Ti aba ru ba funn uwog-wu, Yesu sunn ira u kwen na ba baa, 5 “Unde iki nwunn ti wu ru ka yag itso-wu. Ti awu ku yag itso yi uwae risaen, ariki ta ka si fengo uwog ti ande ceb yi ti afxen. Inung ru ba tob pu yi ci. 6 Ayaen iki ta ka si riben asang. Ayi ruye u wam cwu ikyaen ti ambyi ta ko-yi riben atang be. 7 Ayaen awum iki ta ka si uwae icwong. Icwong yi ser te awum u cwin wen yi. 8 Awum yi iki ta ka si riben ti tinyang u ser ben u waen awaen. Kucwong kinjo site ayaen mae ande itsong.” Tiri, Yesu ri kyi cwucwo baa, “Unde ti a site atong awu ā fxen.” 9 Ande ti Yesu ku kwen na ba ira Rimam rang wu imbyi ira yi ti awu kwen na ba ne. 10 Yesu ri baa, “A cwe na pu ba ani ti ni na nungye ira ti titam na Kujwokwe Rimam. Amaa, ande ti tsitsi, a ku tsag ira yi te ba uwae ira ti sunn, ikyaen ti aba ā naa kutong u fxen ye-ba be. 11 “Imbyi ira yi ta ri. Itso pangma ira Rimam. 12 Ayaen awum ti ta ka si fengo si ande ti fxen ira Rimam, amaa Shetann ka ru ba u ba kwerra ira yi ruye uwae utob-ba ikyaen ti, aba na ru-ba kubenti uwae ira yi be, u tu-ba itinwangru be. 13 “Ayaen awum ti ta ka si riben asang si ande iki ti fxen ira Rimam u kyangte yi ti utob ti tsen. Abane pangma awum ti site-yi ipab ti tinyang be. Aba ser uwae usir ifaen, ama kiye ti rikaen a ru ba, aba ku tsi-ba tsi be, u jwunnsi pu ba. 14 Ayaen awum ti ta ka si uwae icwong si ande ti fxen ira Rimam, ama rikaen ti utense ti rifunn ti utense ti iken na utense ti ku taen ayib ku nda ba munnji ti ira yi ti aba fxen. Itso abane ku ser-ba ti ribom uwae ira Rimam be. 15 Ama itso ti ta ka si riben ti tinyang si ande ti ku fxen ira Rimam u ku ye su yi bubom uwae riyaen utob-ba. Abane ku kyangte yi ti ribom ti kubenti uwae riyaen utob-ba. Aba ku ye utob uwae rikaen-ba meme u ku waen awaen ti tinyang. Ira ti Myae Risu Fitila ( Markus 4:21-25 ) 16 “Unde iki ta-wu ti yen fitila u burkyi wu ti kitutong, ko u sa tam umbyi iken ti nae be. A ku yen fitila u sa tsi tsa risu tebur ikyaen ti ande ti sang ku ba ā nungye uwog ti sisaen. 17 Meme iken ti a tam tine, a u shaen umbyi-yi tsi ise. Meme iken ti burkyikyi, a u mbubta yi. 18 Ni myae ira ti ani ku fxen nyinyang. Ikyaen ti, unde ti site iken yang-yi, a u si na kyi wu, ama unde ti site-wu be, ko ti ayi a si kpang ahan ti awu site, a u shir mbe ra yi uwog-wu.” Ameinja Yesu ti Iya-wu ( Matiyu 12:46-50 ; Markus 3:31-35 ) 19 Uwae kiye wune, ameinja Yesu ti iya-wu ru ba uwog-wu. Ande funn uwog-wu timambe. Ikyaen na yine aba ru ka fob-ba uwog-wu be. 20 Unde iki ri te Yesu baa, “Iya-fu ti ameinja-fu tsi ise akwen u ku sha ti a na nung ayib-fu.” 21 Yesu ri te ba baa, “Iya-m ti ameinja-m si ande ti ku fxen ira Rimam u ku nde wande te yi.” Yesu Nda Ufunn Kyaetsi ( Matiyu 8:23-27 ; Markus 4:35-41 ) 22 Usir iki Yesu sang uwae kuyae ti ande ti awu ku kwen na ba iken. Awu ri te ba baa, “Ti yen ru yi ukunn uyinn akwen.” Aba nwunn u jwo ku ru. 23 Ti a jwo ku ru, kicwag sa ra Yesu ru. Ufunn ti ribom nwunn ku kae ku paen ambyi munnkyi uwae kuyae, ama kuyae ku sha ti wu fxaebur, aba ta uwae rikaen. 24 Aba kunn shwu wu u ri te wu baa, “Itsekuru-ti, ati ku cwu-ti.” Awu fa sunwunn u fwan ufunn kibyag, uwog ru ka bwetag skirr. 25 Rijwen si ba ijwe. Yesu rang ba baa, “Ani site-ni uwae kinjo be a?” Ayib fur ba, aba ku rang atso baa, “Awune si aye? Awu ku taen ufunn ti ambyi ira, aba ku nae risu riben te ira-wu.” Yesu Nwangru Unde ti Site Kusung Titibi ( Matiyu 8:28-34 ; Markus 5:1-20 ) 26 Yesu ti ande ti putsa-wu nwunn uten Galili u yen ru ka ukunn uyinn uwog ti aba jwo ku ru yi atang. Aba ru ka sang uwae uten ande ti Gerase. 27 Ti Yesu nwunn u tso yi akaense, awu tu unde iki ti ru uwae uten wu ba. Rijwen titibi munn uwae unde wu. Fengo rwen pu yi awu cwun wu atupwa be. Awu ku kyang ribam u ku nae-wu uwae kununn be. Uwog askab ande si uwog ti awu ku nae atang. 28 Ti awu nungye Yesu, awu nghae ira u ru ka ku riben uwe-wu u taen ira ti ribom baa, “Yesu, Umbae Rimam, Rimam ti skeb ti tag, imi ti ren fu te me? Ame ku jwam fu, nda-fu ame rikaen be.” 29 Awu ri ira yine ikyaen ti, ti kucang-yi, Yesu ri te kusung titibi wu baa, awu na ruye. Ikyaen ti, kusung titibi nda wu jwub kijaen atsepu yang-yi. A ku kwer kob wu iti u ku yir kob ajwo-wu te indub. Amaa awu ku shir yer tag kob indub yi, ama kusung titibi ku nda kob wu ter ru fe yi kutur khika. 30 Yesu rang unde wu baa, “Rinyi-fu baa imi?” Awu ri baa, “Rinyi-m si Atijwunn,” ikyaen ti, kusung titibi ti ta uwae unde wu jwunn timambe. 31 Aba jwam Yesu baa, awu na jae ba ruye-wu uwae unde wu be. 32 Uwog atang ande iki pu ingog ku kyang ku ci iken ti fifer ti ibaen rikwen ti ta atang. Ajwen titibi yine jwam Yesu baa, awu na nda ba ti aba na ru ka sang uwae ingog yi. Awu cwe na ba. 33 Ajwen titibi yi ruye uwae unde wu u ka sang ijwe ingog yi. Ingog yi ter yaen shag u tum atso ru ka si uwae uyinn atang u ngwa cwu. 34 Ti ande ba ti ku shi ingog yi sae iken ti nde, a ter inyae ru ka tsag ira yine te ande ti uwae uten ti ande ti ta ufang. 35 Ande nwunn ruye ti aba na ru ka nung iken yi ti nde. Aba ru ba uwog Yesu u ba nung unde wu ti Yesu jae ru rijwen titibi risu-wu. Unde wu som afxen Yesu u si atupwa u ku tang ira ti tinyang tiri. Ikyen ricwu ye ande ba. Ayib fur ba. 36 Ande ba ti nung iken yi ti nde ne u ru ka tsag te ande ti tsitsi iken ti nde ti tawe kijaen unde wu yag ta. 37 Isim iken yine meme ande ti Gerase jwam Yesu baa, awu na nwunn ti wu na ruye uten-ba, ikyaen ti, wande ti Yesu nde ne, nda ba ikyenricwu timambe. Yesu nwunn u sang yi uwae kuyae ti wu na ya ba ta. 38 Ama unde wu ti rijwen titibi ruye ijwe-wu jwam Yesu baa, awu na u putsa wu ru. Ama Yesu pyir-wu u ri te wu baa, 39 “Kafe ru yi uwae kununn ti ka ri te ande iken ti Rimam nde na fu.” Unde wu kyang uwae uten wu meme u tsag te ande wande tinyang ti Yesu nde na wu. Unda Yayirus ti Unda ti ku Shinn Anying ( Matiyu 9:18-26 ; Markus 5:21-43 ) 40 Kiye ti Yesu kafe ka ukunn uyinn akwen cwucwo, ande ti funn atang kyangte wu ti utob ti tsen ikyaen ti, aba som ku ji wu. 41 Isim ti awu ru ka ukunn atang, unde iki ti rinyi-wu si Yayirus ru ba uwog-wu. Yayirus si kinjo uwae ande ti uwe na kusog Rimam na Mbayawuda ti uten atang. Awu ru ba jwunn ikyig uwe Yesu u jwam wu baa, awu na ru yi kununn-wu 42 ti wu na u nwangru unda-wu ti pu ku cwucwu. Mbawandab wu si umbae-wu kinjo rikaen. Asang-wu si rijwe asu ifaen. Ti Yesu nwunn ku ru, ande wurtutu putsa wu, isim ti uwe. 43 Unda iki ta atang ku ngwa rikaen te ise ti ta, si-yi ti ti ri be. Ise yi pyir ti ti yer ka pu yi asang rijwe asu ifaen. Meme ande ti to na wu acin to num pu ba. Unda wu wen iken yang-yi risu ise-wu ayine, amaa awu nde num se. 44 Awu putsa ande ba isim u sang uwae-ba u ru ka sa kujwo tekunn unju kutupwa Yesu. Ti ritsen, ise-wu yer. 45 Yesu rang ande ba ti putsa wu baa, “Aye ti sa kujwo tekunn me?” Unde ta-wu ti cwe baa, awu ti tekunn be. Bitrus ri te wu baa, “Afu nung ande tum atso ku putsa fu. Ande ti ku tur atso ku fer fu.” 46 Amaa Yesu ri kyi baa, “Unde iki uwae-ni tekunn me, ikyaen ti, ame nung kuko ruye rimenn-m!” 47 Kiye ti unda wu nungye baa, awu na tam fob-wu ijwe-wu cwucwo be, awu nwunn u ru ba ti ijwe ti fwer u ba jwunnsi nae afxen Yesu u ri te wu uwe ande meme iken ti nde titawe awu ru ba tekunn kutupwa-wu. Awu tsag te ba ama itso fengo ti ise-wu ayi yer ti ritsen kiye ti awu tekunn Yesu. 48 Yesu ri te wu baa, “Unda-m, uwae kinjo-fu nwangru pu yi afu. Ka-fu nyinyang.” 49 Ti awu ta uwae ira yine ti ti ri, a tom unde kutsa iki ru kununn Yayirus ba. Unde wu ri te Yayirus baa, “Unda-fu cwu pu wu. Nda-fu unde ti uwe rikaen cwucwo be.” 50 Kiye ti Yesu fxen ira yine, awu ri te Yayirus baa, “Kyen-fu ikyenricwu be, ru kubenti uwog-m, unda-fu u shwur.” 51 Ti aba sa sa sa ru ka sang kununn Yayirus, Yesu cwe na nyang Bitrus ti Yohana ti Yakubu ti a na putsa wu na sang, fa ti ite umbae wu ti iya-wu amam. 52 Meme ande ti funn atang ku jwub ricwu umbae wandab wu, ama Yesu ri te ba baa, “Ni jwub-ni ira be, umbae wu cwu-wu cwu be. Kicwag ti awu nae.” 53 Meme-ba skaen u sae ru wu, ikyaen ti, a nung iticwu mbawandab wu ti ayib. 54 Yesu ye mbawandab wu ti kujwo u kunn ira baa, “Umbae-m, fa sunwunn.” 55 Ti ritsen unyang-wu ter kafe ba, mbawandab-wu fa sunwunn u tsi ritsen. Yesu ri te ba baa, aba na sha na wu wuci ti wu na ci. 56 Ayib fur Yayirus ti uwa-wu risu. Yesu fwa ba kusen baa, aba na ri te-ba ande iki ira risu iken ti nde ne be. |
© Wycliffe Bible Translators, Inc. and
© The Nigeria Bible Translation Trust 1995, 2017