Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 LAITORINIK 11 - BUKUIT NE TILIIL Sireet ne Dutero Kanon


Kosubi `Solomon kanamonik

1 Ki cham anyun Solomon kwonyiik che chaang' che po pororyosyek, kobooto cheptap Pharaoh, tiibiik che po Moabik, che po Amonik, che po Edomik, che po Sidonik ak che po Hitik;

2 che po pororyosyek che ki leenji Kamuktaindet ne Toroor piigap Israel, “Amotun icheek, anan kogoonok otun amu imaasi icheek mugulelwekwok osup kanamonikwak.” Ki namgei Solomon ak chuuto kochamyo.

3 Ki tinyei osotik pogol tisap, che ki tiibiigap pounik, chebaigeinik pogol somok. Ki imaas osotichooto muguleldanyi.

4 Amu kingo osit Solomon, komaas osotikyik muguleldanyi koosup kanamonikwak, ak ki ma kogesunotkei eng' Kamuktaindet ne Toroor Kamuktaindennyi, ko uu kiit ne ki uu muguleldap Daudi kwandanyi.

5 Amu ki isup `Solomon Astoret, kanamwet ne kwondo ne po Sidonik, kobooto Milkom ne kiwechei ne po Amonik.

6 Ki yai Solomon yaityet eng' taitap Kamuktaindet ne Toroor, ama isup Kamuktaindet ne Toroor konyi, ko uu ye ki yai Daudi kwandanyi.

7 Kiteekyi anyun Solomon Kemos ne kiwechei ne po Moabik ole toroor, eng' tulweet ne mi taitap Jerusalem, ak kiteekyi Molek ne kiwechei ne po lagogap Ammon.

8 Ki yachi ko uu nooto osotikyik tugul che po pororyosyek, che kibeelei nyamdutik ak koeng'jin kanamonikwak.

9 Ki nereekyi `Kamuktaindet ne Toroor Solomon, amu ki kimaas muguleldanyi kobagaakta Kamuktaindet ne Toroor, Kamuktaindetap Israel, ne kiga komong'ji ineendet konyil aeng',

10 ak kiga kong'at ineendet agobo ng'olyoondoniito, kole, amat koosup kanamonik: ago ma riip kiit ne kiga ng'at `Kamuktaindet ne Toroor ineendet.

11 Ki leenji anyun `Kamuktaindet ne Toroor Solomon, “Amu koiyai kii, ama iriip kayomisennyu ak ng'atuutikyuk che ki ang'atiin, arebenen iman laitornatet ak agoochi otwogindeng'ung'.

12 Ago ma yae ng'olyoondoniito eng' peetuusyeguk agobo Daudi kwandang'ung' ago arebee eutap weeriing'ung'.

13 Ago marebe laitornatet tugul; ago agoochini ooreet agenge weeriing'ung', agobo Daudi otwogindennyu, ak Jerusalem ne ki alewen.”


Puunigap Solomon

14 Ki ing'eetyi `Kamuktaindet ne Toroor Solomon puunyoot, Hadad Edomindet, ki po iyoteetap laitoryat eng' Edom.

15 Amu kingo mi Daudi Edom, ak ki kawo Joab, kiptaiyatap lugeet, kotogosta kotup piik che kiga kibar, ak kiga par muren age tugul eng' Edom.

16 (Amu ki tebee olooto Joab ak Israel tugul arawek lo, agoi kobar muren age tugul eng' Edom;)

17 Ago Hadad, kota ko lakweet ne ming'in, kogimwei anyun koba Misiri, ineendet ak Edomik alak che po otwogigap kwandanyi.

18 Ki ng'eetyo koba eng' Midian, ak ki it Paran. Ki imut piik eng' Paran koba kobooto icheeget, ak koba koit Misiri, kap Pharaoh laitoryatap Misiri, ne ak kong'at ki igoochi ineendet koot, amitwogik ak emet.

19 Ki chamak miising' Hadad eng' taitap Pharaoh, kot kogoochi chepkametap osotyonnyi kotun, chepkametap Tapanes osotyotap laitoryat.

20 Ki sikyi Adad chepkametap Tapanes weeriit ne kainennyi ko Genubat, ne kiluge Tapanes ineendet eng' kootap Pharaoh. Ki tebee Genubat kootap Pharaoh kobooto weeriigap Pharaoh.

21 Kingo kas Hadad komi Misiri kole ki koru Daudi kobooto kwanisyekyik, ak ki kome Joab kiptaiyatap lugeet, koleenji Hadad Pharaoh, “Chamwo awo, kot ait emennyu.”

22 Koleenji Pharaoh, “Nee ne kobetun eng' oldanyu, si imach iwe emeng'ung'?” Ak ki wol kole, “Ma petwa kiy, chamwo inyee awo!”

23 Ki ing'eetyi `Kamuktaindet ineendet puunyoot age, Reson weeriitap Eliada, ne kiga mwee kiptaiyandennyi Hadadeser laitoryatap Soba.

24 Ki iyum piik koba ole mi ineendet, ak koek kiptaiyatap kweanetap lugeet, kingo par Daudi piigap Soba. Ki pa icheek Damasko komeny ak kolaitoran eng' olooto.

25 Ki ek ineendet puunyootap Israel eng' peetuusyek tugul che po Solomon, koma ki itito yaityet ne ki yai Hadad. Ara ki laitoran ineendet eng' Syria ak kowech Israel.


Kocheeng'ei Jeroboam koek laitoryat

26 Ki ingelelji agine Jeroboam weeriitap Nebat laitoryat, Ephraimindet ne po Sereda, otwogindetap Solomon, ne kainetap kamennyi ko ki Serua, kwondo ne ki kiga kosiirtoe manong'otyot.

27 Ni kiit ne ki igoochi ineendet komach kongelelji laitoryat: ki teech Solomon Milo, ak koteech kogeny ole ki kobutok eng' nganaseetap Daudi kwandanyi.

28 Jeroboam ko ki chiito ne kiim ak ko nyigan. Ki keer Solomon murenonooto kole, igiilegei eng' poisyet, kogoochi ineendet koboi poisyet tugul che po kootap Joseph.

29 Eng' peetuut age kogiwo Jeroboam eng' Jerusalem, kotuiye maotyot Ahija Silonindet eng' ooreet ak kigailaach Ahija ngoryeet neta ko leel. Ki mi tuwai icheegei timiin.

30 Ki nam Ahija ngoryonooto leel ki ilaachi ak kogereer kopcheune taman ak aeng'.

31 Ki leenji Jeroboam, “Ip kebeberwek taman, amu kale Kamuktaindet ne Toroor, Kamuktaindetap Israel, ‘Keero, arebee laitornatet eng' eutap Solomon, ak agoonin ortinwek taman.’

32 Ago punjin ineendet ooreet agenge, agobo otwogindennyu Daudi, ak agobo Jerusalem, nganaseet ne ki alewen eng' ortinwek tugul che po Israel.

33 Ayaei ko uu nooto amu ki kobagakta ineendet ak kogutung'ji Astoret kanamwet ne kwondo ne po Sidonik, Kemos kanamwetap Moab ak Milkom kanamwetap lagogap Ammon; ama wendote ortinwekyuk, koyai ne myee eng' tainnyu, ak koriip ng'atuutikyuk ak kirwoogutikyuk, ko uu ye ki yai Daudi kwandanyi.

34 Ago ma ibe laitornatet tugul eng' eunnyi, ayae ineendet koek pounindet peetuusyek tugul che po sabeennyi, agobo Daudi otwogindennyu ne ki alewen amu ki riip ng'atuutikyuk ak etanutikyuk.

35 Tuun aistoi laitornatet eng' eutap weeriinnyi, ak agoonin ortinwek taman.

36 Tuun agoochini weeriinnyi ooreet agenge, si kolal kotugul taitap Daudi otwogindennyu eng' tainnyu eng' Jerusalem, nganaseet ne ki alewenjigei ande kainennyu yooto.

37 Ak agobo inyee, anamin, ak ilaitoran ko uu tugul che chamei saboondang'ung', ak iegu laitoryat ne pou Israel.

38 Ngot igas tugul che ang'atiin, ak iwendote ortinwekyuk, iyai che achame, iriip etanutikyuk ak ng'atuutikyuk, ko uu ye ki yai Daudi otwogindennyu; atebi kobooten, ateegun koot ne kiim, ko uu ye ki ateekyi Daudi ak agoonin Israel.

39 Anyalili iyoteetap Daudi amu niito, ago manyalili agoi.”

40 Ki cheeng' anyun Solomon kobar Jeroboam; ago king'eet Jeroboam ak komwei kwo Misiri, kap Sisak laitoryatap Misiri ak ki tebee Misiri agoi kome Solomon.


Meetap Solomon
(2A.Pet 9:29-31)

41 Tos ma ki sirchi poisyonigap Solomon che ng'etunot, tugul che ki yai, ak utotyennyi bukuitap poisyonigap Solomon?

42 Ki laitoran Solomon eng' Jerusalem kobou Israel tugul kenyiisyek artam.

43 Yeityo koru Solomon kobooto kwanisyekyik, ak ki kitupchi nganaseetap Daudi kwandanyi. Ki laitoran Rehoboam weeriinnyi kogeer ineendet.

Kalenjin Revised Bible Catholic Edition © Bible Society of Kenya, 2015.

Bible Society of Kenya
Lean sinn:



Sanasan