MATIUS 26 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene”Yesus-e nggesa-n wurul-o?” luk wene mbariga wene 26:1-5 ( Mk 14:1-2 ; Lk 22:1-2 ; Yo 11:45-53 ) 1 Nde, Yesus-nen wene pidsa ndegera yak unduruk, at owosirak ya yak ondosolar-e: 2 ”Kir-e kenaru nar-o. Mberen narug-e, O Anggul Pandok Mbiridnak tarem-e Ap Ambara na-ge e lang pang tak pem panggarak ubuwakluk, iminep wisirik puwa-o” luk yak indij-o. 3 Iri tarem-e tepan omborak nagawan nagawan min Yawuri nap ogore yidnak nap min-e tepan ombo nggulok unu-ge Kaipas na ama ndok wirigarik, 4 wene mbarogolar-e: ”Yesus-e nggesa-nen mbik mbok tenaga wurul-o?” luk wene mbariga-t nde, 5 it-nen yogolar-e: ”Ap laga mbaga rak unpul naru, sakwi tarem-nen tenagurag-e meya-o” luk yiga-o. Mbetania-nen Yesus ebem amburu kilid wene 26:6-13 ( Mk 14:3-9 ; Yo 12:1-8 ) 6 Yesus na-ge o Mbetania-nen ndigiril laso mbijap ebem yidnak nap Simon na ama worasoma-ge, 7 kwe misig-e onggo kwarat pugwi emben konak amburu-ge nggweyak yimbe arem kobongsa kenanggo na waruk lobok yosolar-e, Yesus na mburu nasolat koreyak worasoma, at anggulwak pem kilij-o. 8 Kilik posoloma karuk, at owosirak na insilepma luk-nen yogolar-e: ”Amburu iri-ge noluk-nen we irit mbo busu-o? 9 Emben worak amburu iri-ge onggo mondok kwarat wanuruk, tol-e waga insilobulo lak nap wok endeleb-o” luk yiga-o. 10 Yogolikma-ge, Yesus na it inndi-n perali na aru luk, at-nen it yak ondosolar-e: ”Kir-e noluk-nen kwe yu indi kalak pili-o? An kwat nibid yu-ge konak lombok kwat nibid irir-o. 11 Insilobulo lak nab-e pem-et kit kinmin wolma-t nde, an-e kinmin pempa woramin pug-o. 12 Kwe yu-nen amburu an nebem kilik posolar-e, an nebe yapma nuburak pem lid lud tak posolat-nen kilij-o. 13 An-nen yak kendeyeg-o: Yi wi ndi wi-nen aid wene yak indil mborogolar-e, kwe yu na yebet iyujwakluk at-nen kwat nibid wene yu yak ondogolat wolma-o” luk yak indij-o. Yuras-nen Yesus wesel indid wene 26:14-16 ( Mk 14:10-11 ; Lk 22:3-6 ) 14 Iri luk, it ap duabelas inmin wanat inpidnak nap misik, at unu-ge Yuras Ikariot na-ge tepan omborak nagawan na endam mberarik, 15 it yak ondosolar-e: ”An-e Yesus na wesel kondosola-ge, onggo no wok nurugub-o?” luk yij-o. Yosoloma-ge, it-nen-e kerep tol tiga pulu iri wonasa wok tiga-o. 16 Alama-ge, iri tarem-nen Yuras na-ge Yesus wesel undurak tarem kore yosolat woragaij-o. Yesus owosirak inmin-e O Anggul Pandok Mbiridnak Tarem yebet kagolat-nen ningga wene 26:17-25 ( Mk 14:12-21 ; Lk 22:7-14 , 21-23 ; Yo 13:21-30 ) 17 Nde, Oroti Lomboroso Mende Pigit Lak Worakwi tarem ndak yosoloma-ge, at owosirak ereba na Yesus erem lobok yigarik-nen at yak togolar-e: ”O Anggul Pandok Mbiridnak tarem yebet kagolat-nen sakwi iri-ge kat nanok-nen ngge me nde lid lud tak pul-o?” luk yiga-o. 18 Yogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Kir-e o siri nggok iri me mburugupndik, ap mbi eram mbutluk-nen at yak togolar-e: ’Nggomo Nondoso Nap-nen yosolar-e: An-nen idnak tarem-e panggo yij-o. An min an nowosirak inmin-e O Anggul Pandok Mbiridnak tarem na-ge kat kama-nen yebet kul-o yij-o’ luk yak ter-o” yij-o. 19 Iri yosola-ge, at owosirak na-nen Yesus-nen yidnak yidnak irit kwarogolar-e, O Anggul Pandok Mbiridnak tarem yebet kagolat-nen nunggwi mende na lid lud tak piga-o. 20 Iri rak purug-e, o ki yosoloma-ge, Yesus min at owosirak duabelas na inmin-e nokluk kore yiga-o. 21 Nonggolat-nen Yesus-nen yosolar-e: ”An-nen yak kendeyeg-o: Kit kennggendumu ap misik-nen-e an niminep wusuruwa-o” luk yij-o. 22 Yosoloma-ge, it na inndi nggwirik luk, ondomok tak-net at kin wok obogolar-e: ”Nagawan Indo wa-e. An-nen iri kwat kuburak nde yigen, lak?” luk yil mbiriga-o. 23 Yogolikma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”An nimin totno mburu-ge piring misik me amburu yugurusu nap at-net wesel nubuwa-o. 24 Ap Ambara na wat yosolar-e, Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen ’Iri nggal kwasa wat ma-o’ luk yidnak na ndak ndak irit wat ma-t nde, Ap Ambara wesel ubuwa nap iri-ge abuwa-o! Ap iri-ge ndakit lak yelep nggal-e mondok konag-o!” luk yij-o. 25 Yosoloma-ge, at wesel uburak nap Yuras na-nen yosolar-e: ”Nggomo Nondoso Nap wa-e. An nde yigen, lak?” luk yosoloma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”Kat yigen irir-o” luk yij-o. Konak Mende ningga wene 26:26-29 ( Mk 14:22-26 ; Lk 22:15-20 ; 1 Kor 11:23-25 ) 26 It ereba na nunggukmu-ge, Yesus na mburu wanuruk, Mbal Pem Nagawan wa yak turuk, kala ligik puruk, at owosirak wok ondosolat-nen yosolar-e: ”Mburu yu-ge waga mer-o. Yu-ge an nebe-nen yusu-o” luk yij-o. 27 Iri yuruk, at-nen yimbe wanuruk, Mbal Pem Nagawan wa yak turuk, it wok ondosolat-nen yosolar-e: ”Yimbe arem kenanggo yu-ge kit oboksa mer-o. 28 Yu-ge an neyabi-nen yusu-o. Nde, an neyabi-ge Mbal Pem Nagawan-nen urul pidnak neyabi yu-ge ap kwarat-nen meya yidnak na amberam tak puwakluk-nen nggilaridnak neyabi-nen yusu-o. 29 An-nen yak kendeyeg-o: Yawo kuri-nen an-e anggut engen amburu-ge mondok ninggit lak woramindik, an Neid-nen tenagaidnak wi iri me-nen anggut engen amburu ngget mende iri kit kinmin totno nonggolat tarem-nen perak namin-o” luk yij-o. ”Yesus-e an naru bug-o yugun-o” luk Peterus yak tid wene 26:30-35 ( Mk 14:27-31 ; Lk 22:31-34 ; Yo 13:36-38 ) 30 Yak undurug-e, it na ndawi yuruk Saitun ndobo bem mbiriga-o. 31 Mborogolar-e, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen yosolar-e: ’Lomba wam yik karok woraso nap wurumu-ge, at olomba-ge ndibi ndi ma-o’ luk yidnak me, yawo kubu yu-ge kit pidsa-ge an keya nuburuk mburugub-o. 32 Alat nde, an nuruk yimindig-e, kit kentaremok Nggalilea mbirimin-o” luk yij-o. 33 Yosoloma-ge, Peterus-nen at yak tosolar-e: ”It erep oboksa-nen keya kubuwa-t nde, an-e mondok keya kibimin pug-o” luk yij-o. 34 Yosoloma-ge, Yesus-nen at yak tosolar-e: ”An-nen yak kereyeg-o: Yawo kubu-ge towe wam kusi ene awo yigit lak ma-net kar-e kenan pem-et ’Yesus iri-ge an naru bug-o’ luk yugun-o” luk yak tij-o. 35 Yak tosoloma-ge, Peterus-nen at yak tosolar-e: ”An-e kat totno wat yogolar-et nde, kat kimin-e ’An naru bug-o’ luk mondok yimin pug-o” luk yij-o. Yosoloma, at owosirak erep-nen na iri nggal-et yiga-o. Yesus-e Nggetsemani-nen tepan yid wene 26:36-46 ( Mk 14:32-42 ; Lk 22:39-46 ) 36 Iri luk, Yesus na at owosirak inmin mbirigarik, o unu-ge Nggetsemani iri me wok luk, at-nen it yak ondosolar-e: ”Kir-e ya koreyak woragola-ge, an-e elpa mbirimindik, tepan yimin-o” luk yij-o. 37 Yurug-e, Peterus min Sebendeus ilirak mberen na min inmin luk mbirij-o. Mberarig-e, at indi puru kwarat luk, yane worosolat-nen 38 it na yak ondosolar-e: ”An nindi nggwirik yosolat, wat momtak nggal yusu-o. Yu me puk woragolar-e, an nimin kunluk wolmer-o” luk yak indij-o. 39 Yak unduruk, at na nuruksa nggal mberarik, nggweyak pem erare nggwe tud luk-nen tepan yosolar-e: ”Neid wa-e. Lak tak purag-e ndak nde ala-ge, yimbe yu-ge an neram-nen mengga wani-o. Alat nde, an nindi-n pidnag-e lag-o. Kat kindi-n pidnak nak kwat mag-o” luk yij-o. 40 Iri yuruk, at na owosirak na endam mbiridnggal-e, it yu na nene yukmu eneyarik, at-nen Peterus yak tosolar-e: ”Jam misiget tet kar-e an nimin kuruk wolmomtag-e meya-a? 41 Inndi ngaroso mende-nen kinndi ngaruwa naru, kunluk woragolat, tepan yogolat wolmer-o. Kinndi-nen-e lud tag-et kwareyeg-o yili-t nde, kenpe-nen-e ndeyak yusu-o” luk yak tij-o. 42 Yak turuk, mberen pem tak posolar-e, Yesus na mberarik, tepan yosolar-e: ”Neid wa-e. An ninggit lak ma yimbe yu mengga wanurag-e meya nde ala-ge, kat kindi-n pidnak nak kwat mag-o” luk yij-o. 43 Yuruk, at na tuguruk mbiridnggal-e, owosirak na enlengen lambiridnak me, nene-t yukmu eneyagaij-o. 44 Iri luk, Yesus na it keya unpuruk mberarig-e, kenan tak posolat-nen tepan yosolar-e, nanduk yid ereya na nggal-et yosolat woragaij-o. 45 Iri luk, tuguruk owosirak endam lobok yarik, it yak ondosolar-e: ”Kir-e nene yogolat, kenpabok kwarogolat nak yili-a? Ap Ambara na-ge meya kwarugwi nap ininggem wesera purak tarem wok yid yu ker-o. 46 Men mer-o! Mburuwog-o! An wesel nuburak nab-e panggo yij-o” luk yij-o. Yesus tenaiga wene 26:47-56 ( Mk 14:43-50 ; Lk 22:47-53 ; Yo 18:3-12 ) 47 Yesus na wene yosolat worasoma-ge, at owosirak duabelas inmin waring kaso nap Yuras na-ge tepan omborak nagawan nagawan min Yawuri nap ogore yidnak nap min-nen inpil lobok yidnak ap kwarat ereba-ge Yuras imin lobok yogolar-e, posid tege wanugwi, nggwambu wanugwi lobok yiga-o. 48 Nde, at wesel uburak nap na-nen it yenggerak puwakluk yak ondosolar-e: ”An-nen paluksa wa yak timin nap irit tenasa waruk mbururag-o” luk yak indid me, 49 Yuras na-ge ndag-et nak Yesus eram mberarak, at yak tosolar-e: ”Nggomo Nondoso Nap wa-e. Nap wa-o” luk paluksa wa yak tij-o. 50 Iri yosoloma, Yesus-nen at yak tosolar-e: ”Nanggam wa-e. Kat-nen kwarurak peraigen irit kwari-o” luk yak tosoloma-ge, it ereba na lobok yogolar-e, Yesus na tenaiga-o. 51 Tenakoloma-ge, Yesus imin woraiga nap ennggendumu-nen ap misig-e at eyalawi lit kasolar-e, tepan ombo nagawan ndegel oboso nap eyanggo lem tebera mberak pij-o. 52 Alama-ge, Yesus-nen at yak tosolar-e: ”Yalawi wanugwi nap oboksa-ge yalawi bem unduwa me, keyalawi-ge ondolma yarak pi-o. 53 An-nen Neid eram nggi yiginggal-e, wim purak aid nap kere duabelas nggal-e lak, terak minik kwarat ndaget nak an neram pil lobok yelep pug-o luk perasu-a? 54 Alat nde, iri nggal kwatlepnggal-e, Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen ’Iri nggal kwat ma-o’ yidnak wene iri na nggesa-nen ndak ndak tak peleb-o?” luk yak tij-o. 55 Iri yuruk, Yesus-nen ap kwarat na yak ondosolar-e: ”An-e yariya wanoso nap ala-nen posid tege min nggwambu min parugu an tena nubuwokluk yili-a? An-e pempa Mbal Pem Nagawan ama koreyak worasolat-nen ap mul ondosolat woraigi-t nde, tena nibigit lak yigeb-o. 56 Alat nde, yu kwat yusu oboksa-ge Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap-nen Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem mbariga wene na ndak ndak tak posolat-net kwat yusu-o” luk yij-o. Iri yosoloma-ge, owosirak oboksa-ge at keya buruk, kwiye mbiriga-o. Yesus-e wene mbarugwi nap endam worala kwariga wene 26:57-68 ( Mk 14:53-65 ; Lk 22:54-55 , 63-71 ; Yo 18:13-14 , 19-24 ) 57 Yesus tenaiga nap-nen at ibil mborogolar-e, tepan ombo nggulok Kaipas na ama ibil mbiriga-o. Nde, iri me-ge imiri mbarak pidnak wene enaru nap min ogore yidnak nap min-e ndok worak woraiga-o. 58 Nde, Peterus na-ge wene labok abog-et at langgal luk mberarig-e, tepan ombo nggulok na uwi mborom wok yij-o. Wok luk, nggwarig-e ndegel pugwi nap ennggendumu kore luk, Yesus na ngge kwat ubuwa-o? luk aru yekluk iri me koreyak woragaij-o. 59 Nde, tepan omborak nagawan nagawan min Wene Mbarugwi Nap oboksa min-e Yesus wuruwakluk, ebem purak enesiget wene kore yiga-t nde, 60 enesiget wene ebem purak nap kwarar-e wene at ebem piga-t nde, meya yij-o. Abok nggwe-ge ap mberen lobok yogolat-nen 61 yogolar-e: ”Ap yu-nen yosolar-e: ’An-nen-e Mbal Pem Nagawan uwi iri mijarak pimindik, kenan tarem nak tuguruk wirimin-o’ yij-o” luk yiga-o. 62 Yogolikma-ge, tepan ombo nggulok na men yarik, at-nen Yesus yak tosolar-e: ”Kat kebem piga wene iri-ge kat-nen-e onggo yugun pug-a?” luk yak tij-o. 63 Alat nde, Yesus na-ge ene lak nak woragaij-o. Iri ala-ge, tepan ombo nggulok na-nen tuguruk at yak tosolar-e: ”Uruk nak woraso Mbal Pem Nagawan unu bem owak mbara yak nindi-o: Kar-e Mbal Pem Nagawan Ambara Kerisut-nen yusu, lak, lag-a?” luk yak tosoloma-ge, 64 Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”Wene iri-ge kat-nen yigen-o. Alat nde, an-nen yak kendeyeg-o: Yawo tarem-nen-e Ap Ambara na-ge Mondok Amawi Worak Nap inggi kigit nggwe koreyak-nen aid arem-nen nggan nggan arem lobok yosola, kagub-o” luk yij-o. 65 Iri yosoloma-ge, tepan ombo nggulok na-nen at usum ndela keya buruk-nen yosolar-e: ”At yu-nen-e Mbal Pem Nagawan obok pid irir-o! Nir-e no amanggim at ebem wene kunggururak nap erep yonggo unpul-o? At ondomok-net Mbal Pem Nagawan obok posola, abu kuligep irir-o. 66 Kir-e ngge nde eberali-o?” luk yij-o. Yosoloma-ge it-nen wene erep nggarogolar-e: ”At yu-ge mondok wururak-net yusu-o” luk yiga-o. 67 Iri luk, it-nen-e wusi tebara at erare bem pogolat, ininggi-nen at nduk puk worogolat kwarukmu-ge, it erep na-nen at worogolat-nen 68 yak togolar-e: ”Kerisut wa-e. Kar-e Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap nde ala-ge, ta-nen kirij-o? luk yak nindi-o!” luk yak tiga-o. Peterus-nen-e ”Yesus an naru bug-o” yid wene 26:69-75 ( Mk 14:66-72 ; Lk 22:56-62 ; Yo 18:15-18 , 25-27 ) 69 Iri kwarogola, Peterus na-ge mbepme nggwe o mborom iri me koreyak worasoma-ge, ndegel poso la kwe misik at eram lobok luk, at yak tosolar-e: ”Kat na irit Nggalilea nap Yesus imin woraso-o” luk yak tij-o. 70 Alat nde, it pidsa inmbiri bem at Peterus-nen yubul posolar-e: ”Kat-nen yusu wene yu-ge an-e naru bug-o” luk yij-o. 71 Iri yuruk, pak tumende bem mberarik worasoma-ge, ndegel poso la kwe nin misig-e at karuk-nen ereba woraiga nap yak ondosolar-e: ”At yu-ge Nasaret nap Yesus imin woraso-o” luk yij-o. 72 Iri yosoloma-ge, Peterus na-ge tuguruk yubul posolar-e: ”Ap iri-ge an naru bug-o” luk owak mbarij-o. 73 Siyak woraruk, ereba mendak woraiga nap-nen Peterus eram lobok luk-nen at yak togolar-e: ”Kar-e ndemeret it inmin woraso nap-net yusu-o. Kat kene unggut pem-nen yenggerak kibige-o” luk yak tiga-o. 74 Yak togolikma-ge, Peterus na-nen-e: ”Ap iri-ge an-e mondok naru bug-o” luk owak mbarosoma ereya na-net towe wam kusi ene yij-o. 75 Yosoloma-ge, Yesus-nen Peterus yak tosolar-e: ”Towe wam kusi ene yigit lak ma-net kenan pem an nimin-o: ’Ap iri-ge an naru bug-o’ luk yugun-o” yak tid iri na Peterus-nen yebet karuk, mbepme mberarig-e, yip kondok lud yij-o. |
@LAI 1992, 1994
Indonesian Bible Society