Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

MATIUS 23 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


Yesus-nen-e ”Engga enaru nap min Parisi nap min-nen kwarugwi nggal kwarurak pug-o” yid wene 23:1-12
( Mk 12:38-39 ; Lk 11:43 , 46 , 20:45-46 )

1 Iri luk, Yesus-nen ap kwarat nde at owosirak nde yak ondosolar-e:

2 ”It imiri mbarak pidnak wene enaru nap min Parisi nap min-e amawi Musa wok tidnak iri nggal-et wok indidnak worali-o.

3 Iri bem-e, kit-nen-e it-nen yak kunduwa wene-ge mondok kwarurag-o. Nde, it-nen yugwi wene na mondok kulurag-et nde, it-nen kwarugwi iri perak nde kwarurak pug-o. It ereba-ge it ondomok-nen yugwi wene iri na kwatli bug-o.

4 It ereba-nen-e angin worak mende nggetla ap endak pem pili-t nde, ap yongga ondogolar-e, it ininggi misiger-o luk tet tena bili bug-o.

5 It-nen kwarugwi mende-ge ap-nen iniyujwakluk nak kwarogolar-e, inmbiriwak pem-e tepan kere abak pogolat, unsum na mot pare yorogolat yili iri ker-o.

6 Nde, nunggwi mende nggulok sakwi tarem-nen na it ereba-ge ap kek tak-nen kore yugwi sa kore yurak yogolat, tepan yugwi ma-nen na koreyak woragwi mondok konak pem nak kore yogolat,

7 onggo wanugwi sa-nen ap-nen kirip koropsa wa yak undurak nak yogolat na, it inmin-e ’Mul Ondoso Nab-o’ luk yak undurak iri nak indingen kagwi-o.

8 Alat nde, Mul Kondoso Nab-e misiget nak worasu, nde, kit oboksa-ge owe owot-net yili me, kit kinmin-e ’Mul Nondoso Nab-o’ luk yak kundurag-e meya-o.

9 Nde, kit Kineij-e misiget nak, aid arem worasu me, kit-nen-e nggweyak ma yu me-nen-e ap misiger-o luk tet ’Neid wa-e’ yak turag pug-o.

10 Nde, tu lit keneyaso nab-e Kerisut misiget nak me, kit kinmin-e ’Tu Lit Neneyagwi Nab-o’ luk yak kundurag-e meya-o.

11 Kit kennggendumu-nen nggulok yidnak nab-e kit ndegel kunpugwi nab-et mag-o.

12 Nde, at ondomok-net kek yusu nab-e teberak puwa irir-o. Nde, at ondomok-net tebe yusu nab-e kek tak puwa irir-o” luk yij-o.


Yesus-nen engga enaru nap min Parisi nap min-e enesiget kwarugwi ala, met inpid wene 23:13-28
( Mk 12:40 ; Lk 11:39-42 , 44 , 52 , 20:47 )

13 ”Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap nde Parisi nap nde wa-e. O, kenabuwa-o! Kir-e ap enabuwok Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi tumende nggela labuk yili-t nde, kit-nen nggugwi na lak, nde, nin nap-nen ngguwokluk yidnag-et nde, kit-nen tu nggela labuk yili-o. [

14 Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap nde Parisi nap nde wa-e. O, kenabuwa-o! Kit-nen-e nanongga kweyap togwe unuwi na yariya wanogolat ereya na-net ap-nen op-net yili-o yuwaklug-e, tepan mot pare yili-o. Iri bem-e kit kenpem wene mbarosolar-e, angin worak mende kwarat kenpem puwa-o!]

15 Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap min Parisi nap min wa-e. O, kenabuwa-o! Ap misiget nak kit kenne wanuwakluk, kir-e yi koma konmbol nggwe rak puruk mborogolat, nggweyak nggwe waring kagolat kwarugwi-o. Nde, at iri na kenne wanosola-ge, kir-e kan mare arem nggurak nab-et nde, at iri-ge ebem lud terak mena meya kwaroso nap kan mare arem nggurak nap tak ibili-o.

16 Ap ininggi waruk nugwi kenlengen ngguru wap wa-e. O, kenabuwa-o! Kit-nen yogolar-e: ’Ap-nen-e Mbal Pem Nagawan ama-o luk owak mbarogola-ge, owak mbaridnak iri-ge ebe lag-o. Alat nde, ap-nen-e Mbal Pem Nagawan ama woraso emas iri bem-nen owak mbarogola-ge, owak mbaridnak iri na-t wolmag-o’ luk yugwi-o.

17 Wid kenlengen ngguru nap wa-e. Mondok nggulog-e ngge-o? Emas iri nde nggulok, lak? Are, emas iri lenak poso Mbal Pem Nagawan ama nde nggulog-a?

18 Kit-nen yogolar-e: ’Ap-nen-e wam wosa pugwi sa-o luk owak mbarogola-ge, owak mbaridnak iri-ge ebe lag-o. Alat nde, ap-nen-e wam wosa pugwi sa-nen Mbal Pem Nagawan amanggim pugwi mende na bem owak mbarogola-ge, owak mbaridnak irit wolmag-o’ luk yugwi-o.

19 Kenlengen ngguru yu-ge wa-e. Mondok nggulog-e ngge-o? Mbal Pem Nagawan amanggim pugwi mende iri nde nggulok, lak? Are, Mbal Pem Nagawan amanggim pugwi mende na lenak poso wam wosa pugwi sa iri na nde nggulog-a?

20 Iri bem-e ta-nen nde wam wosa pugwi sa-o luk owak mbarosola-ge wam wosa pugwi sa min iri bem worasu Mbal Pem Nagawan amanggim pugwi mende min-et oboksa unu bem owak mbarusu-o.

21 Nde, ta-nen nde Mbal Pem Nagawan ama-o luk owak mbarosola-ge, Mbal Pem Nagawan ama min o iri me woraso Mbal Pem Nagawan min unu bem owak mbarusu-o.

22 Nde, ta-nen nde aid arem-o luk owak mbarosola-ge, Mbal Pem Nagawan koreyak woraso sa min iri me koreyak woraso Mbal Pem Nagawan min unu bem owak mbarusu-o.

23 Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap min Parisi nap min wa-e. O, kenabuwa-o! Kit-nen-e lawet min kwendet min nunggwi mende undu worak tak pugwi engga pidsa wonatluk, enggep lombok karetkwe-nen yidnag-e Mbal Pem Nagawan amanggim pili-t nde, imiri mbarak pidnak wene nggulog-e yu nde keya bili-o: lud tak nak kwarugwi min ap unpud kagwi min mot mot-et kwarugwi min irit keya bili-o. Nde, lud tak nak kwarugwi min ap unpud kagwi min mot mot-et kwarugwi min kwarogolat nggal-e, erep na min-et kwarogolat woraleb-o.

24 Ap ininggi waruk nugwi kenlengen ngguru yu-ge wa-e. Kinidmbe arem nggurun nggwidnag-e wabili-t nde, wam nggog-e imin lungguk mberak pili-o!

25 Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap min Parisi nap min wa-e. O, kenabuwa-o! Kit-nen-e kinidmbe nde kinpiring nde ombol nggwe mondok kona matli-t nde, arem nggwe-ge yariya ap enarengge mengga wanugwi min kit kondomok ukwe ukwe yugwi min-nen kobong tak worasu-o.

26 Parisi nap kerengen ngguru yu-ge wa-e. Kidmbe min piring min arem nggwe nanduk marak pugunmu-ge, ombol nggwe na marak irit ma-o.

27 Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap min Parisi min wa-e. O, kenabuwa-o! Kir-e ap yapma inpidnak sa arem-e ap onowak nggilarak min emben to rak mende min worala-t nde, ombol nggwe umuruk nak loro ndarak me, konak yik kagwi iri nggal kit-nen yili-o.

28 Kit na iri nggal-et worali-o. Ap-nen yik keneyagolar-e, konmbol nggwe-ge lud tak nak kwarugwi nggal yik keneyali-t nde, kinndi arem-e kenesiget siget kwarugwi nde meya nak kwarugwi nde mondok kobong tak worasu-o.”


”Imiri mbarak pidnak wene enaru nap min Parisi nap min enpem wene mbaruwa-o” luk Yesus-nen urul pid wene 23:29-36
( Lk 11:47-51 )

29 ”Kenesiget siget kwarugwi nap kit imiri mbarak pidnak wene kenaru nap min Parisi nap min wa-e. O, kenabuwa-o! Kit-nen-e Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap yapma inpidnak sa mondok konak nak konogolat, lud tak nak woragwi nap enmanggim mendak pidnak kerep na umuruk pogolat-nen

30 yogolar-e: ’Nit nonmborak unluk woraiga tarem-e nit nde nunluk woraige nggal-e, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap ereba na mondok endelep pug-o’ luk yili-o.

31 Iri nggal yogolar-e, kit na kit-net kinmin para yogolar-e: ’Nir-e Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap indiga nap inlirak-net yili-o’ luk para yili-o.

32 Iri ala-ge, kit konmborak-nen tel kwiriga yabu iri-ge kit-nen worok tak per-o!

33 Kit waro-nen wigarak waro yu-ge wa-e. ’Kan mare arem nggugub-o’ luk kenpem mbarak pidnak wene inggem-nen nggesa mengga mburugub-o?

34 Iri bem-e, kwara koler-o. An-nen-e Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap nde, inndi nggat nggat worak nap nde, mul kundurak nap nde kendam inpil lobok yimin-et nde, kit-nen kwat onpogolar-e, ereb-e ondogolat, ereb-e e lang pang tak pem panggarak onpogolat, ereb-e kit tepan yugwi ma-nen lel mberel onpogolat, langgal unpuruk o siri misik me-nen o siri nin me mborogolat kwat unpugub-o.

35 Iri kwarogolar-e, lud tak nak kwaroso Abel wirid kuri Mbereka ambara Sakaria wirigep kuri lud tak nak kwarugwi nap oboksa eneyabi-ge kit konmbol pem-o. Nde, Sakaria na worogolar-e, Mbal Pem Nagawan uwi wok Mbal Pem Nagawan amanggim wam wosa pugwi sa wok enggendumu iri me-nen wirigeb-o.

36 An-e ndemeret yak kundusu-o: Iri kwaridnak oboksa-ge yawo worali nap konmbolwak pem wolma-o.”


Yesus-nen Yerusalem abuwa kagaid wene 23:37-39
( Lk 13:34-35 )

37 ”Yerusalem wa-e. Yerusalem wa-e. Kat-nen-e Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap mondok ondosolat, kat keram inpil lobok yidnak nap na kerep pem ondosolat yoso-o. Nde, towe wam ija-nen at amarig-e eraplabe-nen yomondoso nggal, iri nggal-et pempa an-nen kat kilirak na an nurugom tak enpeyekluk yigi-t nde, kat-nen-e ’Nimbir-o’ yigen-o.

38 Yu nde ki-o. Kat kama-ge keya buwama, o wa nde ma-o.

39 Nde, an-nen yak kendeyeg-o: Yawo tarem-nen an neyagup pug-o. Are, kit-nen yogolar-e: ’Nagawan Indo unu bem lobok yusu nab-e imbiringgat worak-nen yusu-o’ luk yugup tarem-nen perak neyagub-o” luk yij-o.

Lean sinn:



Sanasan