Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

MATIUS 12 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


We woragwi tarem-nen Yesus owosirak-nen mbato mbaril mbiriga wene 12:1-8
( Mk 2:23-28 ; Lk 6:1-5 )

1 Nde, Yesus na we woragwi tarem misik pem mbato yagaidnak yapmu nggwe mborosola-ge, at owosirak iri-ge nere alama, mbato mbarigarik, ningga-o.

2 Iri kwarogola, Parisi nap-nen yik eneyaruk, it-nen Yesus na yak togolar-e: ”We woragwi tarem-nen iri nggal kwarurak pug-o yidnak wene iri na-ge kat kowosirak-nen kuruk tili yu ki-o” luk yak tiga-o.

3 Yak togolikma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”Nde, Ndaud min at imin nugwi nap min-e nere enpem wok yamu-nen kwarid wene na kir-e wonarugwi bug-a?

4 At iri na-ge Mbal Pem Nagawan ama ngguruk yarik, at min at imin nugwi nap min-nen-e Mbal Pem Nagawan amanggim pidnak oroti iri ningga-o. Nde, oroti iri-ge it we nap-nen nunggwi buk, tepan ombo nak-net norag-o yidnak oroti-t nde, ningga-o.

5 Nde, pempa we woragwi tarem-et nde, tepan omborak na Mbal Pem Nagawan ama yabu wanogolar-e, imiri mbarak pidnak wene kuruk tugwi-t nde, enpem wene mbarugwi buk iri-ge kir-e imiri mbarak pidnak wene bem kagwi bug-a?

6 An-nen yak kendeyeg-o: Mbal Pem Nagawan uwi iri-ge nggulog-et nde, terak minik nggulok mende misig-e yu me worasu-o.

7 Nde, Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen yosolar-e: ’An-e wam wosa pugwi iri-ge perasu-ge lag-o. Are, unpud kagwi irit nindingen-o’ luk yidnak iri-ge kenaru nggal-e, meya yugwi buk nap enpem kit-nen wene mbatlep pug-o.

8 Iri bem-e, we woragwi tarem iri-ge Ap Ambara inggem pidnak-nen yusu-o” luk yak indij-o.


Ap inggi wat yidnak konak tak pid wene 12:9-14
( Mk 3:1-6 ; Lk 6:6-11 )

9 Yesus na-ge o iri me keya buruk mberarig-e, it-nen idnak tepan yugwi ma iri me nggwij-o.

10 Nggosoma-ge, iri na me-ge inggi ponok nggwe wat yidnak nap misik woragaij-o. Worasola-ge, ap erep-nen Yesus abut mbarogolat-nen kin wok obogolar-e: ”We woragwi tarem ap ki rak unpurag-e op, lak?” luk yak tiga-o.

11 Yak togolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Kit kennggendumu ap mbi-nen olomba wam mbi we woragwi tarem-nen mbunmu mbuwama-ge, ombo iri-nen-e mbunmu-nen waga pil lujwa bug-a?

12 Nde, ab-e lomba wam nggal-e lag-o. Ab-e ija-t me, we woragwi tarem-nen ap yongga undurag-e ndak-nen yusu-o” luk yij-o.

13 Yak ondosolug-e, at-nen ap yu na yak tosolar-e: ”Kat kinggi mbung tak pi-o” luk yak tosoloma-ge, at nen inggi mbung tak pidnggal-e, op luk, at inggi ponok nggwe iri na nggal agaij-o.

14 Iri kwarosola karuk, it Parisi nap iri na mbepme mbirigarik, Yesus wururak wene mbariga-o.


Yesus iri-ge Mbal Pem Nagawan-nen pil mbuwaidnak-nen yusu-o 12:15-21

15 At wururak wene iri na aru luk, Yesus na-ge iri me-nen mborosola-ge, ap kwarat-nen at langgaluk mborogola karuk, at-nen-e kugi worak nap pidsa ki rak unpuruk-nen yak ondosolar-e:

16 ”An nobok wigarurak pug-o” luk ene amawi min watsa yak indij-o.

17 Iri kwarid iri-ge Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap Yesaya-nen yidnak wene ndak ndak tak posolat-nen kwarij-o. Wene iri-nen yosolar-e:

18 ”Yu-ge an ndegel noboso nap, an-nen len ibigi nap-nen yusu-o. Abuwa worak, nindi kundik na ebem nalen kasu-o. An Nindi-ge at ebem pimin-o. An-nen ap enpem mbarimin wene-ge at-nen-e ap enlem oboksa yak unduwa-o.

19 Alat nde, at-nen-e eyak witlik, ene nggwa na yuwa bug-o. Tula nggwe-nen na at ene mbi kuluwa bug-o.

20 Yorowa ta yidnak nginok tak iri na at-nen-e pok tak puwa bug-o. Tal nigi nigi kule nak nggok yosola, at-nen-e mondoksa nigirik puwa bug-o. Irit worasoma, lud tak nak yugwi iri na ombol nggwe rak puwa-o.

21 Nde, ap enlem oboksa inndi-ge at ebem-et mbung mbung tak wolma-o” luk yij-o.


Yesus min Mbelsebul min onowene 12:22-32
( Mk 3:20-30 ; Lk 11:14-23 )

22 Iri luk, ap-nen-e kugi arem nggwidnak nap erengen ngguru, ene lak yidnak nap mbi Yesus eram waruk lobok yiga-o. Waruk lobok yogolikma-ge, Yesus-nen ap iri na ki rak posola, ap iri-nen ene yosolat, erengen-nen kasolat yij-o.

23 Yosoloma-ge, ap ereba wi yogolat-nen: ”Ap yu-ge Ndaud Ambara nde ma-o” luk kin wok kerak mbiga-o.

24 Alat nde, Parisi nap-nen wene iri kuluruk yigarig-e, it-nen yogolar-e: ”Kugi wirik puwakluk kugi nagawan Mbelsebul-nen amawi wok tidnak pem-nen kugi wirik pusu-o” luk yiga-o.

25 Nde, Yesus na-ge it inndi-n perali na yenggerak puruk-nen yak ondosolar-e: ”Nagawan misik-nen tenagaidnak wi woragwi nap it-net it ngarak woragolat-nen wim pogola-ge, pendaga lak ma-o. Nde, it o siri misiget woragwi-nen na, it ap lolo-nen na, it-net it ngarak woragolat-nen wim pogola-ge, pendaga lak ma-o.

26 Iri nggal-et, Sere-nen Sere wirik posolage, it-net it kuri wat yogolar-e, nggesa-nen at-nen tenagaidnak wi-ge tugup lak wolma-o?

27 Nde, an nde Mbelsebul amawi bem-nen kugi wirik pusu ala-ge, kit kinlirag-e ta amawi bem-nen kugi wirik pugwi-o? Iri bem, kinlirak nak-nen kit kenpem wene mbaruwar-o.

28 Alat nde, an nde Mbal Pem Nagawan Indi amawi bem-nen kugi wirik pusu ala-ge, Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi-ge kit kendam lobok yarik worasu-o.

29 Nde, ap amawi worak na kamarak pigit lak-nen-e, nggerak puruk-nen at ama ngguruk at arengge inggem munggurag-o? At kamat uburuk-nen perak nde at arengge inggem munggurag-o.

30 Nde, an nambigit nggwe yigit lak nab-e an nimin sirid nap-nen yusu-o. Nde, an nimin ndok worak inpigit lak nab-e, ndibi ndi rak unpusu-o.

31 Iri bem-e, an-nen yak kendeyeg-o: Ap-nen meya yidnak nde, ap-nen meya wene yidnak nde oboksa Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa-t nde, Konak Indi imin meya wene yuwa iri perak nde Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa bug-o.

32 Ta-nen nde Ap Ambara imin meya wene yuwa-ge Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa-t nde, Konak Indi imin meya wene yuwa-ge, yawo-nen na, abok na abok na-nen na, Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa bug-o.”


Engen poso bem-nen e yenggerak pugwi wene 12:33-37
( Lk 6:43-45 )

33 ”Kit-nen nde e konag-o luk yogola-ge, engen iri na konag-er-o. Nde, e nde meya-o luk yogola-ge, engen iri na meyar-o. E engen poso bem-nen yenggerak kagwi-o.

34 Waro-nen wigarak kit yu-ge wa-e. Kir-e meya nak kwarugwi-nen-e nggesa-nen konak wene yugub-o? Enne wirik pogolar-e, inndi arem woraso iri na-t wirik pugwi-o.

35 Konak nap-nen-e at arem-e konak nak kobong tak worasola me, konak wene nak wirik poso-o. Nde, meya yoso nap-nen-e at arem-e meya mende nak kobong tak me, meya wene nak wirik poso-o.

36 An-nen yak kendeyeg-o: Ap enpem wene mbaruwa tarem-nen-e ap enemndam nggwe-nen mberak pidnak wene, kasa kasa wene yidnak oboksa iri bem-net at ebem wene mbaruwa-o.

37 Kit kenemndam nggwe-nen mberak pugup wene iri na bem-net lud tak nak tak kunpuwa-o. Are, kit kenemndam nggwe-nen mberak pugup wene iri na bem-net kenpem wene mbaruwa-o” luk yij-o.


”Kwiye worak mende mirik ninpi-o” luk yak tiga wene 12:38-42
( Mk 8:11-12 ; Lk 11:29-32 )

38 Iri luk, engga enaru nap erep min Parisi nap erep min-nen yogolar-e: ”Nggomo Ondoso Nap wa-e. Nit kujwok-nen kar-e kwiye worak mende misik kwari-o” luk yiga-o.

39 Yogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Yawo worali nap kir-e meya kwarogolat, logud tak kwarogolat kwatli-ge ijar-o! Kir-e iri yugwi-net nde, kwiye worak mende mbi kwari-o luk yak nitli-a? Mondok lag-o. Nde, yenggerak purak mende nin mbi mirik kunpuwa bug-o. Are, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap Yunus-nen kwarid yenggerak purak mende iri na-t kagub-o.

40 Nde, Yunus na-ge keyane nggulok iri arem woralar-e, kubu-nen lengge-nen kenan tarem woragaij-o. Nde, iri nggal-et Ap Ambara na-ge nggweyak arem woralar-e, kubu-nen lengge-nen kenan tarem wolma-o.

41 Niniwe woragwi nab-e Yunus-nen yidnak wene kuluruk, it meya yidnak keya buruk kondok yidnak me, ap pidsa enpem wene mbaruwa tarem-nen-e Niniwe nap-nen yawo worali nap kinmin men yogolar-e, kit kenpem wene mbaruwa-o. Nde, ndemerer-o. Yunus iri-ge nggulog-et nde, ap misig-e mondok terak minik nggulog-e yu me worasu-o.

42 O araptak ponok (selatan) nggwe-nen lobok yidnak kwe nagawan iri na-nen-e Salomo indi kwid pidnak wene kuleyek-lug-e, nggweyak erep yoboksa-nen lobok yidnak me, ap pidsa enpem wene mbaruwa tarem-nen-e kwe iri na-nen yawo worali nap kinmin men yuwarig-e, kit kenpem wene mbaruwa-o. Salomo iri-ge nggulog-et nde, terak minik nggulok misig-e yu me worasu-o!”


Wirik pidnak kugi meya iri-ge tuguruk ama nggoso wene 12:43-45
( Lk 11:24-26 )

43 ”Kugi meya na-ge ap enarem-nen mborosolar-e, at ababok kwarurak sa kore yil nosolar-e, nggweyak umbuk pem kore yidnag-et nde, at ababok kwarurak sa-ge kagit lag-o.

44 Iri ala-ge, kugi iri-nen yosolar-e: ’An-e keya buruk lobok yigi sa nama iri me tuguruk mbereyeg-o’ luk mbiridnak nggal, o iri na nde o wa, o liri korak, iminep mbarak karug-e,

45 kugi iri na mborosolar-e, at iri-ge meya-t nde, at nggal nggal mondok meya kugi tuju iri na at-nen ininggi wil mbutlug-e, ap iri na arem nggugwi-o. Nggogola-ge, ap iri na nanduk woraso iri-ge meya-ge marik nggal-et nde, abok nggwe woraso iri perak nde mondok meya irit kwaroso-o. Nde, yawo worali meya yugwi nap iri na kwat onposolar-e, iri nggal kwat unpuwa-o” luk yij-o.


Yesus ija min owottak inmin wene 12:46-50
( Mk 3:31-35 ; Lk 8:19-21 )

46 Yesus na-ge ap kwarat wene yak ondosolat worasoma-ge, at ija min owottak min-e wok yigarig-e, at imin wene nduruwog-o luk mbepme mendak woraiga-o.

47 Woragola-ge, it iri na ennggendumu-nen ap misik-nen yak tosolar-e: ”Kat kiya min kowottak min-e kat kimin wene nduruwokluk mbepme mendak worali yu-o” luk yak tij-o.

48 Yak tosoloma-ge, Yesus-nen ap iri na yak tosolar-e: ”An nija-ge ta-o? Nde, an nowottag-e tarag-o?” luk yij-o.

49 Iri luk, at inggi ndum at imin nugwi nap enambigit posolat-nen yosolar-e: ”An niya min an nowottak min-e yur-o!

50 An Neid aid arem woraso na indi-n pidnak nak kwatli nab-e iri-ge nowottak li ap min nowottak li kwami min an niya min-nen yusu-o” luk yij-o.

Lean sinn:



Sanasan