MARAKUS 4 - Nanduk Ngget Tul Pidnak WeneNden karuk wene ap misik-nen uwi pil kaso wene 4:1-9 ( Mt 13:1-9 ; Lk 8:4-8 ) 1 Tuguruk misik tarem-e Yesus na Nggalilea koma eyak pem ap mul ondosolat woragaij-o. Worasoma-ge, ap kwarat-nen at lop lop worogoloma karug-e, ar-e yi koma ombolak pem e koma arem nggwarik, koreyak worala-ge, ap kwarat iri na-ge yi, eyak pem mendak woraiga-o. 2 Worakmu-ge, nden karuk wene nin tak nan tak irit mul ondosolar-e, yu nggal yak indij-o: 3 ”Wene yu koler-o. Uwi pil kaso nap mbi-ge uwi pil kil mbirij-o. 4 At-nen uwi pil kasola-ge, ereb-e tu mbanggo nggwe mbosola-ge, towe lobok yosolar-e, uwi obok ndegera ninggij-o. 5 Nde, uwi ereb-e kerep mborok ma, nggweyak siyag-et pem mbij-o. Iri me kapsa mbid na-ge ndag-et nak tup yij-et nde, nggweyak siyag-et nak me, 6 emengen kwawra nggweyak arem nggwigit lak me, mo pil walar-e, terabet leyok luk umbuk yij-o. 7 Nde, uwi ereb-e linggat ndumu mbidnak me, linggat iri lasolar-e, perena keya bidnak me, engen-e pigit lag-o. 8 Nde, uwi ereb-e nggweyak konak pem mbid iri na-nen engen kwarat posolar-e, erep-nen-e tiga pulu nggal posolat, erep-nen-e enam pulu nggal posolat, erep-nen-e seratus nggal pij-o” luk yij-o. 9 Iri luk, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Ta-nen nde eyanggo worak alage, wene yu kuluwag-o” luk yij-o. Noluk-nen Yesus-e nden karuk wene bem yak indij-o 4:10-12 ( Mt 13:10-17 ; Lk 8:9-10 ) 10 Iri rak puruk, Yesus na arik worasola, at eralu woraidnak nap min ap duabelas min-nen kin wok obogolar-e: ”Nden karuk wene yigen na-ge ngge yosolat-nen yigen-o?” luk kin wok ibiga-o. 11 Kin wok obogolikma-ge, at-nen it yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi kura wene iri-ge kit yak kindigi na-t nde, it mbepme worali nab-e nden karuk wene bem-et yak undusu-o. 12 Iri yusu iri-ge ’ir-e Mbal Pem Nagawan eram lobok luk, it meya yidnak amberam tak puwa naru, it enlengen-nen kujwa-t nde, kwara kujwa bug-o. It eneyanggo-nen kuluwa-t nde, indi-nen yebet kujwa bug-o’ ” luk yak indij-o. Yesus-nen uwi pil kaso nap ebem nden karuk wene yid na ebe para yak indidnak wene 4:13-20 ( Mt 13:18-23 ; Lk 8:11-15 ) 13 Iri luk, Yesus-nen it kin wok onposolar-e: ”Kir-e nden karuk wene yuge kwara yebet kagit lak ala-ge, nggesa-nen nden karuk wene ereb-e kenaru yugub-o? 14 Uwi pil kaso nap iri-ge aid wene pil kasu nap-nen yusu-o. 15 Nde, uwi tu mbanggo nggwe mbid iri-ge ir-e aid wene kulili-t nde, Sere na ndag-et nak lobok yosolar-e, it inndi arem pil kaidnak aid wene iri-ge mengga wanusu-o. 16 Iri nggal-et kerep mborok ma mbid iri-ge ir-e aid wene kulurug-e, enalen min-et ndag-et wanili-t nde, 17 it inndi arem-e emengen mbigit lak me, marig-et nak tugup lak worarug-e, aid wene wanidnak iri na bem anggun worak mende enpem mbosolat, lel mberel onpogola-ge, ir-e ndag-et nak aid wene keya bili irir-o. 18 Nde, linggat ndumu mbid iri-ge aid wene kulili nap nggal-nen yili-o. Aid wene kulurug-et nde, 19 nggweyak ma mende unmud kagwi mende min yi mende ndi mende ombo wolmomtak indingen kagwi min ukwe akwe mende min enarem nggosolar-e, iri na-nen aid wene wanidnak na nggetla keya bosolar-e, ebe kwat yusu bug-o. 20 Nde, nggweyak konak pem mbid iri na nggal-e, ir-e wene kuluruk wene na ndemeret wanili-o. Wanurug-e, engen kwarat yosolar-e, ereb-e tiga pulu nggal yosolat, ereb-e enam pulu nggal yosolat, ereb-e seratus nggal yili iri nggal-nen yusu-o” luk yij-o. Lampu tal togolwak arem paga puruk tud tak pidnak wene 4:21-25 ( Lk 8:16-18 ) 21 Yesus-nen wene erep min tuguruk yak ondosolar-e: ”Ap-nen-e lampu tal paga keya buruk, togolwak arem paga puruk tud tak pogolat, nene yugwi indipma pil nggogolat yugwi-a? Lag-o. Tal pago iri-ge paga pugwi sa pugwi na kali bug-a? 22 Kura worasu mende pidsa nam ma-o. Kura wene na pal-et ma-o. 23 Nde, kulurak keneyanggo worak ala-ge, kwara koler-o” luk yij-o. 24 Yesus-nen tuguruk yak ondosolar-e: ”Wene yu-ge kwarat yebet ker-o. Kit-nen ap wok unduwokluk ndak wosa wok undugwi iri na bem-et kit na iri bem-et ndak wosa wok kundurug-e, eralu na terak menna wok kunduwa-o. 25 At isilobulo worak nab-e abok na ebem tebesa-t wok tuwa-o. Nde, isilobulo lak nap iri-ge at eram marig-et worasu iri-ge mengga wanuwa-o” luk yij-o. Nden karuk wene uwi yagaidnak tup yidnak wene 4:26-29 26 Yesus-nen tuguruk yosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi-ge ap misik-nen at eyapmu uwi pil kagaid nap nggal-nen yusu-o. 27 Ap iri na-ge kubu ala, nene yosolat, lengga ala, men yosolat kwat tenak worasola-ge, uwi na-ge tup luk, mborosolar-e, nggok yij-o. Alat nde, uwi iri na mbutluk, nggok yusu na-ge mboroso abage iri-ge at iri na aru buk woragaij-o. 28 Nggweyak iri ondomok-nen uwi iri ebe rak poso-o. Iri yosolar-e, nandug-et tup luk, engga puruk, isi posolar-e, engen yoso-o. 29 Engen yosola-ge, mbarurak tarem ndak yidnak me, eyalawi bem mbaroso-o” luk yij-o. Sawi uwi bem nden karuk yidnak wene 4:30-34 ( Mt 13:31-32 , 34 ; Lk 13:18-19 ) 30 Yesus-nen it kin wok onposolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge no min ndak wurul-o? Are, no mende bem wal kaga yak undul-o? 31 Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge sawi uwi nggal-nen yusu-o. Yi uwi ndi uwi oboksa uwi marig-et worasu-t nde, sawi uwi iri-ge mondok marik komosa-nen yusu-o. Nde, ap-nen sawi uwi iri na nggweyak pem yagosoma-ge, 32 uwi iri na tup luk mborosolar-e, yakwi mende erep ereba ari marig-et nde, sawi uwi ari-ge mondok nggog-et lasolar-e, inggi ndogwal mondok nggok kwarosoma-ge, yi towe ndi towenen-e inggi ngga na bem uwi woroso-o” luk yij-o. 33 It-nen yebet kudtak ndak ndak, Yesus-nen nden karuk wene yu nggal pem aid wene yak ondosolat woragaij-o. 34 It yak ondosolar-e, nden karuk wene bem-et yak ondosolat woragaij-o. Alat nde, at arik owosirak enarik nak inmin-nen-e wene pidsa nam-et para mul ondosolat woragaij-o. Yesus-nen obube tugup lak tak pidnak wene 4:35-41 ( Mt 8:23-27 ; Lk 8:22-25 ) 35 Iri tarem-e o keyama yosola-ge, Yesus-nen at owosirak yak ondosolar-e: ”Nir-e yi koma eyak ele bem ndil log-o” luk yak indij-o. 36 Iri lug-e, ap kwarat iri me woraidnak keya unpurug-e, Yesus owosirak e koma arem nggwiga iri-ge, Yesus-e nandug-et e koma arem nggwarik worala, nggwiga-o. Nggurug-e, it mborogolar-e, e koma erep na imin-et mbiriga-o. 37 Mburukmu-ge, obube nggulok puk kil lobok yosolar-e, yi nggweyerep nggwayerap lobok yosolar-e, e koma yu na arem sabera nggosolar-e, yi-nen yebet yij-o. 38 Yesus na e koma ayo nggwe anggul kwi mbara nene yosolat worasoma-ge, owosirak iri-nen sil karuk, yak togolar-e: ”Nggomo Nondoso Nap wa-e. Yi-nen nok nunpuwa yu-ge kar-e nit yebet neneyasu bug-a?” luk yiga-o. 39 Yogolikma-ge, Yesus na men luk, obube na yak tosolar-e: ”Meyog-o” yak turuk, yi min yosolar-e: ”Tugup lak yi-o!” luk yij-o. Yosoloma-ge, obube na kondok yosolar-e, yi na tugup lak yij-o. 40 Iri luk, Yesus-nen owosirak na yak ondosolar-e: ”Noluk-nen kwiye kali-o? Kir-e kinndi angin tubu yili bug-a?” luk yak indij-o. 41 Yak ondosoloma-ge, ir-e kwiye kwarat karuk, kin wok kerak mbogolar-e: ”Ap yu-ge ta kali-o? Obube min yi min-et nde, at-nen yidnak yidnag-et kwarij-o” luk yiga-o. |
@LAI 1992, 1994
Indonesian Bible Society