Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

LUKAS 8 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


Yesus imin waring kaidnak kwami unnu 8:1-3

1 Marig-et nak woraruk, Yesus-e o siri nggok min marik min pidsa aid wene ya yak indilik, Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi wene konak wene na ya yak indilik nosola-ge, at owosirak ap duabelas na at imin-et niga-o.

2 Nde, kugi enarem ngggwidnak min kugi enpem mbidnak min ki rak inpidnak kwami-nen na imin-et waring kaiga-o. It unnu-ge: Kugi tuju at arem-nen wirik pidnak kwe Maria Magaralena-o yugwi na min:

3 kwe misig-e Yoana, Erores urugom nap Kusa na ogwe na min; kwe misig-e Susana na min; kwami erep kwarat-nen-e it enarengge bem-nen Yesus owosirak inmin yongga ondogolat woraiga-o.


Uwi pil kaso nap ebem nden karuk yidnak wene 8:4-8
( Mt 13:1-9 ; Mk 4:1-9 )

4 O siri nin me nin me-nen Yesus eram lobok yugwi komo woragolar-e, ap kwarat ndok worogola-ge, Yesus-nen nden karuk wene yu yak ondosolat-nen yosolar-e:

5 ”Ap misik-nen-e uwi pil kil mbirij-o. Uwi na pil kasola-ge, ereb-e tulabiyem mbamu, ap unuwok-nen yumndogolat, towe-nen nasolat lak tak pij-o.

6 Nde, uwi ereb-e kerep mborok ma mbamu, tup yij-et nde, amburu lak me, terabet yij-o.

7 Nde, uwi ereb-e linggat ndumu mbamu, linggat imin lambuksa mborosolar-e, linggat-nen perena keya buruk, uwi na meya rak pij-o.

8 Nde, uwi ereb-e nggweyak konak pem mbamu, mborosolar-e, engen-e seratus nggal irit pij-o” luk yij-o. Yurug-e, Yesus-nen yosolar-e: ”Ta-nen nde eyanggo worak ala-ge, wene yu kuluwag-o!” luk yij-o.


”Nden karuk wene-ge iri bem-nen yusu-o” luk yak indidnak wene 8:9-10
( Mt 13:10-17 ; Mk 4:10-12 )

9 Yosoloma-ge, at owosirak-nen Yesus kin wok obogolar-e: ”Nden karuk wene iri-ge ngge yosolat-nen yigen-o?” luk yiga-o.

10 Yogolikma-ge, at-nen it yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi kura wene-ge kit kenaru yuwakluk we wok ondoso mende-ge wok kindidnak worasu-o. Alat nde, ap ereb-e it enlengen-nen kagolar-et nde, kagit lak yogolat, kologolar-et nde, yebet kagit lak yogolat makluk, nden karuk wene bem mul undusu-o” luk yak indij-o.


Uwi pil kaso nap ebem nden karuk wene na para yak indid wene 8:11-15
( Mt 13:18-23 ; Mk 4:13-20 )

11 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Nden karuk wene na ebe-ge yu-o: Uwi iri-ge Mbal Pem Nagawan-nen yidnak wene-net yusu-o.

12 Nde, uwi tulabi-yem mbid iri na-ge aid wene na kulidnag-et nde, it inndi angin tubu yogola, inmiri yuwa naru, Sere-nen enarem-nen mengga wanusu iri nggal-nen yusu-o.

13 Nde, kerep mborok ma mbid uwi iri na nggal-e aid wene kulurug-e, enalen min-et wanurug-et nde, wene-ge it enarem kwara uwi yak yigit lak me, marig-et nggal inndi angin tubu yidnak me, abok nggwe it inndi ngaroso mende enpem mbosola-ge, keya bili nap iri nggal-nen yusu-o.

14 Nde, uwi linggat ndumu mbid iri na nggal-e aid wene kulidnag-et nde, woragolar-e, it-nen wolmomtak pem unmud kagolat, it-nen enarengge kwarat windi woragolat, enalen pem wolmomtak peragolar-e, iri-nen ndowaga aid wene na perena keya bosoma-ge, engen pidnak na-ge ebe kwat yoso buk iri nggal-nen yusu-o.

15 Nde, uwi nggweyak konak pem mbid iri na nggal-e, ap-nen aid wene na kulurug-e, inndi konak mot mot iri na bem-et puksa enarem tak puruk, inndi mamak puruk woragolat-nen ebe rak pili iri nggal-nen yusu-o” luk yij-o.


Tal pago lumurak purak puk wene 8:16-18
( Mk 4:21-25 )

16 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Ap-nen-e tal paguruk urumu mon kagolat, nene yugwi indipma pil nggogolat yugwi bug-o. Are, o ma ngguwa nap-nen eyaya kujwaklug-e, tal na ondolma nam ma-t pugwi-o.

17 Kura woraidnak mende pidsa kura wolma bug-o. Kura wene na kura wolma bug-o. Pidsa nam nak ma-o.

18 Iri bem-e, kit-nen kulidnak wene-ge kwara-t yebet kudtag-o. Enarengge worak nab-e terak mena kwarat wok unduwa-o. Alat nde, enarengge marig-et worak nab-e it endam woraso marig-et ereya na wanuwa-o” luk yij-o.


Yesus ija min owosirak min lobok yiga wene 8:19-21
( Mt 12:46-50 ; Mk 3:31-35 )

19 Yesus ija min owosirak min-e at eram lobok yiga-t nde, ap kwarat-nen at panggon ibidnak pem-e at eram wok yurag-e meya agaij-o.

20 Alama-ge, ap mbi-nen Yesus yak tosolar-e: ”Kat kiya min kowosirak min-e kat kiyujwokluk lobok yiga-t nde, mbepme nde mendak worali-o” luk yak tij-o.

21 Yak tosoloma-ge, Yesus-nen it pidsa yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen yidnak wene kuluruk, kulidnak iri ndak ndak kwatli nab-e an niya min nowosirak min-nen yili-o” luk yij-o.


Obube kwarat ala, Yesus-nen kondok tak pidnak wene 8:22-25
( Mt 8:23-27 ; Mk 4:35-41 )

22 Misik tarem-e Yesus na owosirak inmin-e e koma arem ngguruk-nen at-nen it yak ondosolar-e: ”Yi koma eyak ele bem ndil lujwog-o” yak ondosolug-e, mbiriga-o.

23 Mburukmu-ge, Yesus na nene yij-o. Nene yosola-ge, obube nggulok mbi puk kil lobok yosolar-e, yi na sabera e koma na arem-e yi yebet yosolar-e, it pidsa na yubuk yurak nggal yiga-o.

24 Alama-ge, at owosirak na Yesus eram mbirigarik, sil kagolat-nen yak togolar-e: ”Mul Nondoso Nap wa-e. Mul Nondoso Nap wa-e. Yi-n nok nunpuwa-o!” luk yogoloma-ge, Yesus na menluk, obube min yi nggweyerep nggwayerep yidnak min na met posoloma, obube na min yi nggweyerep nggwayerep iri na min lak yosolat, yi koma na ndong yij-o.

25 Iri lug-e, at-nen owosirak na yak ondosolar-e: ”Kir-e noluk-nen kinndi an nebem angin tubu yigit lak yili-o?” luk yak ondosoloma-ge, it na wi luk, kwiye-nen pabok puruk-nen yak kerak mbogolar-e: ”Obube min yi min-et nde, at ene kuluruk, at-nen yidnak yidnak nak kwarusu yu-ge ta nde kali-o?” luk yiga-o.


O Nggerasa nap kugi arem nggwidnak ki rak pidnak wene 8:26-39
( Mt 8:28-34 ; Mk 5:1-20 )

26 Iri lug-e, Yesus owosirak inmin-e yi koma Nggalilea eyak ele bem nggwe o Nggerasa wok yiga-o.

27 Wok luk, Yesus na kenangga wesi bem mbosola-ge, ap o siri iri me woraso nap kugi arem nggwidnak nap mbi imin lambuk yij-o. Ap iri na-ge obi-net sum keya buruk, we koro nderak woraso-o. Nde, ar-e oma nene yoso buk, ap yapma inpidnak sa nak nene yil noso-o.

28 Ap iri-nen Yesus kasoluk, ene ngguloksa yuruk, Yesus eralu tud yosolat-nen yosolar-e: ”Kek tak Woraso Mbal Pem Nagawan Ambara Yesus wa-e. An-e ngge rak nubugun-o Nap wa-o. An andi bandi rak nuburak pug-o!” luk yij-o.

29 Nde, iri yid iri-ge Yesus-nen-e: ”Kugi yu-ge ap yu arem-nen mbiri-o” yak tidnak pem-nen yij-o. Pempa kugi iri-nen ap yu na lombok tosola-ge, ap-nen posid kere-nen at inggi ijok kamasa keya bidnag-et nde, posid kere iri-ge mbarep parep tak puruk, kugi na-nen-e ap yu na karu me waruk mboroso-o.

30 Iri ala, Yesus-nen at kin wok obosolar-e: ”Kat kunu-ge ta-o?” luk yosoloma-ge, kugi kwarat at arem nggwidnak me, ”An nunu-ge Kwarar-o” luk yij-o.

31 Yurug-e, kugi na-nen Yesus emengen mbarosolar-e: ”Nab-o. Mbunmu mberak nunpurak pug-o” luk emengen mbarij-o.

32 Nde, wam kwarat o iri me ndobo amun pem mungga nasolat worasola-ge, kugi na-nen-e wam ereba na arem inpil ngguwakluk Yesus emengen kiri keresa mbariga-o. Yogolikma, Yesus-nen-e: ”Ob-er-o” luk yak indij-o.

33 Yosoloma-ge, kugi na-ge ap iri na arem-nen mborogolar-e, wam ereba na arem nggwiga-o. Nggogolar-e, wam ereba na pidsa yul kul mborosolar-e, mberabak nggwe na nggilara yi koma arem nggosolar-e, pip yonggok ndonggok wat yij-o.

34 Iri kwarosoloma karuk, wam yik karok woragwi nap na iri kwaridnak na karug-e, ndag-et nak mborogolar-e, o siri iri na min o inggi inggi woragwi ereba min wene na wigariga-o.

35 Nde, wene na kuluruk, ap ereba-nen-e iri kwarid iri na kujwokluk mbiriga-o. Mbirigarik, Yesus eram wok yiganggal-e, kugi arem-nen wirik pidnak nap na-ge usum yutluk, indi min-et Yesus eralu koreyak worala, yik kaiga-o. Kagolug-e, it pidsa kwiye kaiga-o.

36 Nde, ap iri na ki rak posola kaiga nap-nen-e iri wene kerengga yak indiga-o.

37 Iri lug-e o Nggerasa woragwi nap pidsa kwiye-nen pabok purug-e. Yesus yak togolar-e: ”Nit nenma yu me wolmomtak pug-o. Mbiri-o” luk yak togoloma, Yesus na e koma arem ngguruk, mbirij-o.

38 Mborosola-ge, arem-nen kugi wirik pidnak nap na-nen Yesus emengen mbarosolar-e: ”Nab-o. Totno mburuwog-o” luk yij-et nde. Yesus-nen at wirik obosolat-nen yak tosolar-e:

39 ”Kat kama mburugundig-e, Mbal Pem Nagawan-nen kwat kibidnak wene-ge ap yak indil mbiri-o” luk yak tij-o. Yak tosoloma-ge, ap iri na mborosolar-e, Yesus-nen kwat ibidnak wene na-ge o siri iri me nap pidsa yak indil nij-o.


Yairus ara wene min kwe-nen Yesus usum tenagaid wene min 8:40-56
( Mt 9:18-26 ; Mk 5:21-43 )

40 Yesus na tuguruk yi koma eyak ele bem-nen ndil wasola-ge, ap kwarat-nen at yik karok woraidnak me, enalen min-et wok ibiga-o.

41 Nde, iri kwarukmu-ge, Yawuri nap tepan yugwi ma winde unu-ge Yairus na wok yij-o. Wok lug-e, Yesus na at Yairus ama mburuwakluk, Yesus ijok eralu tud luk, emengen kiri keresa mbarij-o.

42 Emengen mbarid iri-ge, at ara misik mesag-et nderak na wat yekluk ala-nen kwarij-o. At ara iri na-ge olengen-e duabelas nggal woraidnag-o. Yesus na mborosola-ge, ap kwarat-nen at panggona keya biga-o.

43 Mburukmu-ge, kwe misig-e eyabi mborosolat nak olengen duabelas woraidnak kwe iri mbi woragaij-o. Ndoktet kwarat-nen yongga wuruwakluk, kwe na-nen-e arengge pidsa ondoro rak pij-et nde, ar-e ki yoso bug-o.

44 Kwe na Yesus amberam nggwe panggosa mborosolar-e, at usum erep nak tena bidnggal-e, ereya na-net at eyabi na pok yij-o.

45 Tena bosoloma-ge, Yesus-nen yosolar-e: ”Ta-nen an tena nibij-o?” luk yosoloma-ge, it pidsa-nen-e: ”An-e lag-o” luk yil mborogola-ge, Peterus-nen yosolar-e: ”Mul Nondoso Nap wa-e. Ap kwarat-nen lop lop kiriga yu-nen panggon keyali-o” luk yij-o.

46 Alat nde, Yesus-nen yosolar-e: ”An namawi-ge an nebem-nen nggigisa mborosola kagirik me, an naru-o. Ap-net tena nibiga-o” luk yij-o.

47 Yosoloma-ge, kurasa kwarij-et nde, nam tak posola karuk, kwe na-ge owak lele min-et lobok luk, Yesus ijok eralu mbud lug-e, ap pidsa inmbiri bem-et wene na parosolar-e: ”An-e iri bem-nen tena kibigirikmu, tena kobosoma ereya na-net ki yigi-o” luk mbenasa yij-o.

48 Yosoloma-ge, Yesus-nen kwe na yak tosolar-e: ”Nara wa-e. Kindi an nebem angin tubu yigen iri-nen ki rak kibij-o. Kalen min-et mbiri-o” luk yak tij-o.

49 Nde, Yesus na wene yosolat worasoma-ge, Yairus ama-nen lobok yidnak nap mbi-nen Yairus na yak tosolar-e: ”Nab-o. Kat kara na-ge wat yamu me, Mul Nondoso Nap yu wewesa anggun panggun tak purak pug-o” luk yak tij-o.

50 Yak tosoloma, Yesus na wene iri kuluruk, Yairus na yak tosolar-e: ”Kwiye kasu meyog-o. Kat kindi an nebem angin tubu yugun pem-e kara na ki yuwa-o” luk yak tij-o.

51 Iri lug-e, Yesus na Yairus omborom wok luk, ma nggweyekluk-nen yosolar-e: ”Ap mbi nggumomtak pug-o” luk, Peterus min Yoanes min Yakobus min la kwe na eid ija min inmin nak ma nggwij-o.

52 Nde, la iri na ubud-nen ap pidsa-ge yip togolat, yip lilan wanogolat woragola-ge, Yesus-nen yosolar-e: ”Yip tili-ge meyog-o. La kwe iri-ge wat yij-e lag-o. We nene yusu-o” luk yij-o.

53 Yosoloma-ge, la kwe iri na abu wat yidnak enaru me, it pidsa-nen-e Yesus nda wiriga-o.

54 Alat nde, Yesus-nen la kwe na inggi tena buruk-nen yosolar-e: ”La kwe yu-ge wa-e. Men min-o!” luk, ene ngguloksa yij-o.

55 Yosoloma-ge, la na tuguruk indi wok yosolar-e, ereya na-net men yij-o. Nde, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Nunggwi mende mak ter-o” luk yak indij-o.

56 Iri yosola-ge, la kwe na eid ija na wi langgu kwarat mbariga-o. Nde, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Yu kwarigi yu-ge ap misiger-o luk tet yak undurak pug-o” luk yij-o.

Lean sinn:



Sanasan