LUKAS 6 - Nanduk Ngget Tul Pidnak WeneWe woragwi tarem wene bem Yesus kin wok ibiga wene 6:1-5 ( Mt 12:1-8 ; Mk 2:23-28 ) 1 We woragwi tarem misik pem-e Yesus na mbato yagaidnak yapmu tula nggwe mborosola-ge, at owosirak-nen-e mbato mbatluk, lera nil nil mbiriga-o. 2 Nonggola karuk, Parisi nap erep-nen yogolar-e: ”Kir-e noluk-nen we woragwi tarem-nen kwarurak pug-o yidnak mende kwatli-o?” luk yiga-o. 3 Yogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Nde, Ndaud anggamirak inmin nere enpem wok yamu-nen kwariga wene-ge kir-e wonarugwi bug-a? 4 Mbal Pem Nagawan amanggim pidnak oroti iri-ge tepan ombo nak-net nunggwi-t nde, Ndaud na-ge Mbal Pem Nagawan ama nggwarik, oroti iri nasolat at anggamirak na mak indid nar-o” luk yij-o. 5 Yurug-e, Yesus-nen tuguruk it yak ondosolar-e: ”We woragwi tarem-e Ap Ambara inggem pidnak-nen yusu-o” luk yij-o. Ap inggi ponok nggwe nggorak ki rak pid wene 6:6-11 ( Mt 12:9-14 ; Mk 3:1-6 ) 6 We woragwi tarem misik pem Yesus na-ge tepan yugwi ma nggwarik, ap mul ondosolat woragaij-o. Nde, inggi kigit nggwe nggorak nap mbi-ge iri me woragaij-o. 7 Worasola-ge, imiri mbarak pidnak wene enaru nap min Parisi nap min-nen-e ”We woragwi tarem-nen ap ki rak posola-ge, at inggiri wuruwog-o” lug-e, Yesus na abut mbarogolat enlengen waruk yiga-o. 8 Alat nde, Yesus na it inndi-n yebet kaidnak na aru luk-nen inggi nggorak nap na yak tosolar-e: ”Kar-e men luk, ndumu yu me men yil lobok yi-o” luk yak tosoloma-ge, ap iri na men yil mbirij-o. 9 Iri lug-e, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Wene yu nde kin wok kenpeyeg-o: We woragwi tarem-nen kwarurak ndag-e ngge nde perali-o? Ap yongga undurag-e op, lak? Ap meya rak unpurak nde ob-a? Ap inmiri yurak nde op, lak? Are, ap undurak nde ob-a?” luk kin wok inpij-o. 10 Iri luk, it pidsa yimbinik unpurak-nen ap iri na yak tosolar-e: ”Kinggi mbung tak pi-o” yak tosoloma, at inggi mbung tak pidnggal-e, op yij-o. 11 Alat nde, ir-e insilepma kwarat luk, Yesus kwat uburak wene it nak it nak mbariga-o. Yesus-nen ap duabelas len inpid wene 6:12-16 ( Mt 10:1-4 ; Mk 3:13-19 ) 12 Iri na tarem-e Yesus na tepan yekluk ndobo bem lagarig-e, kubu nggwe Mbal Pem Nagawan emengen mbal tenak iri-net o nda yij-o. 13 Iri luk, o nda yosoloma-ge, at imin nugwi nap yonggo unpuruk, it ennggendumu-nen ap duabelas na len inpij-o. Len unpuruk, it unnu yarosolar-e: ”Wirik unpurak nab-o” luk yij-o. 14 Nde, len inpid nap iri-ge: Simon na unu misik yarij-e Peterus iri na min at owot Andereas min Yakobus min Yoanes min Pilipus min Mbatolomeus min 15 Matius min Tomas min Alpius ambara Yakobus min Simon uwi nggweyak imiri yoso nab-o luk yak tugwi na min 16 Yakobus ambara Yuras min Yesus iminep wisirid nap Yuras Ikariot min irit len inpij-o. Yesus-nen ap mul ondosolat, ap ki rak inpid wene 6:17-19 ( Mt 4:23-25 ) 17 Yesus na at owosirak inmin luk ndobo bem-nen mbigarig-e, at imin nugwi nap kwarat inmin-e mbirikmu iri me mendak woraiga-o. Ap mondok kwarat ndok worogolar-e, Yurea-nen na, Yerusalem-nen na yi koma eyak pem o siri Tirus min Siron min-nen na lobok yiga-o. 18 It lobok yiga iri-ge Yesus-nen yidnak wene kologolat, ki rak onposolat yuwakluk lobok yiga-o. Nde, kugi enarem lin yidnak nap na lobok yikma, ki rak inpij-o. 19 Nde, at arem-nen amawi mborosolar-e, it pidsa ki rak onposo ala, ap pidsa-nen at tena buwokluk yiga-o. Enalen kudtak mende min inndi puru rak mende min 6:20-26 ( Mt 5:1-12 ) 20 Iri lug-e, Yesus na at owosirak yik eneyasolat-nen yosolar-e: ”Kinsilobulo lak nap wa-e. Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge kit winde me, kir-e kenalen ker-o! 21 Nere yawo kali nap wa-e. Kinmbit tak puwa me, kenalen ker-o! Yawo yip tili nap wa-e. Kit abok-nen nda tugup me, kenalen ker-o! 22 Ap Ambara an nebem ala, ap-nen insili rak konpogolat, ap-nen keya konpogolat, pesel konpogolat, ’Kir-e meya kwaroso nab-o’ luk kunnu mbilaro ngin tak pogolat, iri rak konpogola-ge, kenalen ker-o! 23 It enlawingga-nen Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nab-e iri nggal-et kwat inpidnak me, kit na iri nggal-et kwat konpogola-ge, aid arem-nen onggo nggulok wok kunduwa me, kenalen yogolat, kenalen-nen kot ker-o. 24 Alat nde, kit yawo yi mende ndi mende ombo worali nab-e iri na bem-nen kenalen min worali me, kenabuwa-o! 25 Kit yawo kinmbit worali nab-e abok nere kwarat woragup me, kenabuwa-o! Kit yawo nda togolat worali nab-e abok kinndi puru luk, yip tugup me, kenabuwa-o! 26 Nandug-e it enlawingga-nen-e enesiget siget Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap entembel waniga iri na nggal-et ap pidsa-nen kentembel wanili nab-e kenabuwa-o!” luk yij-o. Kit kunuwim nab-e enabuwa kudtag-o 6:27-36 ( Mt 5:38-48 , 7:12a ) 27 Yak ondosoluk yarik, wene erep min yak ondosolar-e: ”Alat nde, kit yawo an nene kulili nab-e wene yu kenpem pusu-o: Kit kunuwim nab-e enabuwa kagolat, insili keneyagwi nap inmin na konag-et kwarogolat, 28 Imbiri lamut tak kunpugwi nab-e imbiringgat tak onpogolat, meya rak kunpugwi nap na enmanggim tepan yogolat mer-o. 29 Kerabengen lel kasola-ge, kerabengen ponok nggwe na lel kujwakluk nuk ki-o. Nde, kusum wanosola-ge, misik min-et wanuwakluk, wok ti-o. 30 Ap-nen nde kat kebem nggi yogola-ge, nggi yuwa mende iri-ge wok turag-o. Nde, kisilobulo mbi wanuwama-ge, ’Uwi yagi-o’ luk yurak pug-o. 31 Ap-nen kit kwat kunpurak perali iri nggal-et kit-nen na ap erep kwat enper-o. 32 Nde, kit-nen kit kenabuwa kagwi nap nak enabuwa kagola-ge, kit-nen konak kwarugwi-ge ngge-o? Meya yugwi nap-nen na irit it enabuwa kagwi nap na enabuwa-t kagwi-o! 33 Nde, kit kinmin konak yugwi nap nak inmin konak yogola-ge, kit-nen konak kwarugwi-ge ngge-o? Meya yugwi nap-nen na iri nggal-et kwarugwi-o! 34 Nde, kit-nen nde uang tuguruk onggo wok kunduwakluk luru wok ondogola-ge, kit-nen konak kwarugwi-ge ngge-o? Meya yugwi nap-nen na iri nggal-et tuguruk ondolma wol unduwakluk, it unuwang-e meya yugwi nap erep luru wok undugwi-o! 35 Lag-o! Kir-e kunuwim nap enabuwa kagolat, it inmin konag-et kwarogolat yugup na-e. Kunuang luru wok unduruk, uwi yagurak yebet kudtak pug-o. Iri kwarugup ala-ge, onggo nggulok wanogolat, Kek tak Woraso Mbal Pem Nagawan ilirak kwat yugub-o. Mbal Pem Nagawan-nen-e wa yugwi buk nap min meya yugwi nap min-e enabuwa nak kaso-o. 36 Kit kineid-nen ap inmin indi op yoso iri nggal-et kit-nen na kinndi ob-et wolmomtag-o” luk yij-o. ”Nin nap enpem wene mbarurak pug-o” yidnak wene 6:37-42 ( Mt 7:1-5 ) 37 Yuruk, at-nen yosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-e kit kenpem wene mbaruwa naru, kit-nen ap enpem wene mbarurak pug-o. Nde, Mbal Pem Nagawan-nen kit meya yidnak onggo kenpem puwa naru, kit-nen na it nin meya yidnak onggo enpem purak pug-o. Mbal Pem Nagawan-nen kit meya yidnak amberam tak puwakluk, kit-nen na nin nap meya yidnak kenmberam tak per-o. 38 Kinsilobulo-ge nin nap wok ondogola-ge, Mbal Pem Nagawan-nen na silobulo wok kunduwa-o. Wok kondosolar-e, ndak wosa wanugwi iri na ndemeret kobongsa, nggilara kininggem puwa-o. Kit-nen ap wok undugup iri na nggal ndak ndag-et Mbal Pem Nagawan-nen wok kunduwa-o” luk yij-o. 39 Yurug-e, Yesus-nen nden karuk wene yu yak ondosolar-e: ”Enlengen ngguru-nen ap enlengen ngguru ininggi waruk mbururag-e op kali-a? Iri nggal kwarogola, enmbereg-et yoboksa mbuwa-o. 40 Mul ondogola kulugwi nap-nen-e it mul undugwi nap nggal kek tag-e lag-o. Alat nde, mul indidnak wene na pidsa enaru luk-nen perak nde, it mul undugwi nap inmin ndak ndak kwat yugwi-o. 41 Kit kenambik kenlengen ma-ge e ebis nggugurik worasu na yebet kagit lag-et nde, kir-e noluk-nen kenggam erengen ma nggwidnak kopkap marik iri nde kali-o? 42 Kit kenlengen ma nggwidnak e ebis nggugurik na limbinigit lak-net nde, kir-e kennggam yak togolar-e: ’Nanggam wa-e. Kopkap kerengen ma nggwidnak iri-ge wabeyeg-o’ luk nggesa-nen yak tugub-o? Kenesiget siget yugwi nap wa-e. Nandug-et kit kenlengen ma e ebis nggugurik na wabogoluk-nen kit kennggam erengen ma nggwidnak kopkap iri-ge kwara kagolat-nen waburag-o” luk yij-o. ”Engen-nen e yenggerak pugwi-o” yidnak wene 6:43-45 ( Mt 7:16-20 , 12:33-35 ) 43 Yuruk, at-nen yosolar-e: ”Nde, e konak-nen-e engen meya poso bug-o. Iri nggal-et e meya-nen na engen konak poso bug-o. 44 E pidsa-ge engen pidnak pem-net yenggerak pugwi-o. Isile worak mende-nen-e engen-e tona poso bug-o. Nde, linggat-nen-e engen-e tomate poso bug-o. 45 Ap enarem worasu iri na wirik pusu me, konak nap-nen-e at arem-e konak nak kobong tak worasola me, konak wene nag-et wirik poso-o. Nde, meya yoso nap-nen-e at arem-e meya mende nak kobong tak me, meya wene nak wirik poso-o” luk yij-o. O woroso aru nap min o woroso aru buk nap min-nen o wiriga wene 6:46-49 ( Mt 7:24-27 ) 46 Yuruk, at-nen yosolar-e: ”Kir-e an-nen yidnak yidnak kwatli bug-et nde, noluk-nen ’Nit Nagawan Indo wa-e. Nit Nagawan Indo wa-e’ yak nitli-o? 47 An neram lobok luk, an-nen yidnak wene kuluruk, kulidnak na ndak ndak kwatli nab-e ’Iri kwaroso nab-e yu nggal-o’ luk yak kendeyeg-o. 48 Iri kwaroso nab-e o wiridnak nap misik nggal-nen yusu-o. O wereyeklug-e, nggweyak lilara mbid mbij-e o mabin-e kerep pem puruk wirij-o. Worak puruk worasoma-ge, yi ebe wasolar-e, o na wat kagaij-et nde, o iri-ge paro kerep pem pidnak me, landera mbud tak pigit lag-o. 49 Alat nde, an-nen yidnak wene kulurug-et nde, iri na ndak-ndak kwarusu buk nab-e, o wirid nap mbi nggal-nen yusu-o. Ap iri-nen o worosolar-e, o mabin pigit lak, we nggweyak pem wiridnak me, yi ebe wasolar-e, o iri na wat kasolar-e, ndag-et nak tud tak pij-o. Tud tak posola-ge, mijara nari warisa labuk yij-o!” luk yij-o. |
@LAI 1992, 1994
Indonesian Bible Society