Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

LUKAS 19 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


Yesus min Sakius min-nen yiga wene 19:1-10

1 Nde, Yesus na o Yeriko wok lug-e, o Yeriko siri kibirik irit mbirij-o.

2 O iri me-ge isilobulo worak nap pemerinta enmanggim tol ndok wurugwi nap enanggul pem kek tak unu-ge Sakius irit woragaij-o.

3 Woralar-e, ar-e Yesus na kudtak indi peragaij-et nde, ap na kwarat, at ebe na poro me, at-nen Yesus kudtag-e meya agaij-o.

4 Meya alama-ge, at na nandug-et puburak mberarik, Yesus na wasola mbel kayeg-o luk, ar-e e bem lagaij-o.

5 Lagarik worasoma-ge, Yesus na e iri na erem pem wok yosolar-e, teram lik karuk-nen Sakius na yak tosolar-e: ”Sakius wa-e. Yawo-ge kat kama nggwimin me, kar-e ndag-et nak mbuwasug-o” luk yak tij-o.

6 Yosoloma-ge, Sakius na ndag-et nak mbuwagarik, alen min-et Yesus na wok ibij-o.

7 Iri kwarosola kaiga nap pidsa-nen unlum ne yol ngol mbogolar-e: ”E! Ar-e meya yoso nap na ama worayekluk mburusu-o!” luk yiga-o.

8 Nde, Sakius ama nggwigarik woragolar-e, Sakius na men luk, Nagawan Indo yak tosolar-e: ”Nagawan Indo wa-e. An narengge pidsa erep menggesa ereb-e insilobulo lak nap tembesa wok indimin-o. Nde, an-nen onmbol pem laruk enarengge wanidnak nap na enarengge uwi yak ondosolar-e, ondolmasa empat pem wok indimin-o” luk yij-o.

9 Iri yosoloma-ge, Yesus-nen at yak tosolar-e: ”Kar-e Abaram-nen wigarak me, yawo-net kat min kat kama woragwi nap min Mbal Pem Nagawan-nen kinmiri yij-o.

10 Nde, Ap Ambara an lobok yigi-ge, pul yidnak nap onkore yaga, inmiri yaga wok endeyekluk lobok yukmu-o” luk yij-o.


Kerep tol wok indidnak pem nden karuk yidnak wene 19:11-27
( Mt 25:14-30 )

11 Wene iri yosola kolak worakmu, Yesus-nen nden karuk wene mbi yak indij-o. Iri yid iri-ge ar-e Yerusalem panggosa worasolat me, ap-nen-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi yanem-et nam ma-o” luk peragola-nen yij-o.

12 Iri bem Yesus-nen yosolar-e: ”Ap kek tak misig-e nagawan tak ubuwakluk, o erepma mberarik, lobok yij-o.

13 Awo mbirigit lak ma-net at ndegel ubugwi nap sepulu na yonggo unpuruk, kerep tol ondomok tak tembesa wok ondosolat-nen yosolar-e: ’An mborosola-ge, kir-e kerep tol yeba wene wutluk, erep lesa wanogolar-e, kwarat tak per-o’ luk yak indij-o.

14 Alat nde, ap kek tak na elem nap-nen at insili rak puruk, at imbirik ap wirik onpogolat-nen yosolar-e: ’Ap iri-ge nit nennggendumu nagawan mendak purag-e ninmbir-o’ luk yiga-o.

15 Nde, ap kek tak na-ge nagawan tak ibikma, lobok yosolar-e, at ndegel ubugwi kerep tol tembesa wok indid nap ereya na ’Neram ndok werer-o’ yak unduruk, ’It iri-ge kerep tol iri na bem-nen nunggwirik nggal lesa waniga-o?’ luk aru yekluk yonggo inpij-o.

16 Yonggo onposoloma-ge, nandug-et wok tid nap na at eram lobok yosolat-nen yosolar-e: ’Neid wa-e. Kerep tol misiget wok nirigen na-ge an-e erep lesa wanosolar-e, sepulu rak pigi-o’ luk yij-o.

17 Yosoloma-ge, eid na-nen at yak tosolar-e: ’Konag-o! Kar-e yabu konag-et wanoso nab-o. Nde, kar-e marik kwarurak pem mot mot kwarigen ala-ge, o siri sepulu-ge kat-nen tena woranok-nen kinggem pimin-o’ luk yak tij-o.

18 Yak tosoloma-ge, ndegel oboso nap misik lobok yosolat-nen yosolar-e: ’Neid wa-e. Kerep tol misiget wok nirigen na-ge an-e erep lesa wanosolar-e, lima rak pigi-o’ luk yij-o.

19 Yosoloma-ge, eid na-nen at yak tosolar-e: ’Kar-e o siri lima tena woranok-nen kinggem pimin-o’ luk yij-o.

20 Nde, ndegel oboso nap misik na at eram lobok yosolat-nen yosolar-e: ’Neid wa-e. Kerep tol misiget wok nirigen na-ge yu-o. An-e sum pem nggetla kura buruk woragirig-o.

21 Kat kindi amawi me, kat kindi aye-nen kwarigi-o. Nde, kar-e ap insilobulo nde wanosolat, kat-nen-e yakit lag-et nde ebe mbaroso ala-nen iri kwarigi-o’ luk yij-o.

22 Yosoloma-ge, eid na-nen at yak tosolar-e: ’Ndegel noboso nap meya yu-ge wa-e. Kat-nen yigen iri ndak ndag-et kebem wene mbarimin-o. An-e nindi amawi me, an-nen pigit lag-et nde wanosolat, an-nen yakit lak sa-t nde mbarosolat yoso iri-ge kar-e karu nar-o.

23 Iri bem-e kar-e noluk-nen uwang ndok wosa pugwi ma pigit lak yigen-o? Iri kwarigen nggal-e, an lobok yosolar-e, an negerep tol min eralu pidnak uwang min iri na nde waneleb-o’ luk yij-o.

24 Iri yuruk, at-nen iri me mendak woraiga nap na yak ondosolar-e: ’Kerep tol iri-ge at inggem mengga wanuruk, egerep tol sepulu worak nap iri wok ter-o’ luk yak ondosoloma-ge,

25 it-nen at yak togolar-e: ’Nab-o. At iri-ge egerep tol-e sepulu worasu-o!’ luk yak tiga-o.

26 Nde, at-nen it yak ondosolar-e: ’An yak kendeyeg-o. Arengge kwarat worak nap ala-ge, terak mena kwarat wok undugwi-o. Alat nde, arengge mariget worak nab-e at eram woraso ereya na at inggem-nen mengga wanugwi-o.

27 Nde, an nimin wim nap an it ennggendumu nagawan wolmomtak insili yiga nap iri-ge wok unpuruk lobok luk, an nimbiri bem pidsa ender-o’ ” luk yij-o.


Yesus-e Yerusalem nggosola, igijak wiriga wene 19:28-40
( Mt 21:1-11 ; Mk 11:1-11 ; Yo 12:12-19 )

28 Yesus-nen wene iri na yurug-e, at-nen anggul tak puruk Yerusalem mbirij-o.

29 Mborosolar-e, Saitun ndobo ayo ma o Mbetpage min Mbetania min panggosa wok luk, owosirak mberen nanduk wirik onposolat-nen

30 yak ondosolar-e: ”Kir-e o siri nandug-et wok yugup sa iri me mberer-o. O iri me nggogolat-nen yik kagupnggal-e, ap-nen ombolwak pem kore yugwi buk kelerai wam marik mbi iri me yilik kagub-o. Karug-e, wam na wusutluk, yu me waruk lobok yer-o.

31 Nde, ap-nen kin wok konpogolar-e: ’Kir-e noluk-nen wam iri wisitli-o?’ luk yak kondogola-ge, kit-nen yogolar-e: ’Nagawan Indo-nen kwarurak mbi worasu-o’ luk yak undugup na-e” luk yak indij-o.

32 Nde, at owosirak mberen na mbiriganggal-e, ndemeret Yesus-nen yak indid iri na ndak ndag-et kaiga-o.

33 Nde, mbirigarik, kelerai wam marik na wusurukmu-ge, wam ombo ereba-nen yogolar-e: ”Kir-e noluk-nen wam marik iri-ge wisitli-o?” luk yiga-o.

34 Yogolikma-ge, it-nen yogolar-e: ”Nagawan Indo-nen kwarurak mbi worasu-o” yurug-e,

35 wam marik na-ge Yesus eram waruk mborogolikma-ge, it unsum yonggora wam na ombolwak pem ndamak puruk, Yesus na wam ombolwak pem koreyak ibiga-o.

36 Yesus na kelerai wam ombolwak pem koreluk mborosola-ge, ap-nen-e unsum tulama ndamak pil lobok yiga-o.

37 Yesus na Yerusalem koroga, Saitun ndobo nggwe mbugwi tulama wok yosola-ge, at imin nugwi nap ap kwarat-nen kwiye worak kwaroso na kagwi me, at igijak worogolar-e, Mbal Pem Nagawan wa yak togolat, Mbal Pem Nagawan erembel wanogolat-nen enne ngguloksa yogolar-e:

38 ”Nagawan Indo unu bem lobok yusu nagawan yu-ge imbiringgat tak puwag-o! Aid arem-nen yamuksa woragolat, Mbal Pem Nagawan unu kek tak wolmag-o!” luk yil mbiriga-o.

39 Alama-ge, ap kwarat na ennggenggerak woraidnak Parisi nap erep-nen Yesus yak togolar-e: ”Mul Ondoso Nap wa-e. ’Kenne lak mer-o’ luk kowosirak iri yak indi-o” luk yak tiga-o.

40 Yak togolikma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”An yak kendeyeg-o. It yu-nen enne lak yogola, kerep yeba-nen-e ene ngguloksa yuwa-o” luk yij-o.


Yerusalem ubud-nen Yesus yip tid wene 19:41-44

41 Nde, Yesus na-ge Yerusalem panggosa wok luk, o siri na yik karug-e, o na ubud-nen yip tij-o.

42 Yip tosolat-nen yosolar-e: ”Yerusalem wa-e. Kar-e yamuksa wolmomtak yawo-nen karu nggal-nen-e konak lombog-et nde-o! Alat nde, yamuksa woragwi iri-ge yawo-nen-e kat kerengen-e kagun pug-o.

43 Nde, misik tarem-e kat kimin wim nap-nen kat kambuk tak kuburuk, kat mburugun naru leget wa kuburuk, tu ponok-nen ponok-nen ngguwagolar-e, kebem mbud momtak tarem wok ma-o.

44 It-nen-e kat min kat keleget arem woragwi nap min-e mondok irit lak tak kunpuwa-o. Nde, iri kwat konpogolar-e, kerep ebem lud lud kona pidnak misiger-o luk tet wolma bug-o. Mbal Pem Nagawan-nen kimiri yekluk lobok yosola, yenggerak pigit lak yigen pem, iri nggal kwat kubuwa-o!” luk yij-o.


Yesus-nen Mbal Pem Nagawan ama mbiridnak wene 19:45-48
( Mt 21:12-17 ; Mk 11:15-19 ; Yo 2:13-22 )

45 Yesus na Mbal Pem Nagawan ama ngguruk, silobulo onggo wanogolat woragwi nap ereba na langgara mbepme wirik onposolat-nen

46 yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen yosolar-e: ’An nuwi yu-ge tepan yugwi ma yuwa-o’ luk yij-et nde, kit-nen-e yariya wanugwi nap ondoro nggal tak pili-o!” luk yak indij-o.

47 Pempa Yesus na Mbal Pem Nagawan ama-nen ap mul ondosolat woragaij-o. Worala-ge, it tepan omborak nagawan min imiri mbarak pidnak wene enaru nap min Yawuri nap ennggendumu-nen enne kulugwi nap min-e Yesus wururak tu kore yogolat woraiga-t nde,

48 ap pidsa-ge at-nen yidnak wene kulurak inndi nak yogolat, at-nen yidnak wene nak kologola karug-e, at wururak meya nde agaij-o.

Lean sinn:



Sanasan