Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

LUKAS 12 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


”Kenesiget siget ap onmbol pem ludtak pug-o” yak indid wene 12:1-3
( Mt 10:26-27 )

1 Iri kwarukmu-ge, ap kere kwarat irit ndok worogolar-e, anggam-nen anggam yumundosola, anggam-nen anggam yumundosola, kwarogola-ge, Yesus-nen nandug-et at owosirak na yak ondosolar-e: ”Parisi nap-nen idnak oroti lomboroso mende iri abiyem-o luk kwara wolmer-o. Nde, iri-ge Parisi nap-nen enaru-net nde, enesiget siget enaru buk nggal yugwi iri na nde yigi-o.

2 Kura bidnak nam momtak puk misik worasu-ge lag-o. Nde, kura wene misik nam pa yurak puk mbi worasu-ge lag-o.

3 Iri bem-e, kir-e kubu-nen yidnak wene-ge lengge-nen-e ap oboksa-nen kuluwa-o. Nde, kir-e o ma-nen yagap yagap wene bem ap eneyanggo ma pidnak wene-ge silmu ma-o” luk yij-o.


Nagawan Indo indi aye kudtak wene 12:4-7
( Mt 10:28-31 )

4 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Nanggamirak wa-e. Wene yu yak kendeyeg-o. Kir-e we kenaboro iri wutluk ombol nggwe siyak kwat kunpurag-e lak iri enaye kudtak pug-o.

5 Nde, kit-nen aye kudtak nap perak mirik kenpeyeg-o. Kunduruk, kan mare arem mbo kunpurak amawi worak Mbal Pem Nagawan iri nak aye ker-o. Mondok aye kudtag-e Mbal Pem Nagawan-er-o.

6 Towe wamsa lima nde onggo wanogolar-e, onggo-ge dua sen nak wanugwi-t nde, Mbal Pem Nagawan-nen-e towe misiger-o luk tet meme rak poso bug-o.

7 Kit kenanggulsu-t nde, pidsa wonarak worasu-o. Iri bem-e, kunmud kali meyog-o. Kir-e towe wamsa nggal-e lag-o. Kir-e nggok-net yili-o” luk yij-o.


Ap inmbiri bem ”Kerisut iri-ge an-net wanigi-o” luk para yurak wene 12:8-12
( Mt 10:32-33 , 12:32 , 10:19-20 )

8 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Wene yu kwara kinndi yebet ker-o. ’Yesus-e an-net wanigi-o’ luk ap inmbiri bem-et para yuwa nab-e, Ap Ambara an-nen na at imin-e: ’Ap yu-ge an-e naru-o’ luk Mbal Pem Nagawan-nen idnak aid nap inmbiri bem-et para yimin-o.

9 Alat nde, ’Yesus iri-ge an naru bug-o’ luk ap inmbiri bem-et para yuwa nab-e, Ap Ambara an-nen na at imin-e: ’Ap yu-ge an naru bug-o’ luk Mbal Pem Nagawan-nen idnak aid nap inmbiri bem-et para yimin-o.

10 Ap Ambara an nimin meya wene yuwa nab-e, at meya yidnag-e amberam tak purag-e ob-o. Alat nde, Konak Indi imin meya wene yuwa nab-e, at meya yidnag-e Mbal Pem Nagawan-nen mondok amberam tak puwa bug-o.

11 Nde, kit kenpem wene mbaruwakluk, pemerinta nap min nagawan nagawan min endam tepan yugwi ma kinpil mborogola-ge, kir-e ’Nene-nen kuri worosolar-e, no nde yimin-o?’ luk kinndi kabak yurak pug-o.

12 Iri kwat kunpuwa tarem ereya na-net kit-nen yurak wene-ge Konak Indi-nen kenmendam tak puwa-o” luk yij-o.


Insilobulo ombo wid indi worak imin nden karuk yid wene 12:13-21

13 Ap kwarat iri na ennggendumu ap misik-nen Yesus yak tosolar-e: ”Mul Nondoso Nap wa-e. Nit nineid-nen idnak imining angge ereb-e menggesa an wok nuruwak-nen an nowe iri yak ti-o” luk yij-o.

14 Yosoloma-ge, Yesus-nen at yak tosolar-e: ”Nab-o. Kit kenmberek kenpem wene mbarosolat, kit kinmining angge iri tembet kondosolat makluk, ta-nen mendak nibij-o?” luk yij-o.

15 Yurug-e, Yesus-nen ap pidsa iri me worali na yak ondosolar-e: ”Ab-e enarengge kwarat winde yidnak iri na bem nak woragwi buk me, kinndi silobulo ukwe ukwe yugwi indi kenpem mbuma naru, kwara wolmer-o” luk yij-o.

16 Iru luk, Yesus-nen nden karuk wene bem it yak ondosolar-e: ”Isilobulo worak nap mbi onggweyak miri iri-nen-e yagaidnak tengge-ge ebe kwarat yosolat woragaij-o.

17 Iri ala-ge, at indi-nen yebet kasolar-e: ’An nonggweyak yu bem-nen ebe mbaridnak ondoro purag-e ngga pu nggal yusu me, ngge nggal nde kwarimin-o?’ luk yebet kagaij-o.

18 Yebet karuk, at ondomok arem-nen perasolar-e: ’Lag-o. Yawo yu nggal kwarimin-o. An nambato min nisilobulo erep min pil nggurak pem-e, nisilobulo poso o iri mijarimindik, tuguruk nggoksa wirimin-o.

19 Iri wirimindik, an nondomok nimin yosolar-e: Kar-e yi mende ndi mende konak nak pidsa winde yigendik me, yi olengen ndi olengen woralar-e, lag-e ma bug-o. Kombol kwarosolar-e, nunggwi mende min yi min nasolat, kalen pem-et wolmin-o! luk yimin-o’ luk peragaij-o.

20 Iri peragaij-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen at yak tosolar-e: ’Wid kindi worak wa-e. Yawo kubu-net wat yugun-o. Iri ala, kat-nen ndok wirigen mende silobulo yu-ge ta-nen nde winde ma-o?’ luk yak tij-o.

21 Nde, ap-nen Mbal Pem Nagawan erengen pem silobulo winde yurak peragit lak-nen at ondomok isilobulo winde yurak perasu nab-e iri nggal-et kwat ma-o” luk yij-o.


”Mbal Pem Nagawan nak kinndi wok ter-o” yidnak wene 12:22-31
( Mt 6:25-34 )

22 Iri luk, Yesus-nen at owosirak na yak ondosolar-e: ”Iri bem-e wene yu yak kundusu-o. Kit woragolat kit-nen norak mende min yururak sum min ereya bem-e kit kunmud kudtak pug-o.

23 Unluk wolmomtak iri-ge nggulok-nen yusu-o. Nde, nunggwi mende iri-ge marik-nen yusu-o. Enpe iri-ge nggulok-nen yusu-o. Nde, sum iri-ge marik-nen yusu-o.

24 Towe nggurin iri na ker-o. Towe na-nen-e uwi yagoso buk, ebe mbaroso buk, at-nen engen mbara ndok wosa pil nggurak o na lag-et nde, Mbal Pem Nagawan nak-nen nunggwi mende mak toso-o. Nde, kir-e towe min ndak ndag-e lag-o. Kir-e kinndi worak terak minik-nen yili-o.

25 Kit kennggendumu ya-nen at umud woraidnak pem at wolmomtak na siyag-et tet mot tak purak mbi worasu-a?

26 Nde, marik iri nggal kit-nen kwarurag-e meya-t nde, noluk-nen kir-e nin nan kwarurag-e kunmud kali-o?

27 Erambet laso engen mburusu iri kinndi yebet ker-o. Yabu wanuruk, kere laroso bug-et nde, an yak kundusu yur-o. Salomo na isilobulo kwarat worag-et nde, at usum erare-ge engen isi ereba nggal ndak ndak yirigit lag-o.

28 Tusuwangge iri-ge yawo-ge tup luk, kub-e pendaga kan pugwi-t nde, Mbal Pem Nagawan-nen-e abage konak tak poso-o. Nde, kinndi angin tubu yugwi buk nap wa-e. Tusuwangge-t nde, abage konak tak pusu me, kir-e sum mondok konak irit yirik kunpuwa bug-a?

29 Iri bem-e, ’Mburu min yi min no nul-o?’ luk, kinndi kabak yurak pug-o.

30 (Iri mende pidsa-ge enlem nin nap-nen perak kore yugwi-o.) Nde, kit Kineid-nen-e kit nen ukwe pidnak mende pidsa-ge aru worasu-o.

31 Alat nde, kit-nen-e Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi nanduk tak pogola-ge, kit-nen ukwe pidnak mende iri-ge wok kunduwa-o” luk yij-o.


Kinsilobulo aid arem ndok wururag-o 12:32-34
( Mt 6:19-21 )

32 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Nolomba wam wonarak kit yu-ge wa-e. Kit Kineid-nen at-nen tenagaidnak wi wok kundurag-e indi parik me, kwiye kali meyog-o.

33 Kit kinsilobulo onggo wanurug-e onggo wok kindidnag-e insilobulo lak nap tembesa wok ender-o. Konkot manik ndelep yoso buk yaguruk, kinsilobulo lak yurak puk sa aid arem pogolat wolmer-o. Nde, aid arem pidnak me-ge, yariya wanugwi nap-nen yariya wanogolat, sil-nen mbarosolat yoso buk sa me, lag-e ma bug-o.

34 Nde, kit kinsilobulo woraso sa-ge kit kinndi na iri me-t wolmar-o” luk yij-o.


Lid lud tak woraso ndegel oboso nap nggal wolmomtak wene 12:35-40

35 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Kentani are logoksa pempa yirik woragolat, kental na pempa pago woragolat, lid ludsa wolmer-o.

36 Ineid-nen kwe wanogolat-nen nunggwi mende sakwi sa-nen lobok yuwa-o luk, at ndegel ubugwi nap-nen yik karok woragwi nggal-et yugup na-e. Ineid na lobok luk, tu mende lel lel kasola-ge, tu mende ndag-et nak kuwarak ubuwa-o.

37 Ineid lobok yuwa tarem at ndegel ubugwi nab-e unluk woragolat, lid lud tak puruk worakmu iniyujwa nab-e imbiringgat-nen yili-o! An yak kendeyeg-o. Ineid iri-nen-e at esani are puksa yutluk, it iri na koreyak unpuruk, ndegel unpuwa-o.

38 Ineid iri na nggiringgendumu ala na, o nda nda ala na lobok yuwa-t nde, lobog-et yuwa-o luk lid lud tak puruk worakmu lobok yuwa nab-e imbiringgat-nen yili-o.

39 Nde, wene yu-ge yeberak wolmer-o! O winde-nen-e yariya wanurak nap lobok yurak tarem aru woragaidnggal-e, at ama ngguwa naru, kwara towarak woraleb-o.

40 Iri bem-e, Ap Ambara an lobok yosolar-e, mimo kir-e peragit lak ma wok yimin me-ge, kir-e mondok lid lud tak puruk wolmer-o” luk yij-o.


”Mot mot kwaroso ndegel oboso nap nggal yugun, lak?” luk yid wene 12:41-48
( Mt 24:45-51 )

41 Iri yosola-ge, Peterus-nen yosolar-e: ”Nagawan Indo wa-e. Nden karuk wene yigen yu-ge nit mirik ninpigen, lak? Are, ap oboksa nde mirik inpigen-a?” luk yij-o.

42 Yosoloma-ge, Nagawan Indo-nen at yak tosolar-e: ”Mot mot kwaroso, indi nggat nggat worak ndegel oboso nab-e ta nde kali-o? Eid iri nin sa mbereyeklug-e, iri yidnak nap-nen-e yi mende ndi mende lid lud tak puwakluk, at inggem posolat, ndegel ubugwi nap ereb-e norak tarem wok yosola, nunggwi mende mak unduwakluk, at inggem posolat ma nap iri-nen yusu-o.

43 Nde, eid na lobok yuwanggal, ndegel oboso nap iri-nen at ebem pidnak yabu iri na-t ndak ndag-et wanosoma lobok yuwa nab-e alen kujwa-o.

44 Ndemeret yak kendeyeg-o. Eid iri-nen at arengge pidsa-ge ndegel oboso nap iri inggem puwa-o.

45 Alat nde, ndegel oboso nap na-nen-e: ’Neid iri-ge lobok yigit lag-et yusu yu-ge’ perasoluk, ndegel ubugwi nap kwami min ap min erep na ondosolat, nunggwi mende nasolat, anggut engen amburu ndonggosa nuruk, indi wawa luk worasoma-ge,

46 at eid na mimo at peragit lak ma wok yosolar-e, ndegel oboso nap iri na wutluk, mot mot kwarugwi buk nap inmin lesa wirik puwa-o.

47 Nde, ndegel oboso nab-e at eid indi-n pidnak iri aru-net nde, lid lud tak pigit lak, eid iri na indi-n pidnak kwarusu buk nab-e nggambu andi kwarat kujwa-o.

48 Alat nde, ndegel oboso nap-nen-e at eid indi-n pidnak mende aru buk me, nggambu andi warat kudtak mende nde kwarosola-ge, nggambu andi marik nggal kujwa-o. Ta-nen nde kwarat at inggem pidnak nap ebem-e at-nen kwaridnak iri-ge mondok kwarat lumbunuwa-o. Nde, ’At yu ndak-net yusu-o’ luk eberaidnak nap ebem-e at-nen kwaridnak iri lombonosolar-e, ija-t kwaruwa-o” luk yij-o.


Yesus-nen ”Ap kuri worak tak inpimin-o” luk yid wene 12:49-53
( Mt 10:34-36 )

49 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”An-e nggweyak yu kan pago peyekluk-nen lobok yigi-o. Nde, pi-t pago pelep nggal-e ob-o!

50 An nebem andi bandi mburak mende-ge mondok ija lombok worasu-o. Iri awo kwat nibigit lak worala-ge, nindi kondoksa worasu bug-o.

51 An lobok yigi-ge ap lambuk tak enpeyekluk lobok yigi-o perali-a? Lag-o. Ap kuri worak enpeyekluk lobok yigi-o.

52 O misik me woragwi nab-e enpe lima ala-ge, yawo kurinet kenan-nen-e mberen inmin kuri wat yogolat, mberen-nen-e kenan inmin kuri wat yogolat ma-o.

53 Eid-nen ambara imin kuri wat yosolat, ambara-nen eid imin kuri wat yosolat, ija-nen ara imin kuri wat yosolat, ara-nen ija imin kuri wat yosolat, un ija-nen ambara ogwe imin kuri wat yosolat, ambara ogwe-nen un ija min kuri wat yosolat ma-o” luk yij-o.


”Noluk-nen o yawo worali abage yenggerak pili bug-o?” luk yid wene 12:54-56
( Mt 16:2-3 )

54 Yurug-e, Yesus-nen ap kwarat na yak ondosolar-e: ”Mo mboso nggwe-nen nggan nggan muruk til lasola karug-e, kit-nen yosolar-e: ’Talme mbuwa-o’ luk yugwi-o. Yuruk pem-e ndemeret talme mboso-o.

55 Nde, araptap nggwe-nen (selatan) obube puk kil lobok yosola karuk, kit-nen yogolar-e: ’O kibi ma-o’ yugwi-o. Yuruk pem-e, ndemeret o kibi yoso-o.

56 Kenesiget siget yugwi nap wa-e. O abage mbarugwi kenaru-t nde, noluk-nen kir-e o yawo worali abage yenggerak purag-e kenaru bug-o?” luk yij-o.


Kit kunuwim nap inmin lambuk momtak wene 12:57-59
( Mt 5:25-26 )

57 Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Noluk-nen kir-e: ’Ndungtak kwarurak mende-ge yur-o’ luk kondomok-nen wat tak pili bug-o?

58 Ap-nen wene kenpem puruk pemerinta endam wok kunpuruk mborogola-ge, tula ma mborogolat-net ap iri na imin-e wene konurag-o. Nde, wene konigit lak ala-ge, kit wok kunpuruk wene mbaroso wari inggem kunpuwama-ge, wene mbaroso wari-nen-e san ombo ininggem kunpuwama, san ombo-nen-e o kubu me kunpuwa-o.

59 Ndemeret yak kendeyeg-o. Namat uwi yakit lak-nen-e mondok wesera o kubu me-nen wirik kunpuwa bug-o” luk yij-o.

Lean sinn:



Sanasan