Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 SEMUEL 25 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


Semuel wat yidnak wene 25:1a

1a Ereya na-t worakmu-ge, Semuel na wat yamu-ge lsarael nap oboksa-nen ndok wutluk, tabun puruk woragolat-nen kwarugwi kwariga-o. Iri lug-e Semuel na-ge at woraso sa Arama iri me at uwi iri na arem-et yapma ibiga-o.


Ndaut min Abigail min-nen kwaridnak wene 25:1b-44

1b Iri rak purug-e, Ndaut na-ge Paran karu me mbirij-o.

2-3 Nde, o siri Maon iri me-ge elem Kalep nap misik woragij-o. Nde, unu-ge Nabal. Nde, ap iri onggweyak mbi-ge o siri Karamel koroga iri me woragij-o. At iri-ge yi mende ndi mende ombo irit woragij-o. Nde, olomba wam-e tiga ribu (3.000), nde, agambing wam-e seribu (1.000) irit ombo woragij-o. Nde, ogwe Abigail iri na mondok indi ngarak-nen erare konak irit woragij-o. Alat nde, Nabal iri-ge abage ket mbet tak indi ebebeyal worak irit woragij-o. Nde, misik tarem-e Nabal na-ge o Karamel iri me olomba ereba na usu mbarosolat woragij-o.

4 Worala-ge, Ndaut na karu me ereba woralar-e, Nabal obok kulij-o.

5 Kulurug-e, ap sujwe nak enpe sepulu Karamel wirik inpij-o.

6 Wirik enpamu Nabal eram wok yogolar-e, Ndaut-nen wa yak taga enpem poaolat-nen yid wene yak togolar-e: ”Kat kogwe la inmin nde kat kimin woragwi oboksa konag-et yamuksa wolmer-o.

7 Nde, an-nen kolosolar-e, kar-e kolomba wam usu mbarosolat worasu-o yogola, kobok kuligi-o. Nde, kat kolomba wam yik karok woragwi nap nit nenma yu me woragola-ge, nit-nen-e it inmin-e yilik ndilik kwat inpili buk me, konag-et woraiga-o. Iri-nen it Karamel woragola-ge, enarengge mende misiget tet mondok lak yigit lag-o.

8 Kat-nen mbi it nak yak indi-o. It-nen na ndemerer-o luk yuwa irir-o. Nde, iri bem-e an nowosirak lobok yili iri-ge kona kama unpurag-o. Ir-e nggok sakwi tarem lobok yili me, ndegel kubugwi nap yeba min Ndaut an min nenmanggim-e kat-nen purak perasolar-e, keram woraso mende mbi nenmanggim pi-o. An-e kanggam-net yusu-o” luk wene wosa enpem pamu-o.

9 Nde, Ndaut owosirak ereba na Karamel wok yogolar-e, Ndaut-nen enpem pidnak wene ereba na-ge Nabal yak tiga-o. Yak turug-e, yik karok puk woraiga-o.

10 Alat nde, wene onggo Nabal-nen yosolar-e: ”Ndaut iri-ge ta-o? Isai ambara iri-ge ta-o? An-e at obog-e mondok koloso bug-o! Nde, yawo-ge o yu me-nen-e ap kwarat-nen onnggo pidnak nap ereba na keya unpuruk mbitli-o.

11 An-nen-e an norak oroti min yi min wok ondosolat, an nolomba usu mbarugwi nap enmanggim uno lid lud tak purug-e, ap it woragwi min mondok naru buk yeba mondok wok indimin pug-o!” yij-o.

12 Yak ondosoloma, Ndaut owosirak ereba na mborogolar-e, Nabal-nen yidnak wene ereba na-ge ndindera Ndaut yak tiga-o.

13 Yogolikma, Ndaut-nen ap at imin nugwi nap ereba na yak ondosolar-e: ”Oboksa yalawi lit kil lobok yer-o” yak unduruk, Ndaut min-et yalawi lit karuk ab-e empat ratus (400) irit mbiriga-o. Nde, ap dua ratus-e (200) yi mende ndi mende yik karok towarak keya inpiga-o.

14 It na mborogola-ge, Nabal ndegel oboso nap misik-nen Nabal ogwe Abigail yak tosolar-e: ”Ndaut-nen karu me iri me-nen ap siyak wirik onposolar-e, at-nen nonmbo Nabal wa yak tidnak wene waruk Nabal eram lobok yiga-t nde, Nabal-nen-e onggo-ge konak wene-ge yak indigit lak yid iri-ge meya wene nde yak indid na-ge kar-e kuligen, lak?

15 Nde, it iri-ge nit ninmin-e konak nag-et kwat nonpogolat, nit na yilik ndilik kwat ninpigit lag-et yogolat, nenarengge na ndigirik nak woralat, nit karu me wam parugu woragola-ge, iri kwat ninpiga-t nde iri yak indij-o.

16 Nde, nit it worali sa koroga kambing min lomba min yik karok woragola-ge, kubu-nen lengge-nen kwara nggetlel nunpuruk woragwi-o.

17 Iri bem wene yu-ge kwara yebet karuk, kat-nen kwarurak iri-ge iri nggal-et kwareyeg-o luk wat tak purag-o. Nde, wene iri bem-e mondok onggo-ge nonmbo Nabal min at ama woragwi nap oboksa nenpem-e mondok angin worak worasu-o. Nde, nonmbo Nabal yu-ge abut meya, wene na koloso buk me, mondok meya-o” yak tij-o.

18 Yosoloma, ereya na-net Abigail-nen-e oroti dua ratus (200) wanoso, anggut engen kenanggo yimbe wam aboro-nen konidnak mberen min lomba uno kan ngen pem wora lima min nggandum mbato wam amburu bem wora angin tuju belas kilo min e ara engen-nen konidnak oroti wora dua ratus (200) min ereba na oboksa kelerai wam ombolwak pem puruk,

19 at ndegel ubugwi nap ereba na yak ondosolar-e: ”Kir-e nanduk tak per-o. Nde, an-e kinmbirik tak pimin-o” luk yak indij-o. Alat nde, wene iri na-ge un iri na-ge yak tigit lak irit yij-o.

20 Abigail na-ge egelerai wam ombol pem kore luk mberarik, ndobo bem layekluk lagatluk lasoma-ge, Ndaut owosirak inmin nde at mok uburug-et lobok yukmu lid pid yiga-o.

21 Nde, lobok yosolat-nen Ndaut-nen yebet kasolar-e: ”An-e wewesa ap iri arengge ereba yik karok karu me yeba worala-ge, mariget tet nendam-nen na lak yigit lak yu-t nde, yawo-ge nit-nen konak kwat ibige onggo-ge meya nde kwat nubusu-a?

22 Olengen awo kona pil wagit lak ma ereba me worali nap oboksa an-nen nde indigit lak ala-ge, Mbal Pem Nagawan-nen an nuruwag-o!” luk yebet kil kil lobok yosoma-ge,

23 Abigail-nen Ndaut yik kagaidnggal-e ndag-et nak kelerai ombol pem-nen kapsa mbij-o. Iri kwarosolar-e, Ndaut indipma erare nggwe nggweyak pem tud

24 yosolat-nen yosolar-e: ”Nab-o. An-nen yimin wene-ge kwara kuli-o. Meya kwat kibidnak iri-ge an nebem-er-o.

25 Nab-o. Kar-e Nabal mondok abut weyaga iri bem kindi mburuk tenak wolmomtak pug-o. At iri-ge unu iri ndak ndak indi lak-net yusu-o. Alat nde, nab-o. An-e kat-nen inpil lobok yigen nap ereba-ge mondok eneyagit lag-o.

26 Nab-o. Kar-e kat kwat kibidnak onggo posolat, kuwim nap undugun naru Nagawan Indo-nen tena kibij-o. Nde yawo-ge nab-o. Nagawan Indo Uruk nak Woraso owag-o. Kat kuwim nap oboksa min ap-nen kat kururak yugwi nap min it kwat unpurak iri-ge Nabal kwat ubuwa iri nggal-et it na kwat unpuwa-o.

27 Nab-o. An-nen kat min kat kimin nugwi nap min kenmanggim waruk lobok yigi yeba wani-o.

28 Nab-o. An-nen meya mbi kwaridnak ala-ge, meme rak puruk keya bi-o. Nde, kar-e Nagawan Indo amanggim nak wim poso me, Nagawan Indo-nen-e kat min kat-nen wigarak inmin-e Isarael nap enanggul pem nagawan tak kunpuwa-o. Nde, kat pem woralar-e, meya mondok kwarugun puk irir-o.

29 Nde, ap misik-nen kat kebem kore yoso nap misik-nen kereyekluk kebem mbud yosola-ge, ap arengge ombo-nen arengge imiri mbarak woraso iri nggal-et Nagawan Indo Kembal Pem Nagawan-nen ndemeret kimiri yosolat wolma-o. Alat nde, san wari-nen san waruk kore yogolat wim nap inggi mbara ndi rak pugwi nggal kat kuwim nab-e Nagawan Indo-nen inggi mbara ndi rak unpuwa-o.

30 Nde, Nagawan Indo-nen-e at-nen konak kwat onposo elem iri na bem ’Kwat kibimin-o’ luk urul yak kirid iri na-ge kwat kobosolar-e, nap kar-e Isarael nap enanggul pem nagawan tak kubuwa-o.

31 Nde, iri rak kubuwa iri tarem-e kat-nen elem lak ap ondoso buk min meya kwat kibidnak kemepnggo boso buk min yebet karug-e, iri kwaroso buk me, kindi puru lik, niri nera iri kwarigi-o luk yebet kalik iri nggal-et kwarugun pug-o. Nde, Nagawan Indo-nen nde imbiringgat tak kobosola-ge, ndegel koboso an-e meme rak nuburak pug-o” luk yij-o.

32 Yosoloma, Ndaut-nen Abigail yak tosolar-e: ”Yawo an nimin lid pid yuwakluk kibil lobok yid Nagawan Indo Isarael nap Enmbal Pem Nagawan iri nak erembel wanurag-o!

33 An-net ap ondosolat, an-net meya kwat nibidnak pem nemepnggo bosoma, kat-nen tena nibil lobok yigen pem-e kat min kat-nen kindi nggat nggat pigen min-e mondok ijar-o.

34 Nagawan Indo-nen-e kat kuruwa naru tena nibij-o. Mondok Nagawan Indo Uruk nak Woraso Isarael nap Enmbal Pem Nagawan owag-o. Kat nde ndag-et an nimin lid pid yige yu nde lak nggal-nen-e mondok Nabal min at imin woragwi nap oboksa inmin-e nggeret molengen kona pil wasoma mondok oboksa wat yeleb-o!” yak tij-o.

35 Iri yosoluk yarig-e, Ndaut-nen-e Abigail-nen amanggim waruk mbirid mende ereba na-ge wanij-o. Wanuruk-nen yak tosolar-e: ”Kar-e kumud yurak pug-o. Kama yamuksa-t mbiri-o. Kat-nen nggi yigen ereba-ge abu kwar-et kibimin-o” luk yak tij-o.

36 Yosoloma, Abigail na mbiridnggal-e oma-ge Nabal na-ge ap nagawan nagawan-nen nggok sakwi nggal-et oma nggok sagosoma kagaij-o. Iri na sagosolar-e mondok alin alen yosolat, indi nden kaso yi nuruk indi lak lak yosola karug-e, ogwe-nen-e at-nen kwarid wene ereba na-ge mariget ter-o luk mondok yak tigit lak irit nene yij-o.

37 Nde, nene luk kup Nabal indi lak lak yid iri na kondok yosola-ge, ogwe-nen-e kwaridnak wene ereba na-ge ndindera yak tij-o. Yak tosola-ge, Nabal na-ge kugwi inndingen andi yoso kugwi mbi ebem mbij-o. Iri yosolar-e, ebe oboksa urugup yurak meya tenep limbiksa labuk yij-o.

38 Iri luk sembilan nene lug-e Nabal na-ge tuguruk kugwi inndingen andi yoso iri na Nagawan Indo-nen ebem posola-ge, wat yij-o.

39 Nabal wat yidnak wene iri na kuluruk, Ndaut-nen yosolar-e: ”Nagawan Indo nak kek tak wolmag-o! Nabal-nen an erengenma nggal tak nibid iri na-ge Nagawan Indo-nen nemepnggo posola-ge, ndegel oboso nap an-nen meya kwaruwa naru larok tak nibij-o. Nabal-nen meya kwaroso bem-et Nagawan Indo-nen wirij-o” luk yij-o. Iri luk misik tarem-e Ndaut-nen-e Abigail iri na at wok uburak pem-e ene kulil ab-e Abigail eram wirik inpil mbirij-o.

40 Wirik enpamu kwe iri na eram Karamel wok yogolat-nen kwe iri na yak togolar-e: ”Kar-e Ndaut wanurag-e nunggwirig-o? Ndaut-nen kene kulurak ninpil lobok yamu lobok yige-o” luk yak tiga-o.

41 Iri yak togola, Abigail na menluk nggweyak pem erare nggwe tud yosolat-nen yosolar-e: ”An-e Ndaut ndegel oboso kwat luk at ndegel ubugwi nap ereba unuwok marurag-e mondok ndak-net yusu-o” yosoluk,

42 ndag-et nak lis sum ndegera kelerai wam ombol pem kore luk at ndegel ubugwi kweyap lima ereya na inmin-et Ndaut-nen inpil lobok yid nap ereya na inmin-et mbirigarik, kwe yu na-ge Ndaut wanij-o.

43 Nde, iri kwarigit lak ma-ge Ndaut na-ge kwe-ge Isiriel kwe Abinoam irit wanarik worasoma, yawo-ge Abigail min-et wanij-o.

44 Wanosola-ge, Saul-nen-e at ara Mikal Ndaut ogwe iri na-ge o Nggalim nap Lais ambara Palti irit kona wok tij-o.

Lean sinn:



Sanasan