Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 NAGAWAN NAGAWAN-NEN KWARIDNAK WENE 22 - Nanduk Ngget Tul Pidnak Wene


Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap Mika-nen Akap imbiri wiridnak wene 22:1-28

1 Nde, Isarael nap min Siria nap min wim mbarigit lak woragolar-e, olengen mberen ombol nggwe nggal irit woraiga-o.

2 Alat nde, olengen kenan tak pogolar-e, Yewura nap Nagawan Yosapat na-ge Isarael nap Nagawan Akap iri na eram mbirij-o.

3 Nandug-et Akap-nen at-nen idnak san ombo ereba na yak ondosolar-e: ”O Nggileat nggweyak pem o siri Aramot iri-ge nanduk nit nunuwi nggweyak woraso na-t nde, noluk-nen Siria nagawan iri inggem-nen tuguruk mengga wanigit lak yili-o?” luk yak indij-o.

4 Yak unduruk worasoma-ge, Yosapat iri na wok yosoloma-ge, Akap-nen Yosapat yak tosolar-e: ”Kar-e an nimin lambuksa o Aramot siri iri naril mbururag-e op, lak?” luk yak tij-o. Yosoloma, Yosapat-nen yosolar-e: ”Ob-o! An-nen idnak san ombo min san ombo kura wam ombol pem kore luk mburugwi min ereba-ge kat-nen idnak san ombo min san ombo kura wam ombol pem kore luk mburugwi min lambuk luk totno mbururak iri-ge konag-er-o.

5 Alat nde, mondok konag-e nir-e Nagawan Indo nandug-et kin wanuwog-o” luk yak tij-o.

6 Yosoloma, Akap-nen-e iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap empat ratus (400) nggal ndok worak unpuruk, kin wok onposolar-e: ”An-e Aramot nap indil mbururag-e op, lak? Nunggwirig-o?” yak indij-o. Yak ondosoloma, it-nen yogolar-e: ”Ob-er-o. O iri-ge Nagawan Indo-nen kegera kat kinggem puwa-o” yak tiga-o.

7 Alat nde, Yosapat-nen tugurug-et Akap kin wanosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap misik nit nenmanggim wene Nagawan Indo kin wanurak mbi worasu, lak?” luk yak tij-o.

8 Yosoloma, Akap-nen onggo yosolar-e: ”Misik worasur-o. Iri-ge Yimla ambara Mika worasu-t nde, at iri-ge an nindi-n pidnak konak iri na-ge ’Iri nggal kwat ma-o’ luk yak noroso buk. Are, an nisili kaso ereba na nde ’Iri nggal kwat ma-o’ luk yak noroso me, an-e nisili rak poso-o” luk yak tij-o. Yosoloma, Yosapat-nen onggo yosolar-e: ”Kar-e iri nggal yusu-ge meyog-o” luk yak tij-o.

9 Yosoloma, Akap-nen-e at eyabu wanoso nap misik wene mbo buruk, ndag-et nak Mika inggi wil ndimirik ibij-o.

10 Nde, iri tarem-e Akap min Yosapat min-e nagawan-nen yurugwi sum yutluk, nagawan-nen koreyak woragwi bem koreyak Samaria pak tu mende bem nggandum aboro mbilarugwi sa iri na me koreyak woraiga-o. Woragola-ge, iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap oboksa endam lobok yogolar-e, ”Iri nggal kwat ma-o” luk yak ondogolat woraiga-o.

11 Nde, iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap ereba na ennggendumu-nen iri nggal kwat ma-o luk urul poso nap misik unu-ge Sendekia, Kenaana ambara iri na-ge posid mbesi bem-nen sapi anggul ambo nggal ereba na konosolat-nen Akap yak tosolar-e: ”Nagawan Indo-nen yosolar-e: ’Mbesi bem-nen konidnak sapi anggul ambo yeba nggal pem-nen nagawan kat-nen-e Siria nap ereba-ge enpem kore yosolat, yigisa lak tak unpugun-o’ yij-o” yak tij-o.

12 Yosoloma, iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap erep ereba na-nen na iri nggal-et yogolar-e: ”Aramot siri iri-ge ebem kore yi-o. Nagawan Indo-nen ombol nggwe rak kobosolat, mengga wanugun-o” luk yak tiga-o.

13 Iri kwarogola-ge, Mika inggi wil ndimirik pid nap iri na-nen Mika yak tosolar-e: ”Iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap erep-nen urul pogolar-e: ’Nagawan-e ombol nggwe-t yuwa-o’ luk yili-o. Nde, kat-nen-e it-nen yili iri ndak ndag-et kwat ma-o luk urul pi-o” luk yak tij-o.

14 Alat nde, Mika-nen onggo yosolar-e: ”Uruk nak woraso Nagawan Indo owag-o. An-e Nagawan Indo-nen yak nuruwa nak yimin-o” luk yij-o.

15 Yosoluk yarik, Mika iri na mberarik, Nagawan Akap eram wok yosola, Nagawan Akap-nen kin wok obosolar-e: ”Mika wa-e. An min Nagawan Yosapat min mburulndik, o Aramot nap enpem kore yurag-e op, lak? Nunggwirik kasu-o?” luk yij-o. Yosoloma, Mika-nen yak tosolar-e: ”Ndemeret Nagawan Indo-nen ombol nggwe rak kobosola, kar-et ombol nggwe yugun-o” yak tij-o.

16 Yosoloma, Akap-nen Mika yak tosolar-e: ”Kat-nen nde Nagawan Indo unu bem yak norosolar-e, ndemeret nak yak nururag-o. Wene yu nggal an-e nunggwirik tarem yak korosolat woragi-o?” luk yak tij-o.

17 Yosoloma, Mika-nen onggo yosolar-e: ”An-nen yik kasolar-e, Isarael nap san ombo-ge lomba wam ombo lak nggal ndobo bem ereba ndibi ndi yogola, eneyasu-o. Iri ala karuk, Nagawan Indo-nen yosolar-e: ’It yu-ge onmbo-ge lak me, ndigirig-et enma mburuwag-o’ luk yosola kagi-o” luk yij-o.

18 Yosoloma, Akap-nen Yosapat yak tosolar-e: ”An-nen yoso yak kirigi yu na-ge ndemeret yur-o. At yu-nen-e konak kwat momtak urul-e yak noroso bug-o. Are, meya kwat momtak nak urul yak noroso-nen yusu-o!” luk yak tij-o.

19 Mika-nen tuguruk yosolar-e: ”Yawo-ge Nagawan Indo-nen yidnak yu kuli-o. An yik kaginggal-e, aid arem iri me Nagawan Indo-ge at-nen koreyak woraso bem koreyak worala-ge, at-nen idnak aid nab-e oboksa eralu mendak eneyagi-o.

20 Nde, Nagawan Indo-nen yosolar-e: ’Nggileat nggweyak pem o Aramot iri me narosoma, Akap wuruwaklug-e, ta-nen Akap iri na arem yabu wanuwa-o?’ yak ondosola, aid nap ereba na-nen-e wene onggo yogolar-e, arik tak yogola kuligi-o.

21 Iri yogola, indi misik mberarik, Nagawan Indo eram panggo yosolat-nen yosolar-e: ’Akap iri na arem-e an-net yabu wanimin-o’ luk yij-o.

22 Yosoloma, Nagawan Indo-nen yosolar-e: ’Arem yabu wanosolar-e, no kwarugun-o?’ luk kin wanosola, indi iri na-nen yosolar-e: ’An mbirimindik, Akap-nen idnak iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap oboksa ennesiget yugwi rak inpimin-o’ yosoloma, Nagawan Indo-nen yosolar-e: ’Ob-o. Iri kwari-o. Kat-nen arem yabu mondok wanugun-o’ yosola kuligi-o” luk yak tij-o.

23 Yosoluk, Mika-net erep yosolar-e: ”Iri nggal kwat yosolar-e, Nagawan Indo-nen-e lak tak onposo mende kebem mberak purak abu urul pidnak me, kat-nen idnak iri nggal kwat ma-o luk urul pugwi nap-nen-e nagawan kar-e kamberam lali-o” luk yak tij-o.

24 Iri yosoloma, iri nggal kwat ma-o luk urul poso nap Sendekia-nen-e Mika eram panggosa lasolat, inggi nggambu Mika erare lel kasolat-nen yak tosolar-e: ”Nagawan Indo Indi-ge an-e keya nuburuk, kat nak wene yak kirij-a?” luk yak tij-o.

25 Yak tosoloma, Mika-nen onggo yak tosolar-e: ”Misik tarem kar-e kurak yil o kuri worak misik me nggugundik pem-nen ebe-ge karu ma-o” luk yak tij-o.

26 Yosoloma, Nagawan Akap-nen wene wirik posolar-e: ”Mika yu-ge tenakupndik, o tena woraso nap Amon min Yoas nagawan ambara min enndam pil mberer-o.

27 Waruk mburugupndig-e, ’O kubu me per-o’ yak ender-o. Nde, o kubu me purug-e, yi min nunggwi mende min mariget nak mak terenak worakmu, an-e nurug-et lobok yimin-o” luk yak indij-o.

28 Yosoloma, Mika-nen yosolar-e: ”Nagawan kat nde tugurug-et kurug-et lobok yosolar-e, at yu na-ge wene-ge Nagawan Indo-nen emndam tak pidnak wene-ge lag-o luk yebet niyudtag-o! Kit yu me ndok wirigep yu-ge mondok kenaru wolmer-o!” luk yak indij-o.


Akap wiridnak wene 22:29-40

29 Iri lug-e, Isarael nap nagawan Akap min Yewura nap nagawan Yosapat min enmbereg-e Nggileat nggweyak pem Aramot siri iri na naril mbiriga-o.

30 Mborogolar-e, Akap-nen Yosapat yak tosolar-e: ”An-e we nap nggal kwatluk wim nggwimin-o. Kar-e nagawan-nen yurugwi sum irit yirik wolmin-o” yak turug-e, Isarael nap nagawan iri na-ge we nap nggal kwatluk, wim pem nggwij-o.

31 Siria nap nagawan iri na-nen san ombo wim koma bem mbitli ereba na enanggul pem san ombo onowe tiga pulu dua (32) ereba na nggomo ondosolar-e: ”Kir-e mondok Isarael nagawan iri nag-et nomosa langgal lug-et wururag-o” luk yak indij-o.

32 Yak indidnak me-ge it-nen Nagawan Yosapat iri na karug-e, it-nen peragolar-e: ”Isarael nap nagawan iri na-ge yur-o” peragolug-e, ebem kore yukmu-ge, Yosapat iri na-ge ene nggoksa yosola kulurug-e,

33 ”Yu-ge Isarael nap nagawan-e lag-o” luk enaru yiga-o. Iri lug-e, Yosapat wururak yiga iri na-ge ndong yiga-o.

34 Nde, Siria nap misik-nen nomoso-ge lak, we kasa ereba-t mare mbising kagaidnggal-e, mare iri na mborosolar-e, Akap nde tagun panggaridnak sa iri na me tagun pibolok nggosola arem kundugu yij-o. Kundugu obogola-ge, at-nen at-nen idnak wim koma waruk noso iri na yak tosolar-e: ”Niriga-o! Wim silmu-nen nden karuk tuguruk mburuwog-o” yak tij-o.

35 Alat nde, wim iri na-ge kwiye worag-et mondok nengge nengge yogola-t nde, Akap na-ge at-nen idnak nggweyak koma arem mendak irit ap-nen yogo buruk, Siria nap enambigit anggul ndimirik larok yij-o. Nde, eyabi-ge mare uru nggwe-nen mborosolar-e, wim koma iri na arem-e kobong luk larok yij-o. Nde, keyama nggwe-ge Akap iri na-ge wat yij-o.

36 Nde, mo iri na yoboksa nggosoloma-ge, ”Isarael nap san ombo oboksa enma lombok unuwi silmu lombok ndibi ndi yurag-o” luk yak indiga-o.

37 Nde, Nagawan Akap iri na-ge wat yamu alama, waruk mbirigarik, Samaria iri me yapma ibiga-o.

38 Samaria iri me yi ugup misik arem terak inmin nugwi kweyap ereba na enaboro marukmu, Akap-nen idnak wim koma iri na marogola-ge, Nagawan Indo-nen yid iri na ndak ndag-et eyabi wim koma arem ereba na-ge yengge-nen aben ninggij-o.

39 Nde, Nagawan Akap-nen kwaridnak wene erep min o at woroso sa nggaja eyak pem-nen wiril lobok yidnak wene min at-nen o siri pil lobok yidnak ereba na wene min oboksa-ge Isarael nap nagawan nagawan woragolat-nen kwarogolat woragwi engga iri na arem mbaridnak worasu-o.

40 Nde, Akap iri na worogolikma-ge, at ambara Agasia iri na-ge at ondolma nagawan irit men agaij-o.


Yewura nap nagawan Yosapat-nen kwaridnak wene 22:41-50

41 Isarael nap Nagawan Akap iri na Isarael nap tena unpuruk woralat, olengen empat pem tak posoma-ge, Asa ambara Yosapat iri na-ge Yewura nap enanggul pem nagawan men yij-o.

42 Nde, iri tarem-e ar-e olengen tiga pulu lima (35) irit woraruk-nen nagawan men yij-o. Men luk, Yerusalem iri me nagawan woralar-e, olengen-e dua pulu lima (25) woragij-o. Nde, ija unu-ge Sili ara Asuba irir-o.

43-50 Yosapat iri na-ge at eid Asa-nen kwaroso nggal-et Nagawan Indo erengen pem-e konak nak kwarosolat woragij-o. Nde, at-nen-e at-nen tenagidnak wi arem-nen kugwiwak amanggim wam wosa kan pugwi sa-nen ap min kweyap min terak mbabi yugwi ereba-ge at eid Asa woralat tarem-nen keya bidnak erep ereba na oboksa lak tak pij-o. Alat nde, kugwiwak erembel wanugwi ondoro ereba nak perak nde, ndamera keya bigit lak yij-o. Nde, ndamera keya bigit lak iri-nen ndowaga ap ereba na-nen-e wam wosa kan pogolat, emben konak mende kan pogolat kwat tenak woraiga-o. Nde, Yosapat iri na-ge emas wil Opiri mbururak pem Tarisis-nen idnak e koma ndak wirij-o. Ndak wirij-et nde, o Esion-Gebet iri me-nen meya yosola karuk, e koma ndak wirid ereba na-ge mbirigit lag-o. Nde, Isarael nap Nagawan Agasia-nen Yosapat emengen mbarosolar-e: ”An-nen idnak e koma waruk nugwi nab-e kat-nen idnak e koma waruk nugwi nap inmin misikmu mbururag-o” yak tij-o. Nde, Yosapat-nen-e Isarael nap nagawan iri imin-e kundik woragwi-t nde, Yosapat-nen-e: ”Lag-o” luk larok yij-o. Nde, woragolar-e, Yosapat iri na-ge wat yamu, Ndaut uwi silmu nagawan nagawan yapma unpugwi sa iri me yapma ibiga-o. Nde, at ondolma-ge ambara Yoram iri na nagawan men yij-o. Nde, Yosapat-nen kwaridnak wene ereba min at-nen wil nggosolat-nen kwaroso wene min at-nen wim nggoso wene min-e Yewura nap nagawan nagawan-nen kwarugwi wene engga iri na arem mbaridnak worasu-o. Nde, iri tarem-e o Erom iri-ge nagawan-nen-e tena inpigit lak. Are, mbupati nggal-nen nde tena unpuruk woragij-o.


Isarael nagawan Agasia-nen kwaridnak wene 22:51-53

51 Nde, Yewura nagawan Yosapat iri na men yarik, o tena woralar-e, olengen tuju belas pem wok yosoma-ge, Agasia iri na-ge Isarael nap enanggul pem men yarik, Isarael nap tena unpuruk, olengen mberen woragij-o.

52 Woralar-e, eid Akap min Ija Isebel min iri-nen Nagawan Yerobeam-nen ndowaga Isarael nap meya kwarogolat woraiga Yerobeam iri na min unuwok mbarosolar-e, yi meya ndi meya irit kwarosolat irit woragij-o.

53 Ar-e kugwi Mbaal erembel wanosolat, Mbaal nak kek tak posolat woragij-o. At ndet yigit lak ma-nen at eid-nen o tena woralat-nen kwarid iri na nggal-et at-nen na meya kwarosolar-e, Nagawan Indo Isarael nap-nen erembel wanugwi Mbal Pem Nagawan iri na isilepma rak posolat woragij-o.

Lean sinn:



Sanasan