ULANGAN 5 - Allah Wene Fano Wene Hupla InaneAllah nen, yi'nogo hilingiti logoino, ti'nogo hilingiti logoino iluk, wene ebe 10 nen yagaisikhe mene a'nogo ( Kel. 20:1-17 ) 1 At Musa nen afuni Israel mene felelenghogo kaboget fisasikhesik he it yagaisikhi logolik, ”Nerugwi nagaila'lak wene melalek An nen yogondak yagahisagain mene yi hinesanggo fanorogo holinio. Wene andi fi-furogo yanggul fuluk higithogo hilingiti logolik oba tiphogo nek hilingitu nogo. 2 Tom Sinaiba a'nogo nen he nineisena Tuhan Allah nen wene abok wene katokhogo yaganisikhi logolik he, 3 it ninombawi mene inoba nek yagaisasikhe lego, we nit yoma welago mene ninomat ninoba yaganisikhe. 4 O tom oba endu amuilok a'nogo anggele'ma nen he, Tuhan ane hit hinoba pikhit yagahisasikhe. 5 Oba nen he, hiren endu a'nogo hinailo nen tom a'nogo oba lagagu aple elo'lek agaikhe, a'nogo sambul he an nebe hiren honggolek Allah nen honggolek tulem andoma menlagagisik, Tuhan ane ikhe mene a'nogo yagahisageluk menlagagi. A'nogo menlagagimo At Tuhan nen ane menfikhi logolik, 6 ’Hit afuni Mesir mene nen sebelhinarek were'ma wokhinarek wulibi wagagi mene hineisena Tuhan Allah a'nogo An aro. 7 Hiren hineisena allah hunogoat mene ekhe fogerati logou fuk. We, An enek fogetnafi logoino. 8 Hiren hinonggwarek faget tugwi kembu pogoroba mene inom, kweangma mene inom, kweang abel manggwe i elema welagarek mene inom, ekhe alik waganogo wusugun mondok lego. 9 An hineisena Tuhan Allah nebe Anat ma re, hiren he, Ap amu mene ekhe inom At emberek higit iluk higiret nafu aple mondok nabit andi nen he, tugwi kembu a'nogo ekhe alik waganogo fuluk fogerasugun mondok lego. Afuni an nebe inabit mene andi, An nen it inebe inom, iren tagongge mene attak ta'lagik, ombo'ne ta'lagik, hobuk ekhe ta'lagik, huli 4 oba ta'lasugun mene inomat unggum inoba fugu mondok logogin o. 10 Oba nen he afuni An noba inendawinggen hundik nafi logolik, nane hologo hilingnafu halok he, An nen he it inoba nen inenggi wenasu elo'lek hogo ta'larik laga logogun mene andoma re nendawi hundik hilinginafu mondok logoginaro. 11 An he hit hineisena Tuhan Allah welagi andi nen he, afuni ekhe An nenu we tulemat ikhi logogun mene andi unggum inoba fagain enggere, An nenu alomarogo ikhi logogun mondok lego. 12 An hineisena Tuhan Allah nen melalhinafi lagi higithogo, hiren hinenggi Sabat mene andiba re tegelogo fuluk legeisogo fikhi logonio. 13 Hinenggi falfaligen andi re, hit mene yabu hilingiti logouwageluk wokhisigi o, 14 oba nen he hinenggi Sabat oba andi re, An hineisena Tuhan Allah nobaget enogo nobagakhi logogun. Hinenggi andi sambul he hit inom, hinagainafuri inom, hinamingmingengge inom, hinanggo inom, ap pok mene hit hinoba werek mene halok inom, ap misik ekhe nen iluk ogo yabu hilingiti logoinogo. Hit hilingisugun andi higithogo, it hinamingmingengge ogore set warogo logogun fano. 15 Hirogo attak o Mesir ap ina'ma sebelhinarek were'ma hineisena Tuhan Allah nomame hokho meneba fikhalogo hinobagasigi aple a'nogo wenggel hano. Andi halok he linggene Sabat mene andi re esin mene iluk legeisogo fikhi logoino. 16 O kweang hit wokhisigi meneba andoma hineluk uanhogo logolik, hinaiba fanorogo logobagaigen he, hineisugwi hinagaisawi agaugwerinafik, halinafik hilinginafi logoino. Iluk An hineisena Tuhan Allah nawene andiat yagahisigi. 17 Afuni inoasu fuk. 18 Pailak hilingisu fuk. 19 Yogot wanu fuk. 20 Afuni amu mene inoba hineranen wene hikhiberisa fuk. 21 Afuni amu mene inangge inom, inawi inom, inanggweang inom, inagagwi inom, inamingmingengge inom, inanggo takhagarek mene inom wam keledai inom, yi mene ti mene fet taluk welagaikharek mene andoma inom, ’Namolo e, iluk u fugo.’ 22 Iluk hit tom eroma a'nogo kabogetigipmo wene melalek andi mene nek At Tuhan nen wokhisikhe. At ane endu amuilok anggele'ma nen inom, o hena peterek anggele'ma nen inom ane hokhoba pak ikhi logolik wene amu mene ekhe yagahisikhe fuk, we wene melalek andi mene nek yagahisikhe. Yagahisikhesik Aren helep sabia pire meneba palogo fesikhesik an wo'netikhe anggigi.” iluk yagaisasikhe. Afuni Israel mene inailo nen hilingitukwa wene ( Kel. 20:18-21 ) 23 Ekhe yagaisikhi logolik, ”Tom a'nogoba endu amuilok hokhorogo hilingiti logolik o mum oba omanogo nen ane ugu mene hinesanggo holhigipsik, hit hinunggulenu tomok en hinogogwi melalhinafarek mene inom, it hinogogwi kaindek afuni inobaget inanggelekwe werek mene omanogo an nambit wagaukwasik, 24 iren ikhi logolik, ’Nit endu oba nen At ane ugunem holho mene andi re nineisena Tuhan Allah At mondok aselek ombak-bak werek aple inom, along hokho mene werek aple inom, a'nogo weinamet fikhemo hogo. Allah ane a'nogo ikheba nen he we elalinhogo a'luk afuni ineluk werek. 25 Oba nen he yogondak nit ninebe wa'lasuogeluk welago yi nenahalok nogo? Endu mondok hokho mene andi nen nit leget ninobagagin oma ri! Niren ebeti logolik he, At Tuhan Allah ane ekhe inom ikhe halok he nit he wa'lasugun ari, iluk anggikhi lago. 26 Allah eluk mondok werek mene a'nogo nen enduba nen ane ugu kwelek he afuni koma mene nen ekhe ineluk welagaukwa anggegep? 27 Ariginik enggere, hat Musa lambik he At Tuhan Allah nen nit faget igin mene andi waluk nit yaganisa wesumo, niren holfuluk ane hologo hilingiti logogun.’ iluk yaganetep. 28 A'nogo yaganetepma Tuhan nen esanggo holhesik, Tuhan nen an yaganeti logolik, ’Afuni andi nen aga mene andi re An mondogat holhinggere, iren aga mene andi re eberogoat aga o. 29 It inom iren tagomangge mene inom mondok-mondok inoba fanorogo logouwagen, iren hobugen An legeisogo nobagagik, An nane hol fuluk higithogo hilingitik, hilingiti logogun oba nen a'nogo hilingiti logogun lek logou hak. 30 ”Enggere yogondak hat he lambik it afuni andi inawi sabu sale'ma omanogo tomok loageluk yagaisa lan o 31 Andiba nen, Musa, hat enek he nekhengge yoma wesumo An ninom logogun. Logolik he, An nen Nawene melalek inom, yi'nogo ti'nogo hilingiti logoino iluk werek mene a'nogo inom wokhesigin. It inanggweang wogisagain oba andoma logolik wene andiba nane hologo hilingiti logouwakhogo re it inoba yagaisano.” 32 Allah againafuri Israel mene yi sani! Hit hineisena Tuhan Allah nen awene melalek yagahisikhe mene andi re ane hologo hilingiti logolik fi-furogo hilingiti logoino. Wene melalek andiba nen misik ekhe sagalogo herakfisa fuk. 33 Hit hinawi hinanggweang wokhisagain oba andoma hineluk ekhe inom uanhogo logolik fanorogo logobagaigen he, hineisena Tuhan Allah nen wene melalek yagahisugu mene andi higithogo nek hilingiti logoino.” iluk yaganisikhe a'nogo iluk yagaisasikhe. |
LAI 2013
Indonesian Bible Society