ULANGAN 4 - Allah Wene Fano Wene Hupla InaneMusa nen komorinafi logolik, ”Allah nen isikhe wene andi hologo hilingiti logoino,” iluk yagaisasikhe wene 1 At Musa nen afuni Israel mene mel yagaisasikhe: ”Hit hinebe hineluk logolik, o hit hinombalak ineisena Tuhan Allah nen wokhisagain oba andoma elok sebeli kwimbik logoubagaigen he, wene An nen yagahisigi mene andi mondogat hologo hilingiti logoino o. 2 Nineisena Tuhan Allah nen, yi'nogo hilingiti logoino, ti'nogo hilingiti logoino, iluk komorinafikhe mene an nen yagahisigi mene andi, hiren wene hunogoat mene ekhe oba mangot figik, wene andi mene ekhe sebelogo pelafik, igi'lek mondok felelenghogo hologo higithogo hilingiti logoino o. 3 Nit nineisena Tuhan Allah nen tom Peor oba nen hilingninafunem hineilenggen tomok arat hasigip anggigi. Aren he, it afuni ekhe tugwi kembu Baal mene fogerati lagaukwa mene inebe lombok inoati logolik, 4 hit enek he, at oba lombokhogo logolik Ane hologoat mondok were'ma herakhinobagasigimo huli yogondak hineluk welagep yi. 5 An nen, wene nineisena Tuhan Allah nen, yi'nogo hilingi'no, iluk, komorogo yaganisasikhe hagat mondogat yagahisigi o. Hiren he, o kugun oba andoma sebeli kwimbik logolik, wene andi mondogat hologo hilingiti logoino. 6 Wene andi hinaberali agi'legat hologo higithogo hilingiti logoino o. Hiren a'nogo hilingiti logogun halok, hit hinendawinggen kagalek mene were'ma awene andi futfuluk hilingitunem afuni inunggulenu hunogoat mene nen enegat futhinobagakhi logolik, egi! It inunggulenu hokho mene yi nen, wene inelu mondok, inendawimo kagalek logolik futfuluk hilingiri'lagwi andi nailo e, iluk fogethinabugun o. 7 Nen, yi mene ti mene hilingisugun elo'lek agunem, nit nineisena Tuhan ninera'lu logolik fetninarek welagarek andi hak, afuni inunggulenu hokho mene ekhe koma mene nen, hunogo mene faget, Nineisena ebe yiat, iluk agarek mene andi nen, it inera'lu mondok kwelaginarek welagarek nogo? Mondok lego. At Allah re, nit, we o koma logolik, lebe'nisan iluk ayonggo fugunem, lebe'nisikherek enego. 8 Nen, wene Allah nen komotninafikhe mene andi inom higit mene, yogondak an nen yagahisikhi lagi mene yi, afuni inunggulenu hokho o koma mene inawene yi emberek higit ekhe werek nogo? Mondok legaro. 9 Hit hineluk logolik, wene hilinglagunem hineilenggen tomok hegep mene andi hinendawimo eberek mondok logoubagaigen he, wene yagahisigi mene andi fanorogo futfembik he, hinendawimo eberek mondok logoino o. A'nogo logolik he, hiren hinagainafuri inom, hinombalak inom, wene hilinglagaikhe a'nogo mene yagaisikhi logoino o. 10 Hit hinebe nineisena Tuhan Allah elokhoma tom Sinai a'ma andoma mendek were'ma, andemat aren he, An yi'nogo yaganetikhe anggigi: ”It afuni Israel mene inebe ineluk logolik, An nane hologo hilingitik, it inagainafuri nen An nane hologo hilingiti logouwageluk yagaisigik, uageluk An nen hat yagahetunem inesanggo holuagen he, inebe andogorogo fisan o,” iluk yaganetikhemo andoget hinafigi anggigi. 11 Hit tom ohena mondok mumweak mene nen sebelek welagarek hak so'le mondok mumweak mene nen sebelhinarek were'ma endu amuilok pogot halianggen oba lagagunem wagagipsik mendek logolik hasigip a'nogo, hinendawimo eberek logolik he, Nit yi'nogo hilingitugu, iluk hinagainafuri, yagaisikhi logoino o. 12 Hit a'nogo mendek were'ma, nineisena Tuhan endu andi anggele'ma nen ane isikhemo, Ebe ki nen ane ili'lago, iluk hineil hinal isigip mene re, ebe ekhe hineilenggen hasigip mondok lek anggigi. 13 Higi'lek were'ma, aren he, hit wene warogo wo'ninafikhe wene andi hagat higithogo hilingiti logoubagaigeluk hinendawimo eberogo yagahisasikhe anggigi. Aren wene komotninafe wene ebe 10 nen helep sabia mene pireba lisu palogo fesikhe wene andi hiren higithogo hilingiti logoino o. 14 Nineisena Tuhan nen, Iren he, o it hobuk sebeli kwimbik logogun oba andoma logolik, wene komotninafikhe wene andi hologo mondok hilingiti logouwageluk yagaisano, iluk yaganetemo nen yagahisigi o,” iluk yagaisasikhe. Tugwi kembu wutfuluk fogerati logoinogo iluk inelurogo yagaisasikhe wene 15 A'nogo yagaisasikhesik, ekhe mel yagaisasikhe: ”Nineisena Tuhan ebe tom Sinai endu amuilok anggele'ma logolik ane yagahisasikhe meneat he, ebe hineilenggen hasigip mondok lek andi, hinendawimo eberek mondok logoino o. 16-18 Hit hinonggwarek faget, tugwi kembu ebe ap mene hea, he mene hea, ikan mene hea, kisu mene hea, wam sue paik ekhe mene hea, fogerati logouwogeluk alik hilingisogo fakhugunem weak hilingitep hanogo iluk ekhe wutubo. 19 Hiren he, pogoroba welagarek mene, mo inom, tugi inom, hesagal inom, hineilenggen hikhi lagep mene andi amingmingengge asimbik fogerati logolik weak hilingitubo. Andi mene re nineisena Tuhan Allah nen, afuni inunggulenu hunogoat mene nen fogerakhikhi logonik he, iluk herakfisasikhe andi. 20 A'nogo meneat he, hirenek he, o Mesir en yi enggin ti enggin mondok weak hikhi lagagip oba andoma nen telhinafikhesik, hinebe yogondak At onggwarek againafuri welagep andi hakhogoat logoubagaigeluk, o andoma nen wokhinarek wulibi wagaikhe andi. 21 A'nogo meneat he, an enek he, nineisena Tuhan Allah nen hit faget a'mage hokhorogo noba fikhesik, hat o kweang mondok muli fanoma it wogisagain oba andoma kwigiluk, i Yordan palogo kwigin mondok lego, iluk hombuk palogo yaganetikhe andi. 22 Halok he, hinenggi abirogo welagi'legat, i Yordan palogo re, o kweang muli fanoma andoma sebeli kugun o. A'nogo meneat he, an nebe yoma wa'lasigin andi nen he, ninom kugun lego. 23-24 Nineisena Tuhan Allah nen wene warogo wo'ninafikhe andi hinonggot agi'lek hinendawimo eberek mondok logolik, komothinafikhe wene andi hologo higithogo hilingiti logoino o. Nineisena Tuhan obabut he, endu inebe mondok felelenghogo ninggerek andi hangge logolik, afuni nen At ebe hangge ekhe alik hilingisogo fuluk fogerati logou abit mondok welagarek andi nen he, hiren tugwi kembu yi mene ti mene alik hilingisogo fakhaluk fogerati logouwogeluk ekhe wutubo. 25 Nen, hit o kugun oba andoma ekhe inom logolik, hiren tagomangge hinombalak hokhorogo sik-pik ugun halok, hinonggwarek faget tugwi kembu ebe hunik-hunik mene ekhe alik hilingisogo fakhaluk fogerati logogubo. A'nogo hilingisugun halok weak hilingisugun o. A'nogo hilingitarek andi nineisena Tuhan Allah abit mondok isikheresik, a'mage mondok hokhorogo lagaikherego. 26 Hiren he, o i Yordan palogo kwimbik logogun oba andoma nen, an nane hologo hilingisugun lek halok, Allah nen hinebe mondok legethinabumo ekhe inom logogun mondok lego, iluk kweang pogot inesanggo holek werek kwelek igi andi. 27 Nineisena Tuhan nen, hit mondok pugulogo o afuni inunggulenu hunogoat mene werekwe andoma lakhinobagaumo re, hit hinebe endebat enek hineluk logogun o. 28 Hit o afuni ekhe mene were'ma andoma lambik he, tugwi kembu afuni inenggi nen e mene, helep mene alik hilingisogo fuluk, Nineisena ebe yi aro, iluk fogeratarek mene, andi re, eilenggen isikherek legat. Ane ikherek legat. Sumburu ninggerek legat. Amben palherek legat, mene andi hinendawinggen andiba himbiret fuluk fogerati logogun. 29 A'nogo hilingiti logombik, hinendawinggen misigat a'luk hineisena Tuhan Allah herarik wesugun halok, At hinom elok ambi asugun aro. 30 Hit he, yi enggin ti enggin mondogat andi hinoba agunem weak arat halugen, hobuk hinelokhe hebekhogo nineisena Tuhan Allah oba we'luk ane hologo hilingiti logogun o. 31 Nit nineisena Tuhan Allah re, afuni mondok endawirinaferek mene o. Ma re, Aren hit kofologo herakhinobagagik, hinebe legethinafik, At onggwarek enat hinombalak wene warogo woginafikhe mene andi hinonggoragik, ugun mondok lego. 32 Allah nen, hit hinebe ta'lagi'lek werek kwelek, o endamat afuni kweangma elalninafikhe andi huli nen hilingirik wagaikhe mene hinendawimo ebe'ni. Wene elalin mene hit hilinghinafe andi hangge kweangma yi awi ti awi yoma mondogat ekhe attak hilinginafikhe mene werek nogo? A'nogo ekhe hilinginafunem inesanggo holharek nogo? 33 Nit nineisena Allah ebe endu amuilok anggele'ma logolik, ane yaganisugunem hinesanggo holhigip andi hangge, afuni inunggulenu hunogoat mene ekhe nen, Nineisena ebe andiat, iluk agarek mene andi nen wene a'nogo yagaisasikhemo holhukwasigen inebe ekhe ineluk werek nogo? 34 Nit nineisena Tuhan Allah nen ailo agi'lek hit hinebe afuni Mesir mene inanggele'ma fethinarek were'ma At onggwarek againafuri asuageluk wokhinafikhe andi hangge, afuni inunggulenu hunogoat mene ekhe ineisena nen a'nogo ekhe hilingitikhe nogo? Mondok lego. Nit nineisena Allah omameba re, afuni nit ninaselei mene andi yi enggin ti enggin inoba figik, weim yafi logolik inoatik, elalin mene hokhorogo hilingitik, inailo mene hokhorogo hilingitik, ugunem hineilenggen nen tomok hasigip andi. 35 Hit hineilhanem mondogat a'nogo hilingitikhe andi, Aren he, Hineisena Tuhan Allah An nalegat. Ekhe lek, iluk enegat asuageluk hilingitikhe andi o. 36 Wene yagahisageluk At ebe pogoroba nen ane holubagaigeluk pelakfei wagaikhemo hinesanggo holhigip. Nen, At ebe kweangma nen he, endu inailo mene andi inukhisasikhesik, endu andi anggele'ma nen ane yagahisugunem holhigip andi. 37 Aren, hinombalak inebe endawinggen hundik welagarek andi nen, hit hinebe wenagaisogo hinobagaikhesik At omame hokho mene a'nogoba o Mesir en wokhinarek wulibi wagaikhe andi. 38 Nit nineisena nen, o afuni inunggulenu hunogoat mene inaiba wokhisageluk yagahisasikheba, yogondak wokhisamo eisewerek logogun oba andoma hinebe wokhinarek waga logolik, nit ninunggulenu yi mene, ninebe endebat, ninomame legat. Meneat he, afuni inunggulenu hokhoat, inomame hokhoat mene hinelokhoma kagalek were'ma mugusogo wulakfisilik weri'lago andi. 39 Pogoroba inom, kweangma inom, nineisena Tuhan Allah ami-amuat welagarego. Amu mene ekhe lego. Andi nen he, o yogondak yi huli nen At oba hinonggoragi'lek eberek mondok logoino o. 40 An nen wene hit hilingiti logogun mene yogondak yagahisigi andi, mondogat hinesanggo hologo higithogo hilingiti logoino o. A'nogo hilingiti logolik, hit hinebe inom, hiren tagomangge mene inom, hinom o nineisena Tuhan Allah nen hit mondok logouwageluk wokhisagain oba andoma eise asimbik fano logogun o,” iluk yagaisasikhe. I Yordan abel fena mo lagai wagarek fikhit o kota inagap telhuba fesukwa awi a'nogo 41 A'nogo yagaisasikhesik, at Musa nen i Yordan fena mo lagai wagarek fikhit omanogo o kota ebe henagan mene wenagaisogo fesikhe. 42 O wesa awi inagap telhuba andem ebere afuni nen inendawinggen wenggel fuluk lek oba nen we ferekhogo inoa'luk inagap telogo laga logogun oba iluk fesukwa. Ap a'nogo nen heise o kota andem misik ekhe oba kwi lagunem afuni nen ap andi ebe wati logogun lek, iluk fesukwa. 43 O andem it inunggulenu Ruben mene faget he o leimo obalik mondok legoma tonggoma enu Bezer andi fesukwa. Nen it inunggulenu Gad mene faget he o Giliad en o sili enu Ramor andi fesukwa, Nen it Menasye mene faget he o Basan nen o sili enu Golan andi fesukwa. Allah awene melalek a'nogo at Musa nen afuni Israel mene inoba wogisasikhe wene 44 A'nogo feskukwasik at Musa nen Allah Awene melalek a'nogo inom, Aren yi'nogo hilingiti logoino ti'nogo hilingiti logoino iluk melalek werek mene a'nogo inom wogisasikhe. 45-46 Wene andi a'nogo hilingitukwa andi re, it inebe o Mesir en mondogat wulibi wagaukwasik i Yordan abel fena mo liabi wagarek fikhit tonggoma o kota Bet-Peor amik higithogo asi wagaukwasik wogisasikhe. O andoma re o attak hun Sihon it Amori mene inobaget inoe raja logolik attak at o kota Hesybon halogo fisikhi logolik, sebelinarek welagaikhe kwe. At Musa inom it afuni Israel mene inom o Mesir en wulibi waga logolik mabenet fisasukwa kwe omanogo. 47 Iren o kweang at raja Sihon agun nen mene inom, raja Og awi Basan agun a'nogo nen mene inom, ap raja Amori mene misik amu mene i Yordan fena mo liabi wagarek fikhit andoma welagaikhe agun a'nogo nen mene fesukwa. 48 Kweang a'nogo fesukwa mene andi re o kota Aroer i Arnon esanggoma nen he hiling-hiling abel ambolkwe tom Siryon tom Hermon agarek mene a'nogo were'ma nen he, 49 i Yordan fena mo liabi wagarek fikhit andi mondogaren he tom Pisga a'ma i Laut Mati agarek a'nogo huli andoma fesukwa. |
LAI 2013
Indonesian Bible Society