ESTER 2 - Allah Wene Fano Wene Hupla InaneHele Ester a'nogo ratu hilinglagaikhe wene 1 A'nogo hilingitukwasik eil misik ekhe welagaikhesigen, at raja a'mage lagasikhe mene a'nogo lek agaikhemo re, aren he, he Wasti nen hilingitikhe aple a'nogo inom, wene oba fesikhesik hilingitikhe mene a'nogo faget inom, ebetu mondok welagaikhe. 2 Andiba re, ap raja inom horoksek logolik komoti lagaukwa inap omanogo nen wene yi'nogo yagatukwa, ”Nineisena, hat hobaget helime inebe ineil alili pugunsek mene nek heraginabugun fano. 3 Enggere nineisena haren he ap pegawai menfisaluk he, o hat awi kerajaan ariba nen Propinsi oma mondogat ebene helime inebe ineil alili mondok fano mene heraginabimbik he, inebe woginarek o Susan Istana hemi halinafarek oba oma wesugun. Nen a'nogo wesumo re, at Hegai ouwali waganek logolik o istana hemi halinafarek awiba andoma it hemi inobaget kepala logouwageluk eabu enogo werek agun andi nen he, it inebe ineil alili mondok fano mene asuageluk halinafu logogin. 4 A'nogo hilingfisugunem he nineisena haren hele silerik hat hendawimo nagain mene wenakhambik he at ebere he Wasti obali'mo hagweap eranogo.” iluk yagatukwa. A'nogo yagatukwama re at raja nen he it wene komo wene yagati lagaukwa inap omanogo nen isukwa mene a'nogo fano anggasikhesik he, wene isukwa mene omanogo higithogo nek hilingitikhe. 5 O kota Susan oba andoma re, ap Yahudi mene misik ekhe enu Mordekhai hun Yair amlogo andi welagaikhe. At andi re unggulenu Benyamin mene, hun Kis inom, Simei inom inambisang mangge mene welagaikhe. 6 At Mordekhai ebere hun Nebukadnezar afuni Babel mene inoe raja a'nogo nen o Yerusalem sebelogo fikhi logolik omanogo hele warogo waluk lagaikhe agun. At Mordekhai ebere hun Yoyakin raja Yehuda mene a'nogo inom, nen it ap ekhe amu mene hele warinarek lagaukwa mene omanogo inom, o Babel andoma hele warogo fisa legaukwa agun. 7 At Mordekhai andi erei re at eisena nen tagomangge mene ekhe welagaikhe. Hele andi enu re Ester, it Ibrani inaneba re Hadasa ikhi lagaukwa a'logo andi welagaikhe. Hele andi elokhe re eil alili mondok fano a'logo logolik, ebe ogore mondok pugun-pagansek a'logo welagaikhe. At Ester ebe agaisa eisena inom he mondogat wa'lagaukwama re, at Mordekhai nen helasikhesik, at onggwarek omalik takhasikhe mene hakhogo kulikhi lagaikhe mene. 8 Wene a'nogo at raja nen wulafikhemo re, helime silerik mene hokhorogo o Susan andoma andogerinafukwa. Nen at Ester ogo it inanggele'ma andoma welagaikheat. A'nogo were'ma re at ogo hondo'luk he hun raja awi silimo omanogo lagaukwasik hun Hegai it hemi inobaget kepala o istana ba andoma logolik halinafi lagaikhe mene a'nogoba lombot fei lagaukwa. 9 A'nogo fei lagaukwama re, at Hegai nen he hele Ester a'nogo faget fogeratikhesik he at oba endawirogo hilingitikhe. A'nogo hilingitikhesik he aren hele Ester a'nogo ebene pugunetu mene wogetik, amburu nunggu mene ogo amu enogo wogetik, isikhe. A'nogo hilingfuluk he, at Ester a'nogo re ebe aremnogo nen hondo'luk he o hun raja aiba nen sili it hemi faget were'ma nen obalik mondok ebema andoma fei lagaikhesik, helime inebe sabiren mene aremnogo re o istana raja aiba omanogo logolik at obaget hilingiti logogun mene faget fisasikhe. 10 A'nogo were'ma re, at Mordekhai nen hele Ester a'nogo komoti logolik he, ”An nebere Yahudi mene iluk he u fuk,” iluk isikhemo re aren afuni yagaisikhi lagaikhe lek. 11 At Mordekhai a'nogo lingge hundik-hundik he o hemi inawi silikwe elokhe kwe omanogo yamen-tamen laluk he hele Ester a'nogo ebe ninggi'nogo werek iluk inom, nen at oba ekhe ninggin lasigin iluk inom, kogoli laga lagaikhe. 12 Nen wene melalek welagaikhe meneba re it helime inebene fano pugunetlasuageluk he tahun misik hunukhogo logolik pugunetu welagaukwa. Andi re tugi falfaligen oba re amusu no kemenyan inom hamhamik hilingik enggeba pugunet fisikhi lagaukwa, nen tugi falfaligen ekheba re amusu hamhamikhogo amben engge amu-amu mene inom oba pugunet fisikhi lagaukwa. A'nogo hilingfisugunem he it helime omanogo re ekhe tak ekhe hobuk kwi loageluk wenago welagaikhe higithogo re hun raja Ahasyweros were'ma kwi laga lagaukwa. 13 Nen it helime omanogo misik ekhe nen raja were'ma kuogeluk halok he, iren inendawimo anggugu mene higithogo inebene fanorogo pugunet fuluk kwi laga lagaukwa. 14 A'nogo hilingfilik lagunem, o hubanggo re hele a'nogo ebe waluk o istana raja aiba andoma kwi laluk he ohealekwe re o sili ekheba fei lagunem hun Saasgas ouwali waganek logolik, raja amimingengge meneba nen agweabet erikhi lagaikhe mene omanogo halinafi logouwageluk werek mene a'nogo oba fei laga lagaukwa. A'nogo fisa lagunem were'ma re hele silerik a'nogo at raja endawimo nen anggaluk enu uluk woletu halok he, ekhe inom kwikhi lagaikheba nen he enu ugu lek halok he kwikhi lagaikhe lek. 15 A'nogo hilingiti lagaukwa andiba re, at Ester hun raja were'ma kwigin mene higit agaikhe. At Ester andi re hun Abihail a'logo at Mordekai eisena andi nen tagomangge mene hilingi'mo re erei oba nen he aren onggwarek omalik hakhogo aik etikhe. Hele Ester andi ebere afuni nen kwelakhikhi logolik he fogerati lagaukwa. Andi nen at Ester ebe raja were'ma kwi lageluk ugunem he, asu re hun Hegai ouwali waganek agun o istana ba andoma hemi kepala logolik halinafi lagaikhe hakhogo yi'nogo labisin iluk yagatikhe mene higithogo nek labetikhe. 16 A'nogo labetikhesik he at hun Ahasyweros raja menlagaikhesik oba nen he tahun sabit mene were'ma tugi nomolo mene enu Tebet andi werek kwelek, at Ester ebe hondo'luk raja were'ma kwisikhe. 17 Kwisikheba nen he hun raja nen kwelakhasikhe re, helime silerik fenakwe omanogo maben hak hilingik kwelek he at Ester enek he raja endawimo alerogo were'ma oba lombugeratu mene hakhogo hilingi'mo hasikhe. Andiba re raja nen hele a'nogo oba endawinggen nasikhe. Andi nen he at raja nen he mahkota ap raja logolik inungguloba puksek mene a'nogo at Ester ungguloba puget fesikhe, nen at Ester a'nogo re he Wasti obali'mo ratu logouwageluk liak fesikhesik he at ebe agweap erasikhe. 18 A'nogo hilingitikhesik he hele Ester a'nogo along anggaluk legeisogo fikhi logolik he at raja nen seni hokho mene isatikhesik ap pegawai inom, it kaindek inom inayonggo fesikhe. Nen aren he o at a'ma werek kwe omanogo nen yabu inenggi set walogo logobagaik iluk yagaisigik, onggo hinagaiyekhogo iluk yi mene ti mene hokhorogo sumburisigik isikhe. Raja wasugun iluk hilingitunemen Mordekhai nen telhikhe wene 19 A'nogo hilingiti logolik andem he at Mordekhai ebere hun raja nen o andoma faget pegawai logouwageluk menfesikhe. 20 Nen at Ester en ogore at ebe Yahudi a'logo welagaikhe andi nen he at Mordekhai nen komoratikhe mene a'nogo higithogo re, at Ester en he at ebe yenggerek oba erei hun Mordekhai a'nogo nen isikhe mene a'nogo holfesikhesik he, ’An nebe Yahudi mene,’ iluk he oan yagaisigi'lek welagaikhe. 21 Linggene misik sambul he, at Mordekhai a'nogo yabu o istana raja ebe werek oba omanogo hilingiti logolik were'ma nen he, it ap inebe pire inouwali waganek logolik hun raja a'ma yabu enogo hilingitarek inap, inenu re, hun Bigtan inom, Teres inomen Raja Ahasyweros mondok ninabit iluk ebe wasuogeluk he inane seberogo abok palhukwa. 22 A'nogo palhukwama nen he iren hilingisugun iluk weim abok isukwa mene a'nogo re at Mordekhai elu agaikhesik aren he weak-weak Ester yagasi lagaikhe. A'nogo yagasi lagaikhemo re at Ester en nenangothigi'legat at Mordekhai elu agaikhe aple a'nogo re hun raja oba yagasi kwisikhe. 23 Yagasi kwisikhemo re wene a'nogo faget ero kogolik-kogolik hilingitunemen he eberogo hilingi'mo hasukwasik he, at raja nen wene melalek isikhe mene higithogo re ap inebe pire aremnogo unggum he inebe eba tugulogo fisasukwama re wene agaikhe aple andi re buku kerajaan andiba yi wene ti wene aga lagaikhe mene faget palogo fikhi lagaukwa mene a'nogoba raja elokhoma aremnogo nen palogo fesukwa. |
LAI 2013
Indonesian Bible Society