2 TAWARIKH 9 - Allah Wene Fano Wene Hupla InaneAfuni o Syeba mene inagaisa he ratu a'nogo Salomo ambit ha wagaikhe wene ( 1Raj. 10:1-13 ) 1 Afuni Syeba mene inagaisa he ratu a'nogo nen esanggo holhugunem en he, at Salomo abok fano laga lagaikhe mene a'nogo holhikhesik he, wene heinok u elo'lek mene Salomo obabut palogo heinok wokhagain iluk o Yerusalem wagaikhe. Waga logolik he, aren ap esa logalek inom, wam unta ba re yi mene ti mene amben-ambenenggeba ambenhogo isatu mene mondok peterogo liabek engge omanogo inom helep enu permata inom, emas hokhorogo inom, waluk wagaikhe. He a'nogo wagaikhesik at Salomo inom ambit agaukwasik wene yi wene ti wene hokhorogo at Salomo nen wenggelu higit mene heinok wanhikhe. 2 A'nogo heinok wokhasikhemo re, wene heinok wokhasikhe mene omanogo at Salomo nen misik iluk ogo ekhe taganet figi'lek onggo mondok higithogo nek yagatikhe. 3 Wene yagatikhemo re, at he ratu a'nogo nen he Salomo ungguloa'ma kagalek welagaikhe mene inom, o at Salomo ebe werek oba wurasikhe mene a'nogo inom, 4 it agoromi pegawai o istana ba andoma yabu fanorogo hilingiri'lagwi mene omanogo inom, it inasu seragam eil misik mene laberek welagaukwa mene omanogo inom, it inawi wurik aple inom, ekhe nunggungge isagaisogo fei wagu aple omanogo faget inom, nen it seni isati logolik andiba afuni sumburisugu mene inasu laberek aple inom, nen ekhe re at Salomo nen o Tuhan Awi wuri'mo a'nogo yi mene ti mene Tuhan faget fesikhe mene omanogo inom, mondogat omanogo faget he at he ratu Syeba mene a'nogo nen he oak leikhogo eil kumutu welagaikhe. 5 A'nogo hilingi'mo hasikhesik, he a'nogo nen at raja Salomo ba ikhi logolik he, ”An nawi naggweang oba andoma nen noe hat hilingik welagen aple inom, hendawinggen kagalek welagen aple inom faget holhi lagi mene a'nogo re mondok ibi-eberogo nenat higi o! 6 Attak a'nogo ugunem he, andoma ineranhogo wene ili'lagwi iluk an nendawimo furogo anggikhi lagagi lek, oba nen he yogondak an nebe wagarik neilenggen nen furogo higirik enek he eberogo at iluk anggigi o. Nen ekhe re noe, hat hendawinggen wenggelek welagen mene inom hangge, yi mene ti mene henggiwerek welagen mene inom he, mondok hokho-pokhorek oba nen he, an yaganeti lagaikha mene re we endebengge o. Eberogo nen he an holhi mene andoma re neilenggen higi mene yoma mondogat he fuk, we mun magengge yaganete o. 7 Ap noe hat hobaget yabu hilingiri'lagwi mene oma inom, noe hendawinggen kagalek welagen mene andiba inom yagaisugunem hologo hilingitu logolik yabu hilingitunem he, it he inagaiyek mondok hikhi logouwak! 8 At Tuhan nen afuni Israel mene endawi hundik hilinginafikhesik, it inebe mondok logouwageluk he noe haren wene melalek omameratik, katukhogo hilingitu mene a'nogo nek omameratik ikhi logouwageluk, it inobaget noe hat raja menogo hobagaikhe. Nen, At Tuhan nen noe hat hoba endawi hundik werek a'nogo helu asuageluk he, noe hat it afuni At enuba melalinafi logouwageluk raja menhobagaikhe andi,” iluk yagatikhe. 9 A'nogo yagatikhesik he, at he ratu awi Syeba mene a'nogo nen he, aren onggo amolongge wogosigin iluk waluk wagaikhe mene omanogo emas enggin he 4.000 kilo nen inom, helep permata hokho-pokhorogo inom, amben-ambenengge mene inom, omanogo mondogat Salomo wogetikhe. Amben-amben engge andoma re hun Salomo nen ariginik mene ekhe wanhi lagaikhe lek oba nen he, he ratu awi Syeba mene andi nen waluk wagaikhe mene andoma re mondok fano mondok mene nek wogosi wagaikhe. 10 (Hun raja Hiram agoromi inom, raja Salomo agoromi inomen he, emas inom, helep permata inom, e cendana inom, o Ofir en he hun Salomo faget waluk wagaukwa. 11 E andoma re o afuni Yehuda mene were'ma andoma ekhe welagaikhe lek. E andiba re at Salomo nen o Tuhan Aiba a'nogo kwe pela lagagukwe faget inom, at onggwarek aiba a'nogo kwe pela lagagukwe faget inom wutikhesik he, ekhe re it wuni watu mene faget pinggong kecapi inom gambus inom hilingitikhe.) 12 A'nogo wogosi wagaukwama re, at Salomo nen a'nogo wogosi wagu halok aren it aren onggo wogisikhi lagaikhe mene omanogo at he ratu awi Syeba mene a'nogo wogetikhesigen he, he andi nen kinotikhe mene a'nogo mondogat wogetikhemo re, he ratu a'nogo agoromi eiso'marogo wagaukwa mene omanogo inom inaiba lagaukwa. Raja Salomo angge yi mene ti mene welagaikhe mene a'nogo ( 1Raj. 10:14-25 ) 13 Tahun hundik-hundik he raja Salomo oba emas enggin he 23.000 kilogram mene wogosi waga lagaukwa. 14 Andoma re it ap yi mene ti mene onggo palhik hunitik ugu inaben inom, nen it inangge hokhorogo fisogo logolik onggo palhi lagaukwa inaben inom, pajak inanggweang onggo wogeti lagaukwa meneet wenagaisogo re fuk. It ap raja o Arab oba welagaukwa mene inom, nen it ap gubernur Israel oba welagaukwa mene inomen emas inom perak inom wogeti lagaukwa. 15 Emas andomaba re, at Salomo nen tok kwe palengge perisai ebe hokho mene nek 200 nen emas al wulabek meneba nek hilingitikhe. Nen tok kwe palengge andem hilingitikhe re ebe misik faget he emas 7 kilogram hakhogo meneba hilingitikhe. 16 Aren he tok kwe palengge ekhe endep mene ebe 300 nen mene hilingitikheat. Nen tok kwe palengge endep mene andoma ebe misik faget he emas 3 kilogram al wulabek meneba hilingitikhe. A'nogo hilingfesikhesik he tok kwe palengge omanogo re o ekhe senggelek enu Hutan Libanon ikhi lagaukwaba omanogo fesikhe. 17 At raja nen he kursi kerajaan oba andoma hurek logolik melalinafi logogun mene faget ebe hokho mene ekhe wutikhe. Kursi andi ebe re no sapi andimuk mondok uan meneba wuri'mo re emas eil wurik meneba ebene labulogo wutikhe. 18 Kursi andi ebe re enggi fena-fena hilingi'mo re esanggo fena-fena re no singa alik hilingisogo wutikhe. Nen kursi andi pela re 6 en pelarogo liabe'ma re nen eisok fuguba faget he no emas meneba saplirogo labere'ma re kursi ebe inom hundik welagaikhe. 19 Kursi a'nogoba kwe pelarogo liabek mene a'nogo ambisang ebekwe ogo harekwe ogo wam singga alik hilingik engge omanogo 12 nen hilingik welagaikhe. Kursi andi hak mene re it ap raja-raja amu mene welagaukwa kwe andoma andi inom higit mene ekhe welagaikhe mondok lek. 20 At Salomo welagaikhe andem oba re, no perak he onggo sebelegengge hak welagaikhe. Nen at Salomo agai nunggu mene inom, o senggelek enu Hutan Libanon ikhi lagaukwa mene a'nogoba ogore no emas eil wurik meneba labulogo wutukwaat. 21 At Salomo re angge kapal hokhondek mene re mondok hokho-pokhorogo were'ma re hun raja Hiram mene inom i laut agumkwe andoma waluk nikhi lagaukwa. A'nogo nikhi la'luk 3 tahun hilinglagunem en inenggi we misigam enek inambotkwe kapal omanogoba no emas, perak inom, sapi andimuk inom, paik kera inom, sue enu merak andi mene inom waluk waga lagaukwa. 22 It ap raja o kweangma yoma welagaukwa mene re we maben hak werek kwelek he at raja Salomo nek he ap mondok hebelek agun logolik he enggi werek agun welagaikhe. 23 A'nogo were'ma re it ap raja-raja omanogo mondogaren he at Salomo eisena Allah nen endawinggen hebelek mene wogetikhemo wene yagaisikhi lagaikhe mene a'nogo holugun nen iluk ninghogo hilingiti lagaukwa. 24 It omanogo waga logolik he at Salomo obaget hadiah wogosugun mene iluk he inebe lombogen waluk wogosi waga lagaukwa. 25 Nen at raja Salomo angge kereta inom, kuda inom fuguba obalik gudang 4.000 nen welagaikheat. Nen angge kuda weim yabi lagu mene re 12.000 nen welagaikhe. A'nogo were'ma re, fena re o Yerusalem andoma fisogo logolik he, fena hokhorogo omanogo re o kota amukwe omanogo ero hokhore'ma omanogo hak enek kereta ba weim yafu mene faget welagaikhe. 26 It ap o wilayah i Efrat lili'lago huli andoma nen he o afuni Filistin mene were'ma o Mesir huli-hulimo andomaba welagaukwa mene andi re at a'ma nek welagaukwa. 27 At Salomo raja logolik melalinafi lagaikhe ba andem he o Yerusalem oba andoma re perak he helep inom, e laik o Libanon oba andoma welagaikhe mene omanogo inom, e ara we hesangge mene hakhogo hilingik welagaikhe. 28 At Salomo nen ogore o Mesir en inom o amukwe omanogo nen inom wam kuda hokhorogo kwelabi waga lagaikhe. Raja Salomo nen melalinafi lagaikhe mene a'nogo horokhogo re yi'nogo ( 1Raj. 11:41-43 ) 29 At Salomo nen hilingiti lagaikhe mene mondogat eroma nen pikhit wurep oba re buku nabi Natan ta'lagaikhesik hilingirik laga lagaikhe mene a'nogoba inom, hun Ahia awi Silo agun a'nogo nen hobuk hilinglasigin mene isikhe mene buku ba palek welagaikhe mene a'nogo inom, hun nabi Ido nen abikanggoba hasikhe mene buku ba palek welagaikhe mene a'nogoba at Yerobeam it afuni Israel mene faget raja welagaikhe aple faget inom, palek welagaikhe mene andiba palek werek. 30 At Salomo re it afuni Israel mene 40 tahun o Yerusalem melalinafu welagaikhe. 31 A'nogo melalinafu welagaikhesik he at ebe wa'lagaikhemo re o kota Daud aiba omanogo salhukwa. At ebe wa'lagaikhemo obali'mo re at amlogo Rehabeam a'nogo raja menlagaikhe. |
LAI 2013
Indonesian Bible Society