Matiu 24 - Hano Niu TestamenJisas mwa Bev Luae be vi Salan̄aiana na Imwa Tataro ( Mak 13.1-2 ; Luk 21.5-6 ) 1 Jisas mwa mwalue nin Imwa Tataro, i batena mwa lago, non roron̄tai ram mai vai abena i ram bagahia gin vwavwan imwa duluai lol Imwa Tataro. 2 Ta Jisas mwa bwaliura be, “Gim ḡita ginau duluai kera geki. Nam bev mwasigi lalai kimiu be, vatun imwa gaituvwa geki si hav to te lol tanona. Vi vuvuian kaburai duluai.” Ginau Hantai be Rav Loli ( Mak 13.3-13 ; Luk 21.7-19 ) 3 Batena Jisas mwa do mahuri la vusin gai Oliv, non roron̄tai ram mai vai abena dahuligi, ram hudaligi be, “Goi vevea lalai kamai be ginau duluai geki rav loli baten hano, i hano vi loli be men dovon̄ai taron nom maiana mai nogonan ureure.” 4 Haḡe Jisas mwa bwaliura be, “Giv gitaḡoro be ihei si hav ruruhi te kimiu. 5 Bwatuna be atatu ivusi rav mai lol ihaku, rai vevea be, ‘Inau haḡea Kraes!’ i rav ruruhi sinombu ivusi. 6 Giv ron̄ silon bwaloana abemiu mai roron bwaloana hautu. Ta giv gitaḡoro be gisav matagu tehe. Huri mwa du be ginau duluai geki rav loli amua, ta nogonan gubwen̄ mwa hav mai te radu. 7 Sinombu rav bwalo ginginira i vanua vi bwalo mai vanua. Vatvataha vanua vi maroga i vi sogai. 8 Ginau duluai geki ram ḡun muan ron̄ ḡagarasianan bavavana. 9 “Haḡe atatu rav vwirihi kimiu, rav lin̄ kimiu huri be rav lol ḡagaras kimiu i ba lol bamat kimiu. Atatu duluai rai varihai kimiu bwatuna inau. 10 Atatu ivusi rav derai nora binihimwasigi garagusi lol mahavana gea. Rav lin̄ mulmuleinira lalai nora ivwalu, i rav ivwalui mulmuleinira. 11 Haḡe atatun vevsera tentene ivusi rav visirai i rav ruruhi sinombu ivusi. 12 Bwatuna be lalaḡov hantai vi lon̄ahi ute duluai, sinombu ivusi rav masisi lol nora silo tabetabe. 13 Take wani gabe mwa du wasigi rahurahu vai votu nogonana vi rahu. 14 I Roroi Tavuha huri rahuan gara God mwa ratahigi ḡoro non sinombu alolona vi toretore huria lol ureure duluai, be vi vora turaturana lalai sinombu duluai, i ataguna gea nogonan gubwen̄ gim siv mai. Ginau Hantai Rav Dum Jerusalem ( Mak 13.14-23 ; Luk 21.20-24 ) 15 “Haḡe giv gita ginau bovonos hantai be vi tu lol ute sabuga kun gabe atatun vevsera Daniel nu vevea tuai.” (Ihei mwa basogo ginau geki vi ilo hano nam bevea!) 16 “La mahavana giv gita ginau gea, kera nin kimiu gabe ram dogo Judia rav romaragai ba hae la vusi. 17 Haḡe wani be mwa dogo la ibwirin imwana si hav lai te mahavana be men haroro alolon imwana ba lai dagai non ginau. 18 Wani be mwa dogo lol bilan ute loloara si hav mom dabagilu tehe mulei vai la imwana huri gaisagana. 19 Lol mahavana kera gea, hahagavi lalai ira vavine gabe ram ros atatu i lalainira nitura la huhu radu! 20 Giv tataro be gisav romaragai tehe lol rara sa la gubwen̄ mambuharai. 21 Bwatuna lol mahavana gea vi hantai maragai liu nin ginau hantai duluai be ran loli tuai, la bwatun ureure vai votu garigi, i si hav mom loli te kunia vainon̄oiha. 22 Take God nu lol vwelvwelei mahavana huba gea. Be si hav lolia te kunia, atatu si hav rahu tehe. Ta bwatuna irahei gabe God nu gita luara, kea vi lol vwelvwelei mahavana gea. 23 “Take atatu si vevea lalai kimiu be, ‘Gita, Kraes teti!’ sage ‘Kraes kahaḡa!’ gisav vinihi te mwasigi non avoana. 24 Bwatuna Kraes tentene i atatun vevsera tentene rai visirai i rav lol dovon̄a i taro ririhai be ramen salainira gabe God nu gita luara, be si dum. 25 Giv ron̄oe! Nam seserai ginau kera geki lalai kimiu amua gim siv loli. 26 “Sage atatu ras vevea lalai kimiu be, ‘Gita, Kraes haḡea kahaḡa la vanua vuroi!’ gisav van te aia, sage rai vevea be, ‘Gita, kea mwa hili teti!’ gisav vinihi te mwasiginia. 27 Bwatuna be inau Nitun Atatu nav mai kun vilehi mwa ḡigita tuhi lolon mahao duluai vai votu tanon al tavwaga mai al huhuni. 28 “Lol ute gabe rebehin atatmate mwa eno aia, mala rav ḡoḡo aia. Maiana non Nitun Atatu ( Mak 13.24-27 ; Luk 21.25-28 ) 29 “Haḡe ta atagun ginau hantai ata lol gubwen̄ kera gea, alo vi meto, i vula si hav gigita tehe, i visiu rav hovi nin ute atamare, i ginau muramura atamare rav rihurihu nin tanora. 30 Haḡe dovon̄a huriau Nitun Atatu vi visirai lol mahao, i varan sinombu duluai lol ureure rav mwaḡuruḡuru i rav gitau Nitun Atatu nav mai alun ten lan̄i mai roron̄o i sarisari gaivua. 31 Haḡe taiva vi tatan̄ gaivua, i nav derai noḡu enjel vai la sigun ureure duluai, i rav haraḡoḡo noḡu atat gitalua nin tavalun ureure vai tavaluna. Silo Vagahi huri Bwatun Vig ( Mak 13.28-31 ; Luk 21.29-33 ) 32 “Bwatun Vig na lai silo vagahi lalai kimiu. Batena be rarana mwa bweibweihe i n̄olina mwa n̄oliga, gim iloe be mwa sosori gin magota. 33 Kunia mulei, mahavana be gim ḡita ginau kera geki, giv iloe be mahavana mwa abena, la matgatava huba be nav mai. 34 Nam bev mwasigi lalai kimiu be, atatu be ram dogo kadogaha rasav mate te radu vai votu ginau kera geki rav loli. 35 Ute atamare i ureure vi nogo kaburai, take noḡu avoana si hav nogo tehe. Ihei mwa Hav Ilo te Gubwen̄ Mai Mahavana ( Mak 13.32-37 ; Luk 17.26-30 , 34-36 ) 36 “Ihei mwa hav ilo te gubwen̄ mai mahavana be ginau kera geki rav mai, ira enjel lol ute atamare sage inau Nitun God, take tata gaituvwa n̄an mwa iloe. 37 Noḡu maiana, inau Nitun Atatu, vi vora kunia gabe nu loli tuai lol gubwen̄in Noa. 38 Kun tuai amua wailuluvi mwa siv mai, atatu ram ḡangan i ram mwinmwin, atamwan i vavine ram lagi, vai votu gubwen̄i be Noa mwa ḡalo la waḡa. 39 Take ran hav ilo te havanau be vi loli vai votu be wailuluvi mwa haravui n̄otora. Vi loli mulei kunia la mahavana be inau Nitun Atatu nav mai. 40 Baten gea atatu gairua raru vi lol rovoga loloara. Vi lai dagai vwate i vwate vi togo. 41 Vavine gairua raru vi raha loḡo. Vi lai dagai vwate i vwate vi togo. 42 “Giv gitaḡoro, bwatuna gim hav ilo te gubwen̄i be nomiu Ratahigi vi mai alolona. 43 Giv gitae geki. Be vuigin imwa mwa ilo mahavana be atat surasura vi mai, kunia vi mamata ḡoroe, i vi hav lin̄ te atat surasura be vi laḡe imwana. 44 Bwatuna gea, giv lol vatuvwai kimiu tagaro, bwatuna be inau Nitun Atatu nav mai lol mahavana be gim hav iloe tehe. Atatun Rovoga Binihi Marahi i Atatun Rovoga Hantai ( Luk 12.41-48 ) 45 “Matu ihei atatun rovoga binihi marahi i mataisao? Wani gabe non ratahigi mwa daria gi tomuai ḡoro atatun rovoga duluai, be vi bete gara ginau la mwasin tarona. 46 Samwarana gaivua lalai atatun rovoga geki be non ratahigi vi habwea be mwa lol kunia mahavana be mwa dabagilu! 47 Nam bev mwasigi lalai kimiu be, ratahigi vi tau atatun rovoga gea gi tomuai ḡoro non vataha ginau duluai. 48 Ta be si vora kea atatun rovoga hantai, si vevea alolona be, ‘Noḡu ratahigi si hav tabagilu tehe huri mahavana n̄ava,’ 49 haḡe kunia vi tau bwatuna ba wehi non atatun rovoga, i vi gangan i vi mwinmwin daltale maira mwinmwinu. 50 Haḡe non ratahigi vi tabagilu lol gubwen̄ gabe atatun rovoga gea mwa hav iloe tehe. 51 Kunia non ratahigi vi lol ḡagarasia, vi tau dagainia abera hoḡoiḡoro. Aia vi goea i vi gan livona. |
Bible Society of the South Pacific
Bible Society of the South Pacific