Leo Tavuha gabe Luk nu Ravae 13 - Hano Niu TestamenGov Van Burigai Nin Nom Vahalana sa Gov Mate 1 Haḡe lol mahavan gea sinombu rituai ran vevea lalai Jisas hurira ata Kalili gabe Paelat nu wehira la mahavana be ran tataroi lalai God. 2 Haḡe Jisas mwa bwaliura be, “Bwatuna be ran wehira ata Kalili kunia, matu gim binihia be kera ran vuroga liu ninira rituai ata Kalili? 3 Sigai! Nam bev mwasigi lalai kimiu, be gisav van te burigai nin vuromiu duluai giv mate kunira. 4 Hanigi huri kera han̄vul domwan gaivwelu lol vanua Saelom gabe ran mate batena imwa holomare nu hovi alura? Gim binihia be hano nu loli mwa dovon̄ainia be ran hantai liu ninira sinombu be ram do Jerusalem garigi? 5 Sigai len̄len̄a! I nam bevea lalai kimiu be, be gisav van te burigai nin vuromiu, kimiu duluai giv mate kunira.” Avoan Dalogai Huri Bwatun Vig Be Mwa Hav Vwae Tehe 6 Haḡe Jisas mwa avo lalainira gin avoan dalogai mwa bevea be, “Atatu vwate mwa riv gai vik lol bilan ute loloara. Kea mwa bano be men atei mwasin vik nin rarana take mwa hav habwe te mwasina. 7 Haḡe mwa bevea lalai gitaḡoro huri ute loloara be, ‘Gita huri taul gaitolu nam mai teti nam hiḡe gai vik alun rarana ta nam hav habwe te gaituvwa. Gov tai kaburainia! Huri hano be men to ba ḡan sabwelei mwasin tano?’ 8 Take gitaḡoro huri ute loloara mwa bwaliua mwa bevea be, ‘Lin̄ia na tu huba huri taul gaituvwa Ratahigi; nav gel dadalisia i nav lai tan rahu dolua ba ḡaburainia dalis bwatuna. 9 Haḡe be gai si vwae gi vik dum lol taul vwate kunia nu tavuha; sa be sigai gov siv tai kaburainia.’ ” Jisas mwa Barahu Vavine Luḡu lol Gubwen̄ Mambuharai 10 Haḡe lol gubwen̄ mambuharai vwate Jisas mwa bagahi lol imwa tataro. 11 Haḡe vavine vwate aia vui hantai alolona be nu lolia mwa haro ginia huri taul han̄vul domwan gaivwelu; kea nu la sisiolo ḡaoḡao nu hav lago te bavtutu dum. 12 Mahavana be Jisas mwa ḡitae mwa uloinia mwa bevea be, “Vavine, uhugaha nom harova nu lin̄igo!” 13 Haḡe mwa sibweria gin limana i vilehi mwa du bavtutu amare sibona i mwa lol roroai God. 14 Haḡe lavoa ḡoro imwa tataro mwa lol horo be Jisas mwa barahu vavine uhu lol gubwen̄ mambuharai i mwa avo lua lalai sinombu mwa bevea be, “Gita gubwen̄ gaiono gabe gubwen̄in nonda rovoga; gov mai lol mahavan gubwen̄ kera gea ba vi varahugo, ta sihav vora te lol gubwen̄ mambuharai!” 15 Haḡe ratahigi mwa bwaliua mwa bevea be, “Ira Hoḡoiḡoro! Ihei nin kimiu sihav tugu te bilan don̄ki sa buluki nin arara be men lai wai lalainira lol gubwen̄ mambuharai. 16 Vavine uhu kea ata la varan Ebraham i Setan nu vauhia huri taul han̄vul domwan gaivwelu; kun hanigi be kea si hav mwalue te dum nin gao vauvauhi lol gubwen̄ mambuharai?” 17 Non avoan vwaliu mwa lol non ivwalu duluai ram busbusi ginira sibora, bwatuna be sinombu ram samsamwara huri ginau duluai gabe nu lolia. Avoan Dalogai huri Birin Ramute ( Mat 13.31-32 ; Mak 4.30-32 ) 18 Jisas mwa lai avoan hudaligi mwa bevea be, “Hano Rahuan Gara gabe God mwa Ratahigi ḡoro non sinombu alolona? Nav rabai dumwia alun hano? 19 Nav vev dumwia daga be nu ḡun birin ramute be mwa hovi alun gai mwa dabwahu i mwa mauri gi gai gaivua i manu ram lol inogira alun rarana ivusi.” Avoan Dalogai huri Is ( Mat 13.33 ) 20 Haḡe Jisas mwa lai avoan hudaligi mulei mwa bevea be, “Nav rabai haninia huri rahuan gara gabe God mwa ratahigi ḡoro non sinombu alolona? 21 Nav vevea kun geki. Vavine vwate mwa lai Is mwa haḡo roiroia mai vulaoa lol dis gaivua haḡe is gea mwa lol vulaoa mwa buge.” Gatav Ḡuḡusi ( Mat 7.13 , 14 , 21-23 ) 22 Jisas mwa lago sivi bwatutun vanua mai vanua ririgi, mwa bagahi i mwa lago vai Jerusalem. 23 Haḡe atatu vwate mwa lai avoan hudaligi lalainia mwa bevea be, “Ratahigi, matu sinombu gaiviha n̄ano be rav rahu?” Haḡe Jisas mwa bwaliura be, 24 “Giv lol ron̄oe be giv haroro lol gatava ḡuḡusi, bwatuna be sinombu ivusi, nam bevea lalai kimiu, rav lol ron̄oe be rav haroro take rasav haroro te dum. 25 Haḡe vuigin imwa vi tomare ba ḡoro gatava; haḡe batena be giv tu avare ba sirisirin̄i la gatava i giv vevea be, ‘Ratahigi, havan̄ gatava lalai kamai!’ kea vi vwaliu kimiu vi vevea be, ‘Nam len̄ai kimiu be gim mai nin halabehe!’ 26 Haḡe giv vwaliua be ‘Tan gangan i tan mwinmwin ute gaituvwa; i gon vagahi lol bwatutun vanuamai!’ 27 Ta kea vi mom bevea mulei be, ‘Nam len̄ai kimiu be giru mai nin halabehe. Giv vis dagai niniau, kimiu ira hantain lalaḡo!’ 28 Giv dei i giv gas livomiu batena be giv gita Ebraham, Aisak mai Jekob, i ira atatun vevsera duluai lol Rahuan gara be God mwa Ratahigi ḡoro non sinombu alolona, i kimiu vi vohai kimiu vai avare! 29 Sinombu rav mai nin halan al tomare mai al huhuni, nin bwatun ureure mai n̄olina, i rav togo lol ginaganian lavoa lol rahuan gara gabe God mwa bora Ratahigi Lavoa alolona. 30 Nu tavuha be giv gita batoi ute geki. Atatu rituai be ran mai i ira tomuai rav mai i ira tatagui i kera tatagui rav mai i ira tomuai.” Jisas mwa Dan̄ihi Jerusalem ( Mat 23.37-39 ) 31 La mahavan n̄an gea ira Varise rituai ram mai vai aben Jisas i ram bevea lalainia be “Gov van dagai nin ute geki vai la ute dolua bwatuna be Herod mwa doron be men wehi bamatego.” 32 Haḡe Jisas mwa bwaliura mwa bevea be, “Giv vano ba bevea lalai Herod wani gea kun vwiriu turu be mwa lago mai alen̄ sanisani be ‘Nam ḡoro lua ira vui hantai i nam barahu ira harova garigi, i vaigogo, i la gaitolun gubwen̄i nav nogoi noḡu lalaḡova.’ 33 Take mwa du mahaḡea be nav tau bwatuna ba lago dagai lol gubwen̄ kera gea, nav huri halaku mahaḡea bwatuna nu hav vavtutu tehe be atatun vevsera vwate vi mate ute dolua ta mwa du be vi mate mahaḡea Jerusalem.” 34 “O Jerusalem, Jerusalem gon wehi bamate ira atatun vevsera, gon voha bamate ira horata be God nu horara lalainigo! Vaivusi nan doron be namen tau limaḡu dalis nom sinombu kun toa vavine be mwa ov ira nituna aten gabauna, take gim hav doroni tehe. 35 I nom Imwa Tataro vi tu vuroi. Nam bev mwasigi lalainigo be gosav gitau tehe vaivotu mahavana vi mai batena gov vevea be ‘God vatavuhainia gabe mwa mai lol ihan Ratahigi.’ ” |
Bible Society of the South Pacific
Bible Society of the South Pacific