U Bulungana u Niga tere Iesu Kristo te kolotein e Luk 16 - U Bulunagana U NigaA tson pepeito a atein gamo 1 E Iesu e pei turu katunun tsitsilo i tanen, “A töa tson moni e ka mei a tson pepeitokap i tanen. Ba tana katuun e hateiena a tson moni, ‘A tson pepeitokap i tamölö e kato baba tuun nena a moni i tamölö!’ 2 Ba nonei a katuun pan e ngöena a tson pepeitokap i tanen me poeiena, ‘Alia e hengo negu a saha ka te katoe mölö? Alö gona koloti tu raranga te hatei noi lia ti mar pepeitokap menai lö a manka i tar. Taraha? Alö ema tson pepeito kap lel uamou ii tar.’ 3 “Ba tson pepeitokap e mar hakats uana teka, ‘A tsunono i tar e tsuge noa lia tara toukui i tar. Gaha tego kati lia? Alia ema tagala hantunagi tego kaho menai a holö, na lia e matsingolon singo tuun lanegu ta moni. 4 Bara, alia e atei silegu aha te katoe gou lia! Na tego kato menai lia a ka teka, ba u katuun te lu menari lia turu luma i taren tara pöata tega tsugeia lia a tsunono i tar tara toukuin pepeitokap.’ 5 Ba tson pepeito e ngö gögono rena u katuun ti ka mei a haroho tara tsunono i tanen. Ba nonei e rangatena a katuun tutuun, ‘A lahisa tu harohen lö tara tsunono i tar?’ 6 Ba nonei e ranga palis uana i tanen, ‘A 100 taram uelin olip.’ Ba tson pepeito e poeiena, ‘U pepa teka e ka mena u hihase i tamölö. Gum boroboro ba lö te koloto nem u 50.’ 7 Ba tson pepeitokap e rangata lel na tara tai, ‘A lahisa tu harohen lö?’ Ba nonei e ranga palisina me poeiena i tanen, ‘A 100 bek palaua.’ Ba tson pepeito kap e poeiena, ‘U pepa turu hihase i tamölö teka. Alö go kolotein u 80.’ 8 Ba tsunono tara tson pepeitokap e hengo nena a ka teka me ranga sesei koru nanen. ‘Nonei a tson pepeitokap a atein gamo koru.’ U katunura i romana e atein gamo koru rer u katuun, na tara markato teka nori e atei saluhe raier u katunura turu ualesala.” 9 Be Iesu e poeiena, “Na lia e ranga mera goulimiou, alimiou go lueiam a moni i tamilimiou bate taguhu ramiou u katuun ba nori te kapiena rariou limiou. A moni e taia nou romana, kaba pöata te mate moa limiou, ba limiou te ngö mera roi i Kolö. 10 A katuun te taratara kap haniga nena a manka man tetenei e taratara kap haniga has nena romana a manka man kapan. Na a katuun te kui hagamona tara manka man tetenei e kui hagamo hasna romana tara manka man kapan. 11 Sanena limiou goma taratara kap haniga nami a manka na i puta teka, gesi te hataratara kap ranei romana limiou a manka man niga hamana? E möa tala. 12 Na sanena limiou goma taratara kap haniga nami a manka tara tana katuun, gesi te hala ranei romana limiou a manka hamatskö i tamilimiou? E möa has. 13 “E möa ta katunun kui tega antunan kui bei a huol a tsunono. Nonei e ngile nou a töa bate rama nanou a tai. Tsi, nonei e karous nanou a töa bate hengo hanigeiena a tai. Alimiou ema antunan hatsunonemi e Sunahan na moni.” A man hihatuts tere Iesu ( Matiu 11:12-13 , Matiu 5:31-32 , Mak 10:11-12 ) 14 U Parasi i hengoe a manka teka, ba nori e ranga hahakos ria tere Iesu. Taraha? Nori i ngil korui a moni. 15 Be Iesu e poeiena i taren, “Alimiou e kato here nami a peisa milimiou u katuun u niga i matar u katuun, kaba e Sunahan e atei silena u hakhakats i tamilimiou e omina. Taraha? A ka te panna i matar u katuun e here nei a ka pinopino i matana e Sunahan. 16 “A Lo tere Mosis na u nikoloto turu propet e tagala hantunaia tara pöata tere Jon a Tsonun Baptais. Kaba tara pöata tere Jon te noana i romana, u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan i hatei lan, ba u katuun hoboto e tagala sil koruer tegi tasu uaien. 17 U kolö na u puta e antunan tia nou romana, kaba a tsi töa a tsi makum tara Lo ema antunan tia noi. 18 A tson te pekoena a hitöl i tanen bate tölena tana tahol, nonei e tsikolona. Na tson te tölena a tahol te peko mami a hitöl i tanen, nonei e tsikolo hasina.” A tson moni ne Lasarus 19 Be Iesu e poeiena, “A töa tson moni e roron hasei u hasobö te ka mei a hihol pan, na nonei e noui a kannou a niga turu mamanu lan. 20 Na töa katuun te möa ta ka a solonen e Lasarus i roron hopöeia i rehina tamana tara ololo i matana luma tara tson moni teka. A peisanen e saputi a pi. 21 Nonei e matesil korui tega nou hamasul meien a matsi nouba te rusia turu tebol tara tson moni. Ba u muki temi ramram has ria turu pi i tanen. 22 Ba katuun teka e matena, ba u angelo e söate ren mena hagume rien i rehina e Abraham. Na tson moni e mate has me kaho ner. 23 Nonei ena sagohi a kamits pan i hel, ba nonei e tara seina me tarena e Abraham i lehana, ne Lasarus e kaia i rehinen. 24 Ba tson moni e kuna me poeiena, ‘O Tamar, O Abraham, alö go taatagi namou lia! Alö go hala nema e Lasarus ba nonei te hapuluse nama a kopuluna a kabelenen turu ramun batemi haboutena a miar. Taraha? Alia e sagohegu a kamits pan koru turu tula teka!’ 25 Be Abraham e poeiena, ‘A tsi pien, alö go hakats pouts hasiin a pöata tu töatöa noaia lö i puta. Alö u lu nitöan a mamanaka a niga i tamölö i puta, be Lasarus te luena a mamanaka a omi. Kaba i romana nonei e ka haniga talana teka ba lö te sagohem a kamits. 26 Na tana ka, a töa pannen a sia e ka kap ranou ra. Eresi te karia tara pala teka ema antunan aroho ri, na eresi te karia tara pala i tamölö ema antunan aroho has uarumei i tamulam.’ 27-28 “Ba tson moni e poeiena, ‘E noahasina, o Tamar, kaba alia e ranga hataatagi koru megou lö tego tula menai lö e Lasarus tara luma tere tamar te ka ria a tolima a toular. Ba nonei tena ranga hatagala mera nen, egi hanei sil nori e namots la has uarima tara hanin kamits teka!’ 29 Be Abraham e poeiena, ‘Nori e ka mer a man buku te koloti e Mosis na u propet. A man toulamölö ena tatei hengoe ria u raranga i taren.’ 30 Ba tson moni e poeiena, ‘O Tamar, e möa tegi kato menaien romana a ka teka. Kaba tega töatöa poutsia a katuun te mate bate la uana i taren, ba nori te töan hakape riou a man markato a man omi i taren.’ 31 Be Abraham e poeiena i tanen, ‘Tema hengoe roien u raranga tere Mosis na turu propet, nori ema hengo hase roi a katuun te mate bate töatöa poutsuna!’” |
© (Active) Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.