Luka 4 - Lufingano LupyaUkugelwa kwa Yesu ( Matayo 4:1-11 ; Maliko 1:12-13 ) 1 Yesu ahumite ku Yolodani amemite Umuhe Umwelu na ukusogoswa na umuhe ku balali. 2 Kula ikalite filo machumi gatayi igelwa na Setani. Ifilo mbefili ifyo iyimite ukulya. Napefilutye ifilo ifyo afwe musale. 3 Setani amutige, “Wone veve wi mwana va Nguluvi lilongele iliganga ili live kilyo.” 4 Neke Yesu amupitule, “Lwandike: ‘Umunu siinanilagi kilyo hela.’” 5 Neke setani amutegule mbaka apono apagang'amufu, na ukumulagila sukumwi uwutema mbewuli wa konivala. 6 Neke Setani pamutigile, “Ngupela veve uludali mbeluli, na sindolo sakwe; pakuva ndi mupele ifi mbefili. 7 Wone veve unzunyalile, ifyo mbefili fiva fyako.” 8 Neke Yesu amupitule, “Lwandike: ‘Wifunyage kwa Nguluvi vako na umupigilage yumwene ye iyena swe.’” 9 Neke kangi amutegule mbaka ku Yelusalemu, swe akumuvika pa uluneng'esi lwa itembeli, neke pamutigile, “Wone veve wi Mwana va Nguluvi, witoose pasi uluhuma ipa, 10 pakuva lwandike: ‘avatuma avanyivaha va Nguluvi vakwambile’, 11 na kangi, ‘Vakutegula mumawoko gawo, ulikuvala iligulu lyako mwiganga.’” 12 Neke Yesu amupitwe, “Lwandike: ‘Ulamugela umutwa Nguluvi vako.’” 13 Setani avelige isinda ukumugela kwa chechekivesaga kigaho, swe ihega akumuleka lusika ludodo. Umuvango gwa ifipigo fya Yesu mu Galilaya ( Matayo 4:12-17 ; Maliko 1:14-15 ) 14 Yesu apilwike ku Galilaya, muludali lwa Umuhe. Na ing'ani sakwe sapulise mung'i mbesili isilimwipi. 15 Nave igisige mumasinagogi gawo, kono we isumilwa na mbevali. Yesu ibihilwa ku Nasaleti ( Matayo 13:53-58 ; Maliko 6:1-6 ) 16 Ndawe Yesu ahelelige ku Nasaleti apono pe akulye, pa ikimunyi icha isabato neke ingile musinagogi ndawe lwealasovye. Swe akwima sambi imbe Uwandike Uwelu mu liswi ilipulisa. 17 Swe ipelwa ikitabu cha umuvisi Yesaya ndawe akidindulige ikitabu asakite apono apandikwe: 18 “Umuhe va Nguluvi alipamwi na nene, pakuva ahululise amafuta ndivadalikile avamikaa Ulukani Ulunofu. Ndimutume ndivalongele ukudindulilwa kwawo avagalule na avabofu valave kangi ndivawulile aviwonelwa. 19 Na ukuvalongela umwaka umwidikile ugwa Umutwa.” 20 Swe idinda ikitabu neke amupilulile umukami swe iteng'emala neke amiho ga mbevali avali musinagogi gamulavile wuhulo. 21 Neke avange ukuvalongela, “Neng'ino uwandike uwu yewukwilye mumapulikilo genyu.” 22 Neke mbevali vamulongage wunofu na ukuhaha uwunofu wa ing'ani saalonzile. Neke vatigile, “Ngali uyu siye mwana va Yosefu?” 23 Neke nave avalongele, “Ndita mundongela ululongwa ulu, ‘Ve mukofi wikovele yuveve’, ‘Mbesili setwapulike sewapigite ku Kapelenaumu, pige na baha.’” 24 Swe itigila, “Nachene nguvalongela nyenye sikwali yeikagulanikaga mung'i yakwe yumwene. 25 Lino nachene nguvalongela! Vepovali avang'inetu avafwile wolofu mung'i iya Isilaeli mufilo fya Eliya, ulusika ulo ing'i ye yikalime indonya siyatonyiti myaka gidatu na myesi gimutanda, swe kwiva na ikinge kikomi mung'i mbeyili. 26 Eliya satumitwi nave kwa uyumwi va vala pesi ku Saleputa kung'i iya ku Sidoni kulumung'inetu yeali mufwile. 27 Kangi vepovali avatamwa uwukoma wolofu mung'i ya Isilaeli mufilo fya umuvisi Elisa, mwambevali iwo sikwali yeesiwe pesi Naamani, umunyang'i va ku Siliya” 28 Mbevali avali musinagogi pevapulike iso, vavifile wuhulo. 29 Swe vakwimila ng'ani nu kumudaga mu boma yawo, iyenzenge pachanya pa kidunda neke vamusindike mwivambala lya ikidunda sambi vamukinye na maganga. 30 Neke Yesu ivelelike pagatinagati apawo, swe akwibitilaga. Umunu umunyalisoka ( Maliko 1:21-28 ) 31 Ndawe Yesu ahelelige ku Kapelenaumu, iboma yeye mu Galilaya. Nave igisige ikimunyi icha i Sabato. 32 Na mbevali vasasave uludali lwealinalo pakwigisa. pakuva ulukani lwakwe lwe luna ludali. 33 Na mula musinagogi emwali umunu umunyalisoka; swe ikoola kwa iliswi likomi, 34 “Aa! Be Yesu va ku Nasaleti ngali wisaka utugite ndawuli hwehwe? Ngali yewusile utwanange? Ngusele veve wi nani; ye veve ve Mwelu va Nguluvi!” 35 Neke Yesu alikenyele, ilisoka itigila, “Katuke! Hume mulumunu uyu!” Swe lisoka ndawe lyamugwisige pagatinagati pevevipwali nu kuhuma wesilitesisi pono. 36 Avanu mbevali vatinwike vakwilonganza vavene ng'ani, “Ngali ulukani ulu lwa kinyandawuli? Pakuva kwa ludali nu uwukangafu ilagisa amasoka nago gihuma!” 37 Ing'ani sakwe satagalye mumbali mbesili isa mung'i yiyo. Yesu iponia avanu wolofu ( Matayo 8:14-17 ; Maliko 1:29-34 ) 38 Yesu ahesile mula musinagogi swe akwingila mukaye ya Simoni. Nave uyuvefyala va Simoni, alibatike hilo ni mbungo, neke vamusuke amuponie. 39 Yesu ahegelye neke ime pipi nu mutamwa swe ikenyela imbungo ndawe aponige. Umung'inetu yula lulusika lulo alamwike swe akuvapigila. 40 Na ilisuva pelyasotige mbevali avevina avatamwa vanyafitamwa ifilipolofu vavaletite kulumwene, neke avavikilage amawoko gakwe mwa yumwiyumwi na ukuvaponia. 41 Amasoka gahumite muvanu wolofu, kono wegikoola gitigila, “Veve wi mwana va Nguluvi.” Neke agakenyele akugakatusa, galalonga pakuva gegalukagwe ukutigila umwene ye Kilisito. Yesu idalika mu Yudaya ( Maliko 1:35-39 ) 42 Kwavelige kwicha ahesile na ukubita apono apagaya vanu. Swe avanu vivanga ukumolela, pevamufisile vagesile ukumutanila alemwa ukuhega apawo. 43 Neke avalongele, “Lumbaje ukudalika Ulukani Ulunofu lwa uwutwa wa Nguluvi na mu boma isingi naso, pakuva ndimutume kwa lulo.” 44 Nave adalikige mumasinagogi ga mu Yudaya. |
Kihehe New Testament © Bible Society of Tanzania, 2004.
Bible Society of Tanzania