Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

San Mateo 12 - Biblia Guarani Tumpa Iñee


Jesús jemimboe reta oipoo trigo ara mbutuu pe
( Mc 2.23-28 ; Lc 6.1-5 )

1 Metei ara Jesús ojo ko rupi jemimboe reta ndive ara mbutuu pe. Jemimboe reta iyɨmbɨaɨ jare oipoo reta trigo jare jou reta.

2 Ërei fariseo reta oecha yave, jei reta chupe: —Mase, nderemimboe reta oyapo agüɨyeta tëi oyapo ara mbutuu pe vae.

3 Ërei Jesús jei chupe reta: —¿Mbaetɨ pa pemongeta David oyapogüe regua, kërai jae jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta iyɨmbɨaɨ yave vae regua?

4 David oike Tumpa jo pe jare jou mbɨyape mbaemboete pegua. Agüɨyeta tëi jou David jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta. Jaeño sacerdote reta ipuere jou.

5 Jare ¿mbaetɨ pa pemongeta mborookuai pe, kërai ara mbutuu pe sacerdote reta tupao pe ñogüɨnoi vae reta oyapo agüɨyeta tëi oyapo vae? Ërei mbaetɨ oyemboeko.

6 Ërei che jae peve, jókuae tupao güi tuichagüe yae vae ko oï kuae pe.

7 Ërei peikuaa yave mona mbae ko oipota jei: “Aipota vae jae ko peporoparareko avei, mbaetɨ aipota mɨmba oyeyukagüe opaetei oyeapɨ vaeño.” Jökorai yave, ngaraa tëi pemboeko jekombae reta.

8 Echa che Kuimbaerä ayeapo vae, anoi ko mbaepuere ara mbutuu re.


Kuimbae ipo rovaicho tɨpa vae
( Mc 3.1-6 ; Lc 6.6-11 )

9 Jesús ojo joko güi oike judío reta itupao pe.

10 Jare joko pe oï metei kuimbae ipo rovaicho tɨpa vae. Jare joko pe ñogüɨnoi vae reta oparandu Jesús pe omboeko vaerä: —¿Jaekavi pa yambogüera vaerä kia ara mbutuu pe?

11 Jayave Jesús jei chupe reta: —Metei kuimbae pegüi reta güɨnoi yave metei vecha, jare jókuae vecha oa ɨvɨkua pe ara mbutuu pe yave, ¿güɨnoeä pa jókuae ɨvɨkua güi?

12 Ërei metei kuimbae ¿jepɨ yaeä pa metei vecha güi? Jáeramo, jupi ko yayapo vaerä ikavi vae ara mbutuu pe.

13 Jayave jei kuimbae pe: —Emopüa ndepo. Jayave jókuae kuimbae omopüa ipo jare okuera voi, jare ikavi opɨta ipo jovaicho rami.

14 Jare fariseo reta ñogüɨnoe judío reta itupao güi yave, oyomboemboe reta kërai oyuka vaerä Jesús.


Tembiokuai oyeparavogüe vae

15 Jesús kuae oikuaa yave, ojo joko güi. Jare jeta vae reta yogüɨraja jaɨkue, jare jae ombogüera opaete imbaerasɨ vae reta.

16 Jare Jesús oyókuai reta agüɨye etei vaerä omoërakua kia ko jae vae;

17 oyembopo vaerä ñeemombeúa Isaías jei vae. Echa jei:

18 “Mase, ko oï cherembiokuai, cherembiparavo. Cherembiaɨu. Chemboyerovia yae vae. Ameeta chupe cheEspíritu, jare jae omoërakuata jupigüe vae judiombae vae reta pe.

19 Ngaraa oyoaka kia ndive ani iñeeäta. Ngaraa vi kia oendu iñee kaye rupi.

20 Ngaraa oakɨo täkuarasɨ opë pota ete ma vae. Ngaraa vi ombogüe mechero ogüe pota ete ma vae, ndei oporomoamɨri oporojäa vaerä mbove.

21 Jare jae jee re judiombae vae reta güɨroviata.”


Jei reta ikavimbae yae vae Espíritu Santo kotɨ
( Mc 3.20-30 ; Lc 11.14-23 ; 12.10 )

22 Jayave güeru reta Jesús oïa pe metei kuimbae jesambae, iupa, aña oya jese vae. Jare Jesús ombogüera. Jökorai jókuae kuimbae omae jare imiari.

23 Jare opaete joko pe ñogüɨnoi vae ipɨakañɨ jare jei reta: “¿Kuae jaeä ra ko David Taɨ?”

24 Ërei fariseo reta kuae oendu yave, jei reta: “Aña guasu Beelzebú imbaepuere rupi ko ombosɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi.”

25 Jesús oikuaa fariseo reta iyemongeta jare jei chupe reta: “Metei mborookuaía pegua reta oyovaicho oyoupii yave, oyomboaita ko; jaeramiño vi metei tëta pegua reta ani metei o pegua reta oyovaicho oyoupii yave, opata ko oyomboai.

26 Satanás ombosɨrɨ yave, Satanás oya jese vae reta güi, jaeiño ko oyemboyao oï. ¿Këraita pa oiko avei jayave iporookuaía?

27 Ërei che ambosɨrɨ yave aña reta oya jese vae reta güi Beelzebú imbaepuere rupi, jayave perëtara reta ¿kia imbaepuere rupi ra ombosɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi? Pepuere peparandu chupe reta jese.

28 Ërei che ambosɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi Tumpa iEspíritu imbaepuere rupi. Jökorai pepuere peikuaa ou ma ko oväe peve Tumpa iporookuaía.

29 Metei kuimbae ¿ipuere pa oike ipɨ̈rata vae jo pe, opɨ̈ro vaerä imbaembae chugüi oipokuambae reve? Oipokuata räri ko, jayave ramo ipuere opɨ̈ro imbaembae jo pegua.

30 Kia mbaetɨ oñemoïru che ndive vae, oyovaicho ko che ndive. Jökoraiño vi, mbaetɨ chemborɨ vae, oyapo ko ikavimbae chekotɨ.

31 Jáeramo che jae peve, opaete ɨvɨ pegua reta iyoa reta jare opaete iñee ikavimbae Tumpa kotɨ vae pe, jae iñɨ̈rota. Ërei ñee ikavimbae jei Espíritu Santo kotɨ vae pe, Tumpa ngaraa iñɨ̈ro.

32 Oipotagüe kia jei ikavimbae che Kuimbaerä ayeapo vae kotɨ vae pe, Tumpa iñɨ̈rota. Ërei oime yave kia jei ikavimbae yae Espíritu Santo kotɨ vae pe, Tumpa ngaraai iñɨ̈ro añave jare jekuae avei rupi.


Ɨvɨra ia rupi ko yaikuaa
( Lc 6.43-45 )

33 Penoi yave ɨvɨra ikavi vae, ia ikavita vi. Ërei penoi yave ɨvɨra ikavimbae vae, ngaraa vi ia ikavi. Echa ɨvɨra, ia rupi ko peikuaata.

34 Pe reta ko jae mboi reta rami. ¿Këraiägua pa pepuereta pemiari ñee ikavigüe, pepɨapochɨ yae reve? Echa ipɨa pe yemongeta güɨnoi vae ko omoë iyuru rupi.

35 Kuimbae ipɨa ikavi vae, jei mbae ikavigüe vae. Jare kuimbae ipɨa ikavimbae, jei vi mbae ikavimbae.

36 Ërei che jae peve, opaete kia jei jeiiño vae re ave oñejäaukata ko Tumpa iporojäa iara pe.

37 Echa peñee rupi aeño ko peñejäata; peñee jupi vae ani jupimbae vae pejäata.”


Mɨakañɨ oipota oecha vae reta regua
( Mc 8.12 ; Lc 11.29-32 )

38 Jayave amogüe mborookuai re oporomboe vae reta jare fariseo reta güi jei Jesús pe: —Oporomboe vae, roipota reechauka oreve metei mɨakañɨ.

39 Jayave Jesús jei chupe reta: —Ikavimbae iyapoa reta oiporu mɨakañɨ. Ërei mbaetɨta oyeapo chupe reta, jaeño ñeemombeúa Jonás ndive oasa vae.

40 Echa Jonás opɨta mboapɨ ara jare mboapɨ pɨ̈tu jókuae jevae tuicha yae vae ɨ rupigua jɨe pe. Jökorai che Kuimbaerä ayeapo vae apɨtata mboapɨ ara jare mboapɨ pɨ̈tu ɨvɨgüɨ pe.

41 Tumpa oporojäa yave, Nínive pegua reta opüata omboeko vaerä añave yogüɨreko vae reta. Echa jae reta oeya iyemongeta ikavimbae vae ipɨa pe güɨnoi vae, Jonás omoërakua Tumpa iñee chupe reta yave. Ërei, ko oï tuichagüe yae Jonás güi vae.

42 Jökoraiño vi Tumpa oporojäa yave, mburuvicha kuña oiko arayevɨ kotɨ vae opüata omboeko vaerä añave yogüɨreko vae reta. Echa jae ou mombɨrɨ güi oyeapɨsaka vaerä Salomón iyarakuaa re. Ërei, ko oï tuichagüe yae Salomón güi vae.


Aña oyerova ye vae
( Lc 11.24-26 )

43 “Aña ojo yave oya jese vae güi, oguata ñana rupi, oeka kia pe oiko vaerä. Ërei mbaetɨ oväe kia pe oiko vaerä yave,

44 jei iyeupe: ‘Taja ye jókuae chero ayu chugüía pe.’ Jare aña ou ye oväe jókuae o pe yave, oecha ipoä, oyetupei kavi jare oñemopöra kavi oï.

45 Jayave jókuae aña ojo güeru jupíe, chiu aña ikavimbae yae chugüi vae reta jókuae o pe. Jare oike reta yogüɨreko pɨpe. Jare jókuae kuimbae ikaviä yae tenonde yave oiko vae güi. Jökoraita vi oasa kuae ikavimbae iyapoa reta ndive.”


Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta
( Mc 3.31-35 ; Lc 8.19-21 )

46 Jesús imiari oï ramboeve joko pe ñogüɨnoi vae reta pe, ichɨ jare tɨvɨ reta ñogüɨnoi ikatu pe. Jare oipota tëi imiari reta jae ndive.

47 Jayave metei jei chupe: —Oime ndesɨ jare nderɨvɨ reta ñogüɨnoi oka pe. Oipota imiari reta nde ndive.

48 Ërei Jesús jei chupe: —¿Kia nunga pa ko jae chesɨ jare cherɨvɨ reta?

49 Jayave opövee jemimboe reta re, jare jei: —Kuae nunga reta ko jae chesɨ jare cherɨvɨ reta.

50 Echa opaete cheRu ara pe oï vae jeigüe oyapo vae reta ko jae cherɨvɨ, chereindɨ jare chesɨ.

Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.

Bolivian Bible Society
Lean sinn:



Sanasan