San Marcos 6 - Biblia Guarani Tumpa IñeeJesús Nazaret pe ( Mt 13.53-58 ; Lc 4.16-30 ) 1 Jesús ojo joko güi iɨvɨ pe, jare jemimboe reta yogüɨraja jupíe. 2 Jayave ara mbutuu pe Jesús omboɨpɨ oporomboe judío reta itupao pe. Jare jeta vae oyeapɨsaka jese, jare ipɨakañɨ reve jei reta oyoupe: —¿Kia pe ra oyemboe kuae kuimbae opaete kuae re? ¿Mbae nunga arakuaa ra oñemee chupe? ¿Mbae nunga mɨakañɨ ra kuae oyapo vae? 3 Kuae ko jae ɨvɨra pegua mbaravɨkɨ pe oparavɨkɨ vae. Jae ko María imembɨraɨe. Jae ko Jacobo, José, Judas jare Simón tɨkeɨ. Jare jeindɨ reta yogüɨreko vi yandepɨte pe. Jáeramo jae reta güɨroviaä etei Jesús. 4 Jayave Jesús jei chupe reta: —Opaete rupi imboetea yae metei ñeemombeúa. Jaeño jëtaɨgua reta, jëtara reta jare jëta pegua reta mbaetɨ omboete. 5 Jare joko pe mbaetɨ oyapo mɨakañɨ. Jaeño ipo oñono amogüe imbaerasɨ vae reta re ombogüera vaerä. 6 Jare Jesús ipɨakañɨ jese reta, mbaetɨ güɨrovia jese ramo. Jayave Jesús ojo oporomboe ïru tëta reta jokoropi ñogüɨnoi vae reta rupi. Jesús omondo jókuae doce jemimboe reta ( Mt 10.5-15 ; Lc 9.1-6 ) 7 Metei ara Jesús omboatɨ jókuae doce jemimboe reta, jare omondo mókoi mókoi rupi, jare omee chupe reta mbaepuere ombosɨrɨ vaerä aña reta oya jese vae reta güi. 8 Jare oyókuai agüɨye vaerä güɨraja reta mbae ave, iaporoka, mbɨyape ani korepoti ave, jaeño ipopoka, 9 jare ipɨapaa, jare agüɨye etei omboyoa mókoi jemimonde ave. 10 Jare jei vi chupe reta: —Peo peväe yave oipota rupi metei o pe, pepɨta joko pe, jókuae tëta güi peë ye regua. 11 Jare oime yave kia pe mbaetɨ oipota pemboresive ani oipotaä oyeapɨsaka peré yave, peë joko güi, jare pemotumo pepɨ ɨvɨkúi güi, oikuaa vaerä jae reta ko teko güɨnoi. Añete che jae peve, Tumpa ojäa yave ɨvɨ pegua reta, jókuae tëta guasu pegua reta oiporara yaeta Sodoma jare Gomorra pegua reta oiporara vae güi. 12 Jayave jae reta yogüɨraja, jare imiari opaete vae reta pe, oeya reta vaerä iyemongeta ikavimbae ipɨa pe güɨnoi vae. 13 Jare jae reta ombosɨrɨ jeta aña reta oya jese vae reta güi, jare jeta imbaerasɨ vae reta re oñono olivo iasaite, jare ombogüera. Juan imano ( Mt 14.1-12 ; Lc 9.7-9 ) 14 Mburuvicha guasu Herodes oendu ma Jesús regua, echa jërakua yae opaete rupi, jare jei: —Juan oporombobautisase vae oikove ye omanogüe vae reta ipɨte güi. Jáeramo ko güɨnoi mbaepuere oyapo vaerä kuae mɨakañɨ reta. 15 Ïru vae reta jei: —Elías ko. Amogüe vae reta jei: —Metei ñeemombeúa ko, ani arakae Tumpa iñee omombeu vae rami vae ko. 16 Ërei Herodes oendu kuae yave, jei: —Jae ko Juan añäka-sɨauka vae. Oikove ye ma omanogüe vae reta ipɨte güi. 17 Echa Herodes etei oipɨɨuka Juan, jare oipokuauka oñono karena pe tembipɨɨrɨru pe, Herodías oiporu ramo; echa Herodías jae ko tɨvɨ Felipe jembireko, ërei jae güɨreko. 18 Echa tenonde yave Juan jei Herodes pe: “Mbaetɨ ko jaekavi remenda vaerä nderɨvɨ jembireko ndive.” 19 Jáeramo Herodías oipïaro Juan, jare oipota tëi oyukauka, ërei ipuereä. 20 Echa Herodes oikuaa Juan ko jae kuimbae jupi vae. Jáeramo oipoɨu, jare omaeñoä kia re oyapo vaerä ikavimbae vae chupe. Jare oyeapɨsaka Juan re yave, ipɨakañɨ yae opɨta, ërei ikɨ̈reɨ ngatu reve oyeapɨsaka jese. 21 Ërei oväe ara Herodías pe jëgua vaerä Juan. Jókuae ara Herodes oa vae iara pe oparea ïru mburuvicha reta, sundaro jeta vae juvicha reta, jare tenondegua vae reta Galilea pegua pe, omongaru vaerä. 22 Jare Herodías imembɨ kuña oike opɨrae yave, omboyerovia yae Herodes jare jae ndive okaru ñogüɨnoi vae reta. Jayave Herodes jei kuñatai pe: —Eiporu cheve mbae reipota vae, jare che ameeta ndeve. 23 Jare jei Tumpa jee re chupe: —Opaete mbae reiporu cheve vae ameeta ko ndeve, cheporookuaía mbɨte rupi yepe. 24 Jayave kuñatai oë ojo oparandu ichɨ pe: —¿Mbae pa aiporuta chupe? Jare ichɨ jei chupe: —Eiporu chupe Juan oporombobautisa vae iñäkagüe. 25 Jayave kuñatai jupiveiño oike ye mburuvicha guasu oïa pe, jei: —Aipota remee cheve añave voi Juan oporombobautisa vae iñäkagüe metei ñae pe. 26 Jayave mburuvicha guasu ipɨatɨtɨ yae. Ërei Tumpa jee re jei chupe ramo, jare ïru vae reta oendu ramo, mbaetɨ ipuere omboai iñererökuavee. 27 Jáeramo omondo sundaro, Juan iñäkagüe güeru vaerä. 28 Jayave ojo sundaro tembipɨɨrɨru pe oñäka-sɨa Juan. Jare güeru iñäkagüe metei ñae pe, jare omee kuñatai pe jare jae omee ichɨ pe. 29 Jare Juan jemimboe reta kuae oikuaa yave, yogüeru güɨraja jetegüe oñotɨ vaerä. Jesús omongaru cinco mil vae reta ( Mt 14.13-21 ; Lc 9.10-17 ; Jn 6.1-14 ) 30 Jesús jemimondo reta oyemboatɨ ye yave jae ndive, omombeu reta chupe opaete oyapogüe jare oporomboe vae. 31 Jayave Jesús jei chupe reta: —Pe retaño yaja kïrii ngatúa pe, yaputuu vaerä michi pegua. Echa jekuaekuae jeta vae yogüeru jae reta ñogüɨnoia pe. Jáeramo Jesús jare jemimboe reta mbaetɨ ipuere okaru vaerä ave. 32 Jökorai jae retaño yogüɨraja barco raɨ pe kïrii ngatúa pe. 33 Ërei jeta vae reta oecha yogüɨraja, jare oikuaa kia ko jae vae. Jare yogüɨraja ɨvɨ rupi tëta guasu reta güi Jesús ojoa pe, jare yogüɨraja oväe ndei Jesús ojo oväe mbove, jare oyemboatɨ joko pe. 34 Jesús ogüeyɨ yave barco raɨ güi, oecha jeta yae vae, jare oiparareko omae jese reta. Echa jae reta vecha iyangarekoambae rami yogüɨreko. Jare omboɨpɨ omboe reta jeta mbaembae re. 35 Kaaru ete ma yave, Jesús jemimboe reta yogüeru jei chupe: —Kaaru yae ma jare mbaetɨ kia ave oiko kuae rupi, 36 emondo kuae reta ogua vaerä jembiurä tëta reta rupi. Echa mbaetɨ mbae jou reta vaerä kuae pe. 37 Ërei Jesús jei chupe reta: —Pe reta pemee tokaru. Jare jae reta jei: —¿Rojota pa rogua dosciento denario pegua mbɨyape, romee vaerä jou reta? 38 Jesús jei chupe reta: —¿Mbovɨ pa mbɨyape oime penoi? Pekua pemae jese. Jare jae reta oikuaa ma yave, jei reta Jesús pe: —Oime rogüɨnoi pandepo mbɨyape jare mókoi pira. 39 Jayave Jesús oyókuai opaete vae yatɨ tee tee oguapɨ vaerä kapiiata re. 40 Jayave yatɨ tee tee reta oguapɨ cien rupi jare cincuenta rupi. 41 Javoi Jesús oipɨɨ jókuae pandepo mbɨyape jare mókoi pira, jare omae ara kotɨ, jare omee yasoropai Tumpa pe jese. Jayave opɨ̈saa mbɨyape, jare omee jemimboe reta pe, jae reta omee vaerä yatɨ tee tee ñogüɨnoi vae reta pe. Jesús opɨ̈saa vi omee jókuae mókoi pira opaete vae pe. 42 Opareve okaru, jare yangapɨɨ reta. 43 Jayave Jesús jemimboe reta omboatɨ mbɨyape jembɨregüe, jare omotɨnɨe reta doce kanata. Jare pira jembɨregüe. 44 Jare okaru vae reta ko cinco mil kuimbae reta. Jesús oguata ɨguasu iárambo ( Mt 14.22-27 ; Jn 6.16-21 ) 45 Jupiveiño oyókuai jemimboe reta oyeupi vaerä barco raɨ pe, yogüɨraja vaerä jenonde tëta Betsaida kotɨ, jae omboyupavo omondo ramboeve jeta vae reta. 46 Jare opa omondo yave, Jesús oyeupi ɨvɨtɨ re oyerure vaerä Tumpa pe. 47 Pɨ̈tu ma yave, jemimboe reta ɨguasu mbɨte rupi ma yogüɨraja barco raɨ pe. Jesús jaeño opɨta ɨvɨ pe, 48 jare oecha täta yae oparavɨkɨ reta, güɨroata vaerä barco raɨ, echa ɨvɨtu tätagüe oövaiti. Jare köeta ma yave, Jesús oguata ou ikotɨ reta ɨguasu iárambo rupi. Jare oasata tëi chugüi reta. 49 Jae reta oecha yave oguata ojo ɨguasu iárambo rupi, oyemongeta reta mbae iagüe ko oecha, jare jäse reta. 50 Echa opaete jae reta oecha, jare okɨɨye yae reta. Ërei jupiveiño Jesús ombou iñee chupe reta, jei: —¡Agüɨye pekɨɨye, che ko! 51 Jayave Jesús ou oyeupi barco raɨ pe jae reta pɨri, jare opɨta ɨvɨtu. Jare jae reta ipɨakañɨ yae opɨta. 52 Echa jókuae mɨakañɨ mbɨyape regua oyapo yave, ndeiño oikuaa kavi, echa jekuaeño ipɨatäta reta. Jesús ombogüera Genesaret pe imbaerasɨ vae reta ( Mt 14.34-36 ) 53 Ɨguasu oasa reta yave, yogüɨraja oväe ɨvɨ Genesaret pe. Jare ogüeyɨ reta yave barco raɨ güi ɨguasu jembeɨ pe, 54 jupiveiño joko pegua reta oikuaa jae ko Jesús vae. 55 Yogüɨraja opaete jókuae ɨvɨ rupi, jare omboɨpɨ güeru imbaerasɨ vae reta jupa reve Jesús oïa rupi, ïru vae reta omombeu chupe reta kia pe oï vae. 56 Jare Jesús ojoa rupi: Tëta raɨ reta rupi, tëta guasu reta rupi ani iyɨvɨrigua tëta reta rupi, joko pegua reta güeru oñono imbaerasɨ vae reta tape rupi, jare omoñera reta Jesús omaeño vaerä imbaerasɨ vae reta opoko jemimonde jembeɨ re yepe. Jare opaete opoko reta jese vae okuera opɨta. |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society