San Lucas 1 - Biblia Guarani Tumpa IñeeLucas oikuatía Teófilo pe 1 Jeta vae omombeu ma oikuatía vae rupi, opaete mbaembae añete ete yandepɨte pe oyeapo vae regua. 2 Jókuae iyɨpɨ güive jae reta etei oecha vae reta jökorai omombeu yandeve, jókuae Tumpa iñee omombeu ïru reta pe vae reta. 3 Jáeramo jaekavi cheve, che vi aikuatía vaerä ndeve, mburuvicha Teófilo, amombeu vaerä ndeve kërai opaete oyeapo. Echa che aikuaa kavi opaete iyɨpɨ güive oasa vae. 4 Aikuatía ndeve, reikuaa kavi vaerä añetete ko jókuae mbaembae ndemboe reta jese vae. Juan oata vae re oñemoërakua vae regua 5 Herodes oiko yave ɨvɨ Judea pe mburuvicha guasurä, oiko vi metei sacerdote Zacarías jee vae. Jae ko metei atɨ Abías jee vae pegua. Zacarías jembireko jee Elisabet; jae ko Aarón iñemuña reta pegua. 6 Kuae reta jupi rupi yogüɨreko Tumpa jóvai. Echa jekuaeño omboyerovia reta Tumpa, oyapo reta yandeYa iporookuai reta vae rupi. 7 Ërei mbaetɨ imichia reta. Echa Elisabet imembɨmbae vae ko. Jare Zacarías jare Elisabet okuakuaa yae reta ma. 8 Metei ara metei atɨ Abías jee vae pegua sacerdote reta oparavɨkɨ ñogüɨnoi tupao pe yave, Zacarías oyapo oï iparavɨkɨ joko pe. 9 Jare jae etei oï yandeYa jo japɨpe pe oapɨ vaerä ikäti kavi incienso, oyapoñoi reta rami. 10 Jare jeta Israel pegua reta yatɨ oyerure ñogüɨnoi tupao joka pe, Zacarías oapɨ oï ramboeve ikäti kavi vae incienso. 11 Jayave oyekuaa chupe metei yandeYa iaraɨgua, oyemboɨ oï ikäti kavi vae incienso oyeapɨ jese vae iyakatu kotɨ. 12 Jare Zacarías oecha yave araɨgua, ipɨakañɨ jare okɨɨye vi. 13 Ërei araɨgua jei chupe: —Agüɨye ekɨɨye, Zacarías. Tumpa oendu ma ndeyerure, jare nderembireko Elisabet imembɨta ndeve metei kuimbae raɨ. Jare rembojeeta Juan. 14 Jare nde reyerovia yaeta ko. Jare jeta oyeroviata vi jae oa vae re. 15 Echa tuichagüe yaeta ko Tumpa jóvai. Jae ngaraa etei jou vino ani mbae oporombosavaɨpo vae. Jare tɨnɨeta Espíritu Santo pe ichɨ jɨe peve. 16 Jae omboyerovata jeta Israel pegua reta iYa Tumpa kotɨ. 17 Ojota yandeYa jenonde Elías mbaepuere güɨnoi rami, oaɨuuka vaerä tu reta pe imichia reta jare Tumpa kotɨ oyembopɨapochɨ vae reta yogüɨreko vaerä jupi vae reta rami. Jökorai Israel pegua reta oäro vaerä yandeYa. 18 Jayave Zacarías jei araɨgua pe: —¿Këraita pa aikuaa añetete ra kuae nde rere cheve vae? Echa che chendechi ma jare cherembireko itɨ̈aro ma vi. 19 Jayave araɨgua jei ye Zacarías pe: —Che ko jae Gabriel. Che jae Tumpa jembiokuai etei. Jae chembou chemiari vaerä ndeve jare amombeu vaerä ndeve kuae ñee ikavi vae. 20 Mase, ndeupata repɨta, mbaetɨta nemiari kuae amombeu ndeve vae oyeapo regua. Echa mbaetɨ rerovia che jae ndeve vae. Ërei che jae ndeve vae oyembopota ko iara oväe yave. 21 Jare Israel pegua reta oäro ñogüɨnoi Zacarías oë vaerä tupao güi; ombopɨaä yae reta Zacarías oë raiviä vae. 22 Jare Zacarías oë yave, mbaetɨ ipuere omoë iñee chupe reta. Jáeramo jae reta oikuaa Zacarías oecha ko mbae tupao pe oï ramboeve. Echa jae omomiari reta ipo peño. Jare mbaetɨ ipuere iñee omoë. 23 Jare opa ma yave Zacarías iparavɨkɨ tupao pe, ojo ye jo pe. 24 Jare mbovɨ ara rupi Zacarías jembireko Elisabet ipurúa. Jayave Elisabet mbaetɨ oë jo güi pandepo yasɨ. Echa jae jei: 25 “Körai yandeYa oyapo cheve. Cherenoe ñemomarai rupi aiko vae güi.” Jesús oata vae re oñemoërakua vae regua 26 Elisabet ova yasɨ ma ipurúa yave, Tumpa ombou araɨgua Gabriel tëta guasu Nazaret ɨvɨ Galilea pegua pe, 27 María pɨri. Jae ko kuñatai ndei etei oasa kuimbae ndive vae. Ërei jae omenda vaerä oï José ndive. José ko jae metei David iñemuña pegua. 28 Jare araɨgua oike María oïa pe jare jei chupe: —Kërai pa reï. YandeYa ipɨakavi yae ndeve. Jae oï nde ndive, jare iporerekua yae nderé ïru kuña reta güi. 29 María kuae oendu yave, ipɨakañɨ. Echa mbaetɨ oikuaa mbae ra oipota jei araɨgua jei vae. 30 Jayave araɨgua jei chupe: —Agüɨye ekɨɨye María. Echa Tumpa ko ipɨakatu nderé. 31 Mase, añave ndepuruata jare nemembɨta metei kuimbae raɨ. Jare rembojeeta JESÚS. 32 Jae tuichagüe yaeta, jare jeeta ko Tumpa Tuichagüe yae vae Taɨ. Jare yandeYa Tumpa omeeta chupe iñemuñagüe David iporookuaía; 33 jare jae oikota Jacob iñemuña reta juvicha guasurä jekuae avei pegua. Jare iporookuaía ngaraai iyapɨ. 34 Jayave María jei araɨgua pe: —¿Këraita pa oyeapo kuae? Echa mbaetɨ areko kuimbae. 35 Jayave araɨgua jei María pe: —Espíritu Santo outa nderé. Tuichagüe yae vae imbaepuere pe neovata. Jáeramo jókuae Iyoambae vae oata vae, jeeta ko Tumpa Taɨ. 36 Mase, nerëtara Elisabet ipurúa vi, yepe tëi itɨ̈aro ma. Ova yasɨ ma ipurúa oï; yepe tëi ïru vae reta jei chupe imembɨmbae vae. 37 Tumpa pe mbaetɨ etei ko mbae yavai vae. 38 Jayave María jei araɨgua pe: —Mase, yandeYa jembiokuai ko che. Toyeapo cheve nde rere cheve rami. Jayave araɨgua ojo ye María oïa güi. María opou Elisabet pɨri 39 Jókuae ara rupi María jaema voi ojo Judea pe ɨvɨtɨ re metei tëta guasu oï vae pe. 40 Jare ojo oväe Zacarías jëta pe, jare oyapo maraetei Elisabet pe. 41 Elisabet oendu yave María iñee, Elisabet imembɨ raɨ omɨi jɨe pe. Jare Elisabet tɨnɨe Espíritu Santo pe. 42 Jayave Elisabet iñeeäta reve jei: —Tumpa iporerekua yae nderé ïru kuña reta güi. Jare mborerekua toï nemembɨ re. 43 Jare ¿kia pa che, cheYa ichɨ ou vaerä chépɨri? 44 Mase, nde reyapo maraetei cheve rupive, chemembɨ omɨi cherɨe pe oyerovia ramo. 45 ¡Eyerovia! Nde rerovia yandeYa ombopota ko jae jei ndeve vae. Jáeramo jae iporerekua ma nderé. 46 Jayave María jei: “Amboete yandeYa. 47 Ayerovia Tumpa chemboasa vae re. 48 Yepe tëi che cheparavete, ërei jae cheparareko. Mase, añave güive opaete vae jeita Tumpa iporerekua jese vae. 49 Echa oyapo mbae tuichagüe cheve Imbaepuere yae vae. Jae ko jee Ikɨambae. 50 Jare Tumpa güɨnoi avei mboroparareko oipoɨu chugüi vae reta re. 51 Imbaepuere rupi oyapo mbae tuichagüe. Opa omoai ipɨayemboete vae reta. 52 Jae oekɨ mburuvicha reta jenda mborookuaía pegua güi, jare ombotuicha oñemomichi vae reta. 53 Omoangapɨɨ iyɨmbɨaɨ vae reta mbaembae pe. Ërei oikokatu vae reta omondo ipogüɨrai. 54 Omborɨ jembiokuai Israel, echa imaendúa kërai jei oipararekota ko. 55 Echa jökorai jei ñaneñemuñagüe reta pe jae ko Abraham jare iñemuña reta pe jekuae avei pegua.” 56 Jare María opɨta Elisabet pɨri mboapɨ yasɨ rupi. Jayave ramo ojo ye jëta pe. Juan oporombobautisa vae oa vae regua 57 Jare oväe ara Elisabet oyekuaku vaerä yave, oa imembɨ kuimbae raɨ. 58 Jare Elisabet jëtaɨgua reta jare jëtara reta pe jërakua, kërai yandeYa oiparareko vae yave, jae reta oyerovia yae Elisabet ndive. 59 Jare michia juri ara ma güɨnoi yave, jëtara reta yogüeru ombocircuncidauka vaerä. Jare jae reta oipota ombojee tu Zacarías jee pe yave, 60 michia raɨ ichɨ jei chupe reta: —Mbaetɨ ko jökorai. Yambojeeta ko Juan. 61 Ërei jae reta jei chupe: —¿Maera yera? Mbaetɨ etei ko nerëtara jökorai jee vae. 62 Jayave jae reta omomiari ipo pe Zacarías këraita ra ombojee taɨ vae. 63 Jayave Zacarías oiporu chupe reta ɨvɨrape raɨ jare oikuatía jese: “Juan ko jee”, jare opaete joko pe ñogüɨnoi vae reta ipɨakañɨ. 64 Jare jupiveiño Zacarías ipuere omoë ye iñee. Jare imiari chupe reta omboete reve Tumpa. 65 Jare opaete Zacarías jëtaɨgua reta okɨɨye jare ipɨakañɨ kuae re. Jare opaete kuae oyeapo vae jërakua opaete ɨvɨtɨ Judea pegua rupi. 66 Jare opaete oendu vae reta ipɨa pe jei iyeupe: “¿Mbae nunga michia ra ko kuae?” Jare yandeYa imbaepuere oï jae ndive. Zacarías omoërakua maratuta vae regua 67 Jayave Zacarías jae ko Juan tu tɨnɨe Espíritu Santo pe jare omoërakua maratuta vae regua jei reve: 68 “Toyemboeteuka yandeYa Israel iTumpa, echa jae ou omborɨ jare oepɨ tëta imbae. 69 Jae ombou yandeve jembiokuai David iñemuña pegua metei Oporogüɨroasayepe vae imbaepuere yae vae. 70 Tumpa jei iyɨpɨ güive iñeemombeúa reta oñeñono tee vae rupi rami. 71 Yandereroasayepe yanderovaicho reta güi, jare opaete ñanemotareɨ vae reta ipo güi; 72 oiparareko vaerä ñaneñemuñagüe reta, imaendúa morogüɨrökuavee päve ikɨambae oyapogüe re; 73 ñaneñemuñagüe Abraham ndive oyapo morogüɨrökuavee päve vae, 74 kërai yandereepɨ güire yanderovaicho reta güi yayeokuai vaerä chupe yakɨɨyembae reve, 75 ñañeñono tee reve jare jupi rupi, jae jóvai opaete ara yaikove yaiko ramboeve. 76 Jare nde michia raɨ Tuichagüe yae vae iñeemombeúa, jeita ndeve vae. Echa reota yandeYa jenonde reyapo kavi vaerä japerä. 77 Reikuaauka vaerä yemboasa imbae reta pe, Tumpa iñɨ̈ro vaerä chupe reta iyoa re. 78 Körai Tumpa oyapo, yandeparareko ramo, ombou yandeve ɨvate güi ara ipɨau vae; 79 omoembɨpe vaerä pɨtumimbi rupi jare ñamano rape katu vae rupi yogüɨreko vae reta pe, Jae yandemborɨ vaerä yaguata tape mbɨakatu pegua rupi.” 80 Jókuae michia okuakuaa ojo oiko, jare ipɨ̈rata Tumpa jóvai. Jare oiko ñuu rupi oyekuaauka Israel pegua reta pe regua. |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society