JEREMÍAS 32 - Biblia Guarani Tumpa IñeeJeremías ogua Hanameel iɨvɨ 1 YandeYa jei Jeremías pe, payandepo año ma Sedequías oiko mburuvicha guasurä Judá pe yave; jae ko dieciocho año ma Nabucodonosor oiko mburuvicha guasurä yave. 2 Jókuae ara rupi mburuvicha guasu Babilonia pegua isundaro reta oñova güɨnoi Jerusalén, jare ñeemombeúa Jeremías oï tembipɨɨ tembipɨɨrɨru joka pe, mburuvicha guasu Judá pegua joka pe oï vae pe. 3 Echa Sedequías mburuvicha guasu Judá pegua oipɨɨ yepe oñono tembipɨɨrɨru pe, jei reve: “¿Maera pa rere Tumpa jee re? ‘YandeYa jei körai: Mase, che amee kuae tëta guasu mburuvicha guasu Babilonia pegua ipo pe, jare jae opɨ̈rota, 4 jare Sedequías mburuvicha guasu Judá pegua ngaraa ojoyepe Caldeaɨgua reta ipo güi, echa añetete oata ko mburuvicha guasu Babilonia pegua ipo pe, imiarita ko jae ndive oyoova pe etei, oecha eteita, 5 jare Nabucodonosor güɨrajaukata Sedequías Babilonia kotɨ, jare joko pe opɨtata che ayu ye chupe regua; yepe tëi peñeraro Caldeaɨgua reta ndive, ërei ngaraa pepuere, Che peYa jae kuae.’ ” 6 Jare Jeremías jei: “YandeYa jei cheve: 7 ‘Mase, nerëtara Hanameel, ndetutɨ Salum taɨ, outa omombeu ndeve, regua vaerä chugüi metei ɨvɨ güɨnoi Anatot pe vae, jaekavi ko nde regua vaerä, echa nde ko jëtara ete.’ 8 YandeYa jei cheve rami etei, cherëtara Hanameel ou omae cheré tembipɨɨrɨru joka pe, jare omombeu cheve agua vaerä chugüi iɨvɨ güɨnoi Anatot pe vae, Benjamín iñemuña reta iɨvɨ pe, echa che jupi ko agua vaerä jare opɨta vaerä chembaerä, cherëtara ete kavi jeko pegua. Jayave aikuaa yandeYa iporookuai ko vae. 9-10 Agua cherëtara Hananeel iɨvɨ güɨnoi Anatot pe vae. Jayave aipapa amee chupe diecisiete reare korepoti pegua, jepɨ oï rami; jare kuae regua aikuatía jare sello amboyeɨ jese, jare ambaegua jovake vae reta oikuatía jee jese. 11 Javoi aipɨɨ mókoi tembikuatía mbaegua regua vae, metei oyeokenda, jare ïru oyepea, 12 jare jókuae tembikuatía amee Baruc, Nerías taɨ pe, jae ko Maasías jɨmɨmino, cherëtara Hanameel jare ambaegua jovake vae reta jóvai, jare opaete Judeaɨgua reta oguapɨ ñogüɨnoi tembipɨɨrɨru joka pe vae jóvai. 13 Jae reta jóvai jae Baruc pe: 14 ‘YandeYa Imbaepuere yae ete vae Israel iTumpa jei: Eipɨɨ mókoi tembikuatía kuae mbaegua regua, oyeokenda vae jare oyepea vae, jare eñovatu mbaerɨru ñaeu pegua pe, agüɨye vaerä oikomegua. 15 Echa, yandeYa Imbaepuere yae ete vae Israel iTumpa jei: Kuae ɨvɨ pe pegua yeta kuri peyeupe o, ɨvɨ jare uvarupa.’ Jeremías iyerure 16 Amee güire tupapire mbaegua regua Baruc, Nerías taɨ pe, ayerure yandeYa pe körai: 17 ‘CheYa Tumpa, nde ndembaepuere pe reyapo ara jare ɨvɨ. Mbaetɨ etei mbae yavai ndeve. 18 Ndeporoparareko avei, ërei reinupa vi kuimbae reta tu reta iyoa jeko pegua. ¡CheYa, Tumpa tuicha ete vae jare imbaepuere yae vae, nderee jae ko yandeYa Imbaepuere yae ete vae! 19 Tuicha yae yemongeta pe vae ko nde jare ndembaepuere yae mbae reyapo vaerä. Nde reecha opaete kuimbae oyapogüe, jare reiporarauka metei ñavo pe, jeko oï rupi jare jembiapo oï rupi. 20 Nde reyapo mɨakañɨ reta tuichagüe Egipto pe, jare añave rupi jekuae avei reyapo ɨvɨ Israel pe jare opaete kuimbae reta ipɨte rupi, jökorai nderee jërakua yae. 21 Renoe ɨvɨ Egipto güi Israel iñemuña reta; renoe ndembaepuere pe mɨakañɨ reta tuichagüe ndive, remongɨɨye yae reve opaete vae. 22 Remee kuae ɨvɨ kavi Israel pe, nde rerökuavee iñemuñagüe reta pe rami. 23 Ërei ngatu, jae reta oike ma oñemoëta pɨpe yave, mbaetɨ oendu ndeporookuai reta ani oipota oyapo reta nde reyókuai oyapo vaerä vae. Jáeramo rembou chupe reta opaete kuae susere yavaetegüe. 24 Añave Caldeaɨgua reta güeru tembiporu omombu vaerä tëta guasu ikësea; jare ñeraro, karuai jare mbaerasɨ ovakatu vae jeko pegua, tëta guasu oata jókuae oporepeña jese vae reta ipo pe. CheYa, reecha ko añave oyembopo ma oï remoërakuagüe. 25 Ërei nde cheYa, rere cheve agua vaerä ɨvɨ, amboepɨ vaerä ïru vae reta jovake, yepe tëi tëta guasu oata Caldeaɨgua reta ipo pe.’ ” 26 Jayave yandeYa jei Jeremías pe: 27 “Che ko jae ndeYa, opaete oikove vae iTumpa. Mbaetɨ etei mbae yavai cheve. 28 Che jae ndeve: Kuae tëta guasu che ameeta oa vaerä Caldeaɨgua reta ipo pe jare Nabucodonosor mburuvicha guasu Babilonia pegua ipo pe. 29 Caldeaɨgua reta añave opüa ñogüɨnoi tëta guasu re vae oiketa pɨpe jare oyatapɨ retata jese; oapɨta vi o reta, iárambo güɨnoi reta ikäti kavi vae incienso oapɨ Baal peguarä jese vae, jare mbota vino oyepɨyere tumpa ambuae reta pe vae, jókuae rupi chemboarasɨuka reta vae. 30 Iyɨpɨ güive ɨvɨ Israel pegua reta jare ɨvɨ Judá pegua reta oyapo avei ikavimbae cheróvai; chemboarasɨuka reta itumpa-raanga reta, jae reta aeño oyapo iyeupe vae rupi. Che peYa jae kuae. 31 Kuae tëta guasu, omboɨpɨ oñemopüa güive añave regua, jaeño oiko chemboarasɨuka vaerä. Jáeramo opata amboai, 32 opaete ɨvɨ Israel pegua reta jare ɨvɨ Judá pegua reta jembiapo reta ikavimbae rupi chemboarasɨuka vae jeko pegua; jökoraiño vi mburuvicha guasu reta jare mburuvicha reta, sacerdote reta, ñeemombeúa reta jare opaete ɨvɨ Judá pegua reta jare Jerusalén pe yogüɨreko vae reta. 33 Ikupeño omee reta cheve, mbaetɨ jova. Yepe tëi mbaetɨ aeya kërai yepe amboembae, jeseve mbaetɨ oyapo reta che jae vae, jare mbaetɨ vi oipota oikuaa reta mbae jeko pegua ko oñenupa vae. 34 Jare chetupao oñeñono tee cheveguarä vae pe oñono reta itumpa-raanga pɨ̈chɨi yae vae reta; jökorai omongɨa reta chetupao. 35 Omopüa reta vi mbaemboete renda reta Baal peguarä, ɨvɨtɨ päu ipe kavi vae Ben-hinom pe, imichia reta oapɨ vaerä jese Moloc pe, jökorai oitɨ reta mbaeyoa pe Judá; mbae ikavimbae yae ko, che mbaetɨ ayókuai jese reta vae jare mbaetɨ vi kërai ave yepe ayemongeta jese vae. Ñererökuavee reta kuri peguarä 36 Ërei jeseve, yandeYa Israel iTumpa jei kuae tëta guasu kotɨ; pe reta pere ikotɨ: ‘Oñemeeta mburuvicha guasu Babilonia pegua ipo pe, kɨsepuku pe, karuai jare mbaerasɨ ovakatu vae pe.’ 37 Ërei ngatu che amboatɨta, opaete tëtaguasu reta rupi chearasɨ yae rupi opa amoai moai vae reta, aroyerova reta yeta kuae ɨvɨ pe jare ameeta yogüɨreko pɨagüive vaerä. 38 Jare yogüɨrekota chembae retarä jare che aikota jae reta iTumparä. 39 Jare ameeta chupe reta metei yemongetaño jare metei tekoño, oipoɨu avei vaerä chegüi reta, yogüɨreko kavi reta vaerä, jökoraita vi taɨkue rupi iñemuña reta. 40 Jare ayapota jae reta ndive morogüɨrökuavee päve opambae, kërai ayapo aveita ikavi vae chupe reta, jare añonota jae reta ipɨa pe oipoɨu vaerä, agüɨye vaerä osɨrɨ reta chegüi. 41 Che ayerovia yaeta ayapo vaerä ikavi vae chupe reta, jare opaete chepɨa-kɨ̈reɨ ngatu reve ameeta yogüɨreko avei vaerä kuae ɨvɨ pe.” 42 YandeYa jei ye: “Jókuae susere yavaetegüe ambou kuae tëta re rami, ambouta vi ikavigüe kuae tëta re, amoërakua rami. 43 Ogua reta yeta iyeupe ɨvɨ, kuae tëta kotɨ pere: ‘Opɨtata ipombae, mbaetɨta kuimbae pɨpe jare mɨmba ave, jare oñemeeta Caldeaɨgua reta ipo pe.’ 44 Ogua retata jare oikuatiata tupapire mbaegua regua, sello oyemboyeɨta jese jare kia jovake oyegua vae jee oikuatiata jese. Kuae oyeapota Benjamín iɨvɨ pe, Jerusalén iyɨ́vɨri rupi jare tëta guasu reta Judá pegua rupi, tëta guasu reta ɨvɨtɨ guasu rupigua rupi jare ɨvɨpe rupi jare Neguev pegua tëta guasu reta rupi, echa che aru yeta tembipɨɨ reta güi. Che peYa ko jae kuae.” |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society