JEREMÍAS 2 - Biblia Guarani Tumpa IñeeIsrael opia yandeYa güi vae regua 1 YandeYa jei cheve körai: 2 “Ekua nemiari tëta guasu Jerusalén pe, ere: ‘¡Körai jei yandeYa! Chemaendúa ndetaɨrusu yave, reiko jupi rupi cheróvai vae re, cheraɨu, omenda ramo vae ime oaɨu yae rami, reguatase che ndive ñuu rupi, jókuae ɨvɨ mbaetɨ etei oñemaetɨa pe.’ 3 Israel oñeñono tee kavi cheve yepi, jae ko mbaagüɨyerɨpɨ rami cheve yepi. Ikavimbae oyapo chupe vae reta pe che aiporarauka, susere reta ambou chupe reta; che ndeYa ko, jae kuae ndeve.” 4 Jacob iñemuña reta, opaete tëtara Israel iñemuña vae, peyeapɨsaka yandeYa iñee re. 5 YandeYa jei körai: “¿Mbae ikavimbae pa oväe cheré peñemuñagüe reta, chereeya reta vaerä? Omboete reta tumpa-raanga reta, jókuae rupi jae reta etei oyembosiriveä. 6 Mbaetɨ oparandu reta: ‘¿Ketɨ pa oime oï yandeYa, jókuae ñanerenoe ɨvɨ Egipto güi vae, yandereroata ñuu ipombaea rupi vae, ɨvɨ otini vae rupi, ñamano rape katu jupi vae rupi, mbaetɨ ɨ vae rupi, ɨvɨ mbaetɨ kia ave oiko pɨpe vae rupi ani oguata yepe jupi vae rupi?’ 7 Che ko pogüeru kuae ɨvɨ kavi pe, mbaagüɨye reta peu vaerä chugüi jare mbaembae ia ikavi vae. Ërei peike jare perokomegua kuae cheɨvɨ, pemongɨa jare chemboyuguaruuka kuae ɨvɨ chembae güi. 8 Sacerdote reta mbaetɨ oparandu: ‘¿Ketɨ pa oime oï yandeYa?’ Cheporookuai güɨnoi vae reta mbaetɨ chekuaa, tenondegua reta oyembopɨapochɨ chekotɨ, jare ñeemombeúa reta imiari Baal jee re, omboete reta tumpa-raanga reta mbaetɨ etei osirive vae. Morojäa Israel kotɨ 9 Jáeramo che peYa, jae: Pojäa vɨterita, jare vi perɨmɨmino reta ave. 10 Peasa ɨ päu Quitim kotɨ jare pemae; pemondo kia Cedar pe, omae kavi vaerä jese, jae reta oyapo vi ra, kuae pegua reta rami. 11 ¿Kia nunga tëtaguasu oipoepɨ ra itumpa reta? ¡Yepe tëi jókuae reta ko tumpa añetembae! Ërei kuae tëta chembae chereeya, iyemboetearä aiko tëi vae, chepoepɨ reta tumpa-raanga mbaetɨ mbae ra osirive vae ndive. 12 ¡Ara, ekɨɨye, kuae jeko pegua! ¡Erɨrɨi rekɨɨye güi! Che ndeYa ko, jae körai. 13 Echa tëta chembae vae oyapo mókoi mbae ikavimbae: Chereeya reta, ɨesaɨ osɨrɨ vae rami aï chupe reta vae, jare oyapo reta iyeupe ɨrɨru, ɨrɨru oyeka vae, mbaetɨ ikavi ɨ oñeñovatu pɨpe vaerä vae. Tëtaguasu Israel ikavimbae oyapogüe jekovia 14 Tëtaguasu Israel mbaetɨ ko tembiokuai; mbaetɨ ko oa oiko vaerä tembiokuairä. ¿Maera pa jayave oiko tembiokuai rami? 15 ¿Maera pa oporepeña jese vae reta, yaguapope reta jäse jäse oporepeña vae rami? Iɨvɨ opa omboai reta chugüi, jare jëta guasu reta opa oapɨ; jare mbaetɨ etei kia oiko pɨpe. 16 Tëta Menfis jare Tafnes pegua reta ave opa neapiasɨ. 17 Körai ko reasa, chereeya vae jeko pegua, che, ndeYa Tumpa rogüɨroatase vae. 18 Añave, ¿mbae pa reväe reo Egipto kotɨ, reɨu ɨ̈aka Nilo pegua pe vae rupi? ¿Mbae pa reväe reo Asiria kotɨ, reɨu ɨ̈aka Éufrates pegua pe vae rupi? 19 Ikavimbae reyapo vae oiporaraukata ndeve, jupimbae reyapo vae nejäata. Eyemongeta jare reikuaata, ikavimbae yae ko reyapo chereeya jare mbaetɨ chemboete vae jeko pegua, che ndeYa Imbaepuere yae ete vae jae. Israel oyembopɨapochɨ 20 Ɨma yae güi ma reyembopɨapochɨ chekotɨ, mbaetɨ reipota reyapo cheporookuai. Rere: ‘Mbaetɨ aipota ayeokuai.’ Opaete ɨvɨtɨ ɨvate vae re jare opaete ɨvɨra iküaraɨa kavi yae vae igüɨ ñavo rupi reiko iyaguasa pota vae rami. 21 Che ko roñotɨ uva iyɨpɨ ikavi yae vae rami, temitɨ uva opaete güi ikavi yae vae rami, ¡ërei reikomegua, uva ikavimbae repɨta! 22 Yepe tëi reyau javo lejía pe, ani oipotagüe javo pe, ërei cheróvai jekuaeñoi ndekɨa ndeyoa pe. Che ndeYa jae. 23 ¿Kërai pa ndepuere rere: ‘Mbaetɨ ko chekɨa Tumpa jóvai, mbaetɨ vi amboete tumpa-raanga Baal reta’? Emae kërai ndereko ɨvɨpe kavi pe vae re, emae opaete mbae kërai reyapogüe re. Nde ko, camello kuña taɨrusu vae rami, resɨi oipota rupi vae; 24 mburika kuña ñana rupigua oyepokuaa yae ko ñuu pe, mburika kuimbae oeka yave oëtu ɨvɨtu, jare mbaetɨ kia ipuere oyopia. Mburika kuimbae oeka yave jókuae mburika kuña, ngaraa poriau jese; echa iara pe kavi oväeta. 25 ¡Israel, agüɨye ndepɨgüɨrai reve esɨi, agüɨye ndeaseo totini ndeɨuve güi! Ërei rere: ‘¡Ngaraa!, aaɨu ko ketɨgua reta, ajata ko jupíe.’ Israel oiporarata jeko peguai 26 Imonda vae oyepokou yave imara rami, Israel iñemuña reta imarata opɨta: Opaete vae reta, juvicha guasu reta, juvicha reta, isacerdote reta jare ñeemombeúa reta; 27 echa metei ɨvɨra pe ave jei reta: ‘Nde ko cheru’, jare metei ita pe: ‘Nde ko chesɨ.’ Javoi cheve ikupe omee reta, mbaetɨ jova. Ërei ngatu, mbaesusere ou chupe reta yave, jei reta cheve: ‘¡Eyu orereepɨ!’ 28 Judá, ¿ketɨ pa oime tumpa-raanga reta reyapo ndeyeupe vae? ¡Topüa reta, yaecha ra ipuere reta ndereepɨ ou yave ndeve mbaesusere! Echa, ¡jeta yae tumpa-raanga renoi, tëta guasu reta jeta yae renoi rami! 29 ¿Mbae pa peipota che ndive, opaete pe reta, peyembopɨapochɨ ko chekotɨ? Che peYa jae. 30 Ainupaiño ma peraɨ reta, mbaetɨ etei oipota reta oikuaa maera ko oñenupa vae. Yaguapope pochɨ yae vae rami, peyuka ñeemombeúa reta kɨsepuku pe. 31 Israel iñemuña reta añave pegua, peyeapɨsaka che peYa iñee re. ¿Ñuu pa ko che ndeve? ani, ¿metei ɨvɨ pɨtumimbi vae pa? Tëta chembae vae: ¿Maera pa rere: ‘Nderembipɨɨä ko ore; ngaraa ye ma royerova ndekotɨ’? 32 ¿Ipuere pa metei kuñatai iñakañɨ oñemopöra pɨpe vae güi, ani jemimonde imenda pegua güi? Ërei tëta chembae vae ɨma yae ma iñakañɨ chegüi. 33 ¡Ndepoki yae, reaɨu vae reeka vaerä! ¡Ndepoki yae reyapo ikavimbae vae ko nde! 34 Nderemimonde yɨpe oï, paravete vae reta jare jekombae reta jugüɨgüe pe, yepe tëi mbaetɨ mbae nunga teko reväe jese reta; ërei opaete kuaekuae reta reve rere: 35 ‘Jekombae ko che, Tumpa ngaraa pochɨ cheve.’ Kuae rere vae jeko pegua che rojäata. Echa rere: ‘Mbaetɨ ko cheyoa.’ 36 ¿Maera pa ndeandeko yae reñemoïru vaerä? Egipto ombaeyavɨta vi ko ndeve, Asiria ombaeyavɨ ma ndeve rami. 37 Reyerova yeta Egipto güi nemara yae reve, echa che aröɨro ko jókuae reyerovia jese vae, jae ndive mbaetɨ eteita mbae oë kavi ndeve.” |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society