ISAÍAS 37 - Biblia Guarani Tumpa IñeeYandeYa oepɨ Judá mburuvicha guasu Senaquerib güi ( 2 R 19.1-37 ; 2 Cr 32.20-23 ) 1 Jare mburuvicha guasu Ezequías oendu jókuae yave omondoro jemimonde ipɨatɨtɨ güi, oyemonde temimonde mbɨatɨtɨ pegua pe jare ou yandeYa itupao guasu pe. 2 Javoi omondo Eliaquim, mburuvicha guasu imbaembae iyangarekoa, jare Sebna, jae ko ombaekuatía vae jare sacerdote okuakuaa ma vae reta, ñeemombeúa Isaías, Amoz taɨ pɨri; oyemonde yogüɨraja reta temimonde mbɨatɨtɨ pegua pe. 3 Jei reta chupe: Körai jei Ezequías: “Mbɨatɨtɨ ko kuae ara, ñeengata jare ñeeasɨ katu Tumpa kotɨ; metei kuña imembɨrasɨ oï vae mbaetɨ ma ipuere vae rami. 4 Mbae mona ndeYa Tumpa oendu Rabsaces jeigüe, echa juvicha guasu Asiria pegua ombou iñeeasɨ katu vaerä jare jei vaerä mbae ikavimbae Tumpa oikove vae kotɨ, toiporarauka chupe jókuae jeigüe re; jae oendu ko opaete jókuae ñee reta. Eyerure chupe jembɨre vɨteriño vae reta re.” 5 Jökorai yogüɨraja mburuvicha guasu Ezequías iyɨvɨrigua reta ñeemombeúa Isaías pɨri. 6 Jare Isaías omombeu chupe reta, jei reta vaerä körai mburuvicha guasu pe: “YandeYa jei körai: ‘Agüɨye ekɨɨye jókuae ñee reta ikavimbae jei chekotɨ, mburuvicha guasu Asiria pegua jembiokuai reta vae güi. 7 Mase, che amondota aenduka chupe metei mbae, ojo ye vaerä jëta kotɨ jare joko pe ayukaukata.’ ” 8 Jare Rabsaces pe jërakua mburuvicha guasu oë tëta Laquis güi vae. Jayave oeya Jerusalén, jare ojo oväe yave, mburuvicha guasu Asiria pegua oñeraro oï tëta Libna pegua reta ndive. 9 Joko pe mburuvicha guasu Asiria pegua oendu Tirhaca, mburuvicha guasu Etiopía pegua ou oporepeña jese vae. Jare jekuae omondo ye jekovia pe imiari vae reta, jei vaerä mburuvicha guasu Ezequías pe: 10 “Agüɨye eyembotavɨuka neTumpa pe, echa güɨroviauka ndeve kërai Jerusalén mbaetɨta ko oa chepo pe vae. 11 Nde reikuaa, mbae ko oyapo mburuvicha guasu reta Asiria pegua opaete tëtaguasu reta pe vae, ¿nde reasayepeta ra? 12 ¿Cheñemuñagüe reta opa omboai tëtaguasu reta vae oepɨ yera itumpa-raanga reta? ¿Oepɨ yera tëta Gozán, Harán, Resef jare Edén pegua reta yogüɨreko Telasar pe vae? 13 ¿Nemaeduaä yera mburuvicha guasu Hamat pegua, Arfad pegua, Sefarvaim pegua, Hena pegua jare Iva pegua re?” 14 Ezequías oipɨɨ jókuae tupapire, jókuae mburuvicha guasu jekovia pe imiari vae reta ipo güi jare omongeta. Javoi ojo tupao pe, jare oipea yandeYa jóvai, 15 javoi oyerure körai: 16 “CheYa Imbaepuere yae ete vae, Israel iTumpa, araɨgua reta querubín iä ipäu pe oiko vae, ndeño ko jae opaete mburuvicha guasu reta ɨvɨ pegua juvicha guasu; nde ko reyapo ara jare ɨvɨ. 17 CheYa, emboɨke ndeapɨsa jare eendu. Emae cheYa, jare eecha. Eyeapɨsaka opaete ñee reta Senaquerib ombou jeiuka cheve ñeeasɨ katu ndekotɨ vae re, nde Tumpa oikove vae kotɨ. 18 Añete cheYa Tumpa, mburuvicha guasu reta Asiria pegua opaetei omboai tëtaguasu jare iɨvɨ ñavo, 19 jare opa jókuae tëtaguasu reta itumpa-raanga reta oapɨ oeya, echa tumpa eteä, kuimbae reta ipo pe oyapogüeño, ɨvɨra jare ita peguaño ko. Jáeramo ko opa reta omboai. 20 Añave, oreYa Tumpa, orereepɨ jókuae mburuvicha ipo güi, opaete tëtaguasu reta oikuaa vaerä, ndeño ko jae oreYa Tumpa añetete vae.” 21 Jayave Isaías, Amoz taɨ omondo jeiuka Ezequías pe: “Körai jei yandeYa Israel iTumpa: ‘Aendu reyerure cheve Senaquerib re vae, mburuvicha guasu Asiria pegua.’ ” 22 Kuae ñee reta jei yandeYa jókuae mburuvicha guasu Asiria pegua kotɨ: “Senaquerib, tëta guasu Sión, ndeyóyai yóyai metei kuñatai rami. Jerusalén oñeäkambovava reve ndeyóyai yóyai omae nderé, resɨrɨ ye yave. 23 Echa Tumpa Iyoambae Israel pegua kotɨ ko rere mbae jasɨ katu vae, ikotɨ ko neñeeäta jare ndepɨayemboete. 24 Ndemborɨa reta rupi ko neñee jasɨ katu chekotɨ. Rere: ‘Jeta chekäretou ñeraro pegua vae pe ko ayeupita ɨvɨtɨ ɨvate yae vae re, Líbano iyapɨte ɨvategüe re. Ayasɨata ɨ̈vɨrare ɨvategüe, jare ɨvɨra pino ipöragüe. Iyapɨte ɨvate yeyé vae re ajata aväe, iɨvɨ ikavigüe pe. 25 Ɨvɨ ambuae pe ayoo ɨkua jare anoe ɨ jau, chepɨ peño opa amotini ɨ̈aka reta Egipto pegua.’ 26 ¿Mbaetɨ pa reikuaa, che Tumpa ko ayapo opaete kuae mbaembae reta vae? Arakae güive voi ma ko opa amboyupavo añono kuaekuae, jae ko aru ma oyeapo añave; jáeramo ko nde remoamɨri tëta guasu reta ikësea kavi vae, jare opaetei remboaiasɨ reeya. 27 Jókuae tëta pegua reta mbaetɨ imbaepuere, okɨɨye reta jare ipɨa jopa opɨta reta, ñana reta kaa rupigua ramiño, kapii jokɨ katu vae ramiño, o iárambo ñana oë vae ramiño, kuaraɨ jasɨ yave opa yɨpi. 28 Rokuaa katu yae ko, aikuaa ko opaete mbaembae reyapo vae, aikuaa ko ndearasɨ chekotɨ vae. 29 Aikuaa ko ndearasɨ jare ndepɨayemboete, añonota cheargolla netï re, mɨmba re oñeñono rami, jare rombokayurupeguata, jare romboyerova yeta tape reyúa rupi.” 30 Javoi Isaías jei Ezequías pe: “Kuae rupi reikuaata jókuae oasata vae: Kuae año jare kutɨgua año pe peuta trigo äre ia, ërei mboapɨa año pe peñotɨta jare peipoota, peñotɨta uva jare peuta iagüe. 31 Jare Judá pegua reta güi jembɨregüe, temitɨ jokɨ pɨau jare ia ye vae ramita, 32 echa Jerusalén pe oimeta jembɨregüe reta, ɨvɨtɨ Sión pe oasayepegüe reta. YandeYa Imbaepuere yae ete vae, oporoaɨu yae vae jeko pegua oyapota kuae. 33 Jayave yandeYa jei mburuvicha guasu Asiria pegua kotɨ: ‘Ngaraa oike kuae Jerusalén pe, ngaraa ombou ikotɨ metei uvɨ ave, ngaraa oiporu iyeopiaka, ngaraa oyapo yeupika oike jokoropi vaerä. 34 Tape ou jupi vae rupi oyerova yeta; ngaraa oike kuae Jerusalén pe. Che, peYa ko jae körai. 35 Echa che ko ayangarekota kuae tëta guasu re, aroasayepe vaerä, che ayeaɨu jeko pegua, jare cherembiokuai David aaɨu jeko pegua.’ ” 36 Jare oë yandeYa iaraɨgua, ojo jare oyuka Asiriaɨgua reta jeyupa pe ciento ochenta y cinco mil kuimbae; jare köe yave opüa reta yave, oecha reta opaete tëogüe yepeaiño ma. 37 Jayave mburuvicha guasu Senaquerib oyerova ye Nínive kotɨ jare opɨta joko pe. 38 Metei ara omboete oï itumpa-raanga Nisroc itupao pe yave, taɨ reta Adramelec jare Sarezer oyuka kɨsepuku pe, jare otekuarai reta ɨvɨ Ararat kotɨ. Taɨ Esar-hadón oguapɨ jekovia pe mburuvicha guasurä. |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society