1 REYES 11 - Biblia Guarani Tumpa IñeeSalomón omboete tumpa-raanga reta 1 Faraón tayɨ güi, mburuvicha guasu Salomón oaɨu vi jeta ïru kuña reta ketɨ ketɨgua: moabita reta, Amón-ɨgua reta, Edom-ɨgua reta, Sidón pegua reta jare Het iñemuña reta; 2 tëta ambuae pegua reta, yandeYa oyopia Israel iñemuña reta agüɨye vaerä omenda jae reta ndive vae, echa güɨrokomeguata ko ipɨa reta itumpa reta kotɨ. Ërei kuae reta re Salomón iporopota jare güɨreko. 3 Güɨnoi seteciento jembireko ete jare tresciento kuña güɨrekoiño vae, kuae reta güɨrokomegua ipɨa chugüi. 4 Jare Salomón indechi ma yave, jembireko reta güɨrova ipɨa chugüi tumpa ambuae reta kotɨ, ipɨa mbaetɨ ma jupi iYa Tumpa kotɨ, tu David ipɨa rami. 5 Omboete Astoret, jae ko Sidón pegua reta itumpa kuña, jare Milcom, Amón iñemuña reta itumpa-raanga ikavimbae yae vae. 6 Jökorai Salomón oyapo ikavimbae yandeYa jesa róvai, mbaetɨ oguata kavi yandeYa jupíe, tu David rami. 7 Echa jókuae ara rupi Salomón omopüa Jerusalén güi kuaraɨ oëa kotɨgua ɨvɨtɨ re metei tupao Quemos peguarä, tumpa-raanga ikavimbae yae vae Moab pegua, jare Moloc peguarä, Amón-ɨgua reta itumpa-raanga ikavimbae yae vae. 8 Jökorai vi oyapo opaete jembireko ketɨgua reta peguarä, jae reta omee ikäti kavi vae incienso jare omee reta mɨmba oyeyukagüe itumpa reta peguarä. 9 YandeYa iyarasɨ Salomón kotɨ, opia ramo ipɨa yandeYa Israel pegua Tumpa güi, jókuae mókoi ye oyeechauka chupe vae, 10 jae oyókuai yepe agüɨye vaerä omboete tumpa ambuae reta; ërei jae mbaetɨ oyapo yandeYa oyókuai vae. 11 Jáeramo yandeYa jei Salomón pe: “Kuae oyekuaa nderé ramo, jare mbaetɨ reyapo cheporogüɨrökuavee päve jare cheporookuai reta, che royókuai vae ramo, apɨ̈rota ndegüi ndeporookuaía, jare ameeta ndegüi ndeɨvɨrigua pe. 12 Ërei ngatu mbaetɨta kuae ayapo reikove reiko ramboeve, nderu David aaɨu vae jeko pegua; nderaɨ ipo güi apɨ̈rota. 13 Ërei ngaraa apɨ̈ro opaete mborookuaía, ameeta metei ñemuña nderaɨ pe, aaɨu ramo nderu David, jare Jerusalén, che aiparavo vae.” 14 Jare yandeYa omee oime vaerä tovaicho Salomón pe: Hadad, Edom iñemuña pegua, jae ko mburuvicha Edom pegua. 15 Echa David omoamɨri yave Edom. Joab sundaro reta itenondegua ete, ojo oñotɨ ñeraro pe omanogüe reta, jare oyuka opaete kuimbae Edom pegua; 16 opɨta joko pe ova yasɨ, Israel iñemuña reta ndive, opaetei regua oyuka kuimbae reta Edom pegua. 17 Ërei Hadad, jayave michia yae vɨteri, otekuarai Egipto kotɨ amogüe jëtaɨgua oyeokuai tu pe vae reta ndive. 18 Ñogüɨnoe Madián güi jare yogüɨraja oväe Parán pe, joko pegua oiporu amogüe kuimbae reta pe omoïru vaerä. Yogüɨraja oväe Egipto pe, jare oyemombeu reta Faraón mburuvicha guasu Egipto pegua pe, jare jae omee chupe reta jorä jare tembíu, jare omee vi iɨvɨrä. 19 Jare Faraón ipɨakatu omae Hadad re ramo, omee chupe jaicho jembirekorä, jae ko jembireko Tahpenes ipɨkɨɨ. 20 Jókuae Tahpenes ipɨkɨɨ imembɨ Hadad pe jare ombojee Genubat, jare iyaiche Tahpenes ombokuakuaa ime mburuvicha guasu Faraón jo pe, imembɨ reta ndive. 21 Jare Egipto pe Hadad oikuaa David omano ma ko yave, jare omano ma vi Joab sundaro reta itenondegua ete, jei Hadad Faraón pe: —Emee cheve ayerova ye vaerä cheɨvɨ pe. 22 Faraón jei chupe: —¿Maera pa nekɨ̈reɨ reo ye ndeɨvɨ pe? ¿Oata pa mbae ndeve chépɨri reiko ramboeve? Hadad jei chupe: —Mbaetɨ mbae oata cheve, ërei romoñera remaeño vaerä aja. 23 Jaeramiño vi, Tumpa omee Rezón pe oñemopüa vaerä Salomón kotɨ. Rezón jae ko Eliada taɨ, jae ko otekuarai iya Hadad-ezer güi vae. Hadad-ezer ko mburuvicha guasu Soba pegua. 24 Jae omboatɨ amogüe kuimbae reta imonda vae jare jae oyeapo tenondeguarä, David oporoyuka yave Soba pe, Rezón ojo oike Damasco pe jare joko pe opɨta mburuvicha guasurä. 25 Jae oiko Israel iñemuña reta jovaichorä opaete ara Salomón oikove oiko ramboeve. Kuae ombojeiete teko, Hadad oyapogüe, echa omotareɨ Israel iñemuña reta. Jökorai Rezón ou oyeapo mburuvicha guasurä Siria pe. 26 Jare vi Jeroboam, Nabat taɨ, Efraín iñemuña, tëta Sereda pegua, Salomón iyɨvɨrigua oyemboyovaicho mburuvicha guasu kotɨ, ichɨ jee Zerúa, jae ko imemano vae. 27 Jeroboam oñemopüa mburuvicha guasu Salomón re. Echa Salomón oyapo oï Milo yave, opa oyokenda tape tu David Jëta guasu ikësea oasavi oï vae. 28 Jeroboam ko kuimbae jëia vae jare meteiño iyemongeta; Salomón oecha yave kuae kunumi jäta ngatu yae, omee ipo pe opaete José iñemuña reta. 29 Jókuae ara rupi Jeroboam oë ramboeve Jerusalén güi ojo oiko, ñeemombeúa Ahías Silo pegua oövaiti tape rupi, jare jókuae Tumpa iñeemombeúa oñeapeva oiko metei temimonde iarambogua ipɨau vae pe; jae retaño ñogüɨnoi jókuae kaa pe. 30 Jare Ahías oekɨ iyeugüi jemimonde iarambogua ipɨau vae jare omondoro doce yemboyao pe. 31 Jare jei Jeroboam pe: “Eipɨɨ ndeyeupe kuae güi payandepo yemboyao; echa körai jei ndeve yandeYa Israel iTumpa: ‘Mase, ko apɨ̈ro Salomón ipo güi iporookuaía, jare ameeta ndeve payandepo ñemuña; 32 jare jae güɨnoita metei ñemuña, aaɨu ramo cherembiokuai David, jare Jerusalén, echa kuae tëta guasu che aiparavo opaete ñemuña Israel pegua ipɨte güi; 33 chereeya reta vae jeko pegua, jare omboete reta Astoret, Sidón pegua reta itumpa kuña, jare Quemos Moab pegua reta itumpa, jare Moloc Amón iñemuña reta itumpa; mbaetɨ oguata reta cheremimbota rupi, oyapo reta vaerä sɨmbi vae cheresa róvai, jare cheporookuai reta, tu David oyapo rami. 34 Ërei mbaetɨ eteita mbae apɨ̈ro voi chugüi iporookuaía güi, amaeñota oiko mburuvicha guasurä opaete ara oikove oiko ramboeve, cherembiokuai David aaɨu jeko pegua, jae che aiparavo vae, jae oñovatu cheporookuai reta. 35 Ërei apɨ̈rota mborookuaía Salomón taɨ ipo güi, jare ameeta ndeve payandepo ñemuña reta. 36 Jare Salomón taɨ pe ameeta metei ñemuña, cherembiokuai David iñemuña reta güi oime avei vaerä mburuvicha, oiko vaerä tembipe rami opaete ara rupi cheróvai Jerusalén pe, tëta guasu che aiparavo vae, pɨpe añono vaerä cheree. 37 Che roñonota, reporookuai vaerä opaete reipota vae re jare eiko Israel juvicha guasurä. 38 Reyapo yave opaete che royókuai vae jare reyapo yave jupi vae cheróvai, reyapo yave mborookuai reta, cherembiokuai David oyapo rami, che aïta nde ndive jare ameeta oime avei vaerä mburuvicha guasu neñemuña reta güi, David pe ayapo rami, jare ameeta ndepo pe Israel. 39 Jare che ambopɨatɨtɨta David iñemuña reta kuae jeko pegua, ërei ngaraa jekuae avei pegua.’ ” 40 Jókuae re Salomón oipota tëi oyuka Jeroboam, ërei Jeroboam otekuarai Egipto kotɨ, Sisac oï mburuvicha guasurä Egipto pe yave jare oiko joko pe omano regua Salomón. Salomón imano ( 2 Cr 9.29-31 ) 41 Opaete ïru mbaembae Salomón oyapogüe jare iyarakuaa katu regua, oime oyekuatía oï tembikuatía pe, jae jembiapo reta regua oyekuatía oïa pe. 42 Cuarenta año oiko Salomón mburuvicha guasurä Jerusalén pe opaete Israel iñemuña reta re. 43 Jare omano Salomón, jare oñotɨ reta tu David Jëta guasu pe; jare taɨ Roboam oguapɨ jekovia pe mburuvicha guasurä. |
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.
Bolivian Bible Society