Romanos 9 - BibliaPablo ipɨatɨtɨ opaete seri Israel iñemoñaa reta wɨrɨ̈ro Jesucristo ramo 1 Añawe kua pe che jaeta aï wae, jaeta aï Cristo jowake etei. Jae chapo pëti ramiño iyé etei, jare jae uikuaa chapu’ä etei ko aï wae. Jare jae nunga wi Espíritu Santo chepɨa pe oï wae uikuaaka chewe kua che jae wae añetete ko. 2 Tuicha rupi chepɨatɨtɨ aï jare jekuaeño aikuasɨ katu aï. 3 Echa’ä Tumpa iarasɨ imeño oï cherëtáɨwa Israel iñemoñaa reta re. Jare aipota tëi Tumpa chembɨsɨrɨ waerä Cristo wi jare uiporaraka waerä chewe jae reta ipepɨka pe awɨye waerä Tumpa iarasɨ uitɨ jese reta. 4 Añetete ko Israel iñemoñaa reta uyekouta tëi, echa’ä jae reta ko Tumpa uiparawo yureko waerä tëi taɨ retarä. Chupe reta ko Tumpa uechaka imbaepuere jupiete ye wae. Jae reta ndiwe Tumpa uyapo tëi pëti yemɨngeta, jare uikuaaka tëi chupe reta kërái jupi rupi yureko reta waerä wi. Omboe reta tëi kërái jupi rupi umbutuicha reta waerä jae jee. Jare chupe reta Tumpa jei uyapota jeta mbaembae ikawi wae. 5 Jae nunga wi judío tamɨkue reta Tumpa uiparawo wae reta ko, jare jae reta iñemoñaa ko Cristo ou uyeyapo kuimbaerä wae. Erëi yepe tëi Cristo jae ko Tumpa etei jare opaete mbaembae iYa, jesewe judío reta wɨrɨ̈ro. Tuyembutuichaka Cristo jee jaeño mái pewa. Jukuärái tuiko. Mbaetɨ opaete Israel iñemoñaa reta Tumpa pewa ko 6 Jayawe yepe tëi Tumpa jei judío tamɨkue reta pe kërái jae reta iñemoñaa reta uyekouta yureko opaete kua mbaembae ikawi wae re, erëi añawe yaecha ñaï mbaetɨ jeta jae reta uyekou ñonoï. ¿Aramoi uyawɨ ra Tumpa mbaembae jei uyapota iko chupe reta wae? Mbaetɨ etei. Echa’ä mbaetɨ ko opaetei Israel iñemoñaa reta ko jae Israel iñemoñaa pewa añetete wae Tumpa jowai. 7-9 Yepe tëi jae reta ko jae Abraham iñemoñaa pewa, erëi jokua uipota’ä jei Tumpa umae opaete jese reta jukuärái. Añetete opaete’ä ko jae Tumpa pewarä. Jaeño Tumpa jei wae re wɨrowia wae reta ko jae Abraham iñemoñaa pewa añetete wae reta Tumpa jowai. Jae reta ko jae Tumpa taɨ reta. Jukuärái wi uyemboe Abraham. Echa’ä yepe tëi Abraham ime wɨreko ïru taɨ reta, erëi Tumpa jei chupe: “Jaeño nderaɨ Isaac iñemoñaa reta yurekota añetete ñemoñaa chemaerä.” Jukuärái jei chupe, echa’ä Tumpa etei umbɨyekuaa Isaac jae jei wae rupi – mbaetɨ ko Abraham jare jembireko uipota wae rupi. Jukuärái Tumpa jei Abraham pe jae jei chupe yawe kuärái: “Kua wi ïruwe año pe ayu yeta aï, jare nembireko Sara imembɨta ma oï kuimbae,” jei chupe. Jayawe jokoropi Abraham uikuaa jaeño ko jokua taɨ Tumpa etei umbɨyekuaata iko wae rupi Tumpa uyapota iko jae jei wae. 10 Jare kua pe Tumpa ndeiño opa jei jokua mbaembae rewa. Imeño mbae. Echa’ä yanemandúa kawi ñaï Sara imembɨ kuimbae Isaac ukuakuaa ma yawe, umenda Rebeca ndiwe jare joko wi uyekuaa taɨ chowakiri reta. 11-12 Yande yaikuaa jokua taɨ tenondewa ikota tëi ko ïru taɨ itenondewaeterä. Erëi ndei jokua chowakiri reta oa mbowe jare ndei awe mbae jae reta uyapo mbowe, Tumpa jei ichɨ Rebeca pe kuärái: “Pëti ara nemembɨ tenondewa uyeyokuita oï taɨkuewa pe,” jei chupe. Jukuärái ko Tumpa uikuaaka yandewe Tumpa ipɨayemɨngeta upurumɨamɨriñoi wae ko. Jare jae ipɨayemɨngeta ko kua: Tumpa uiparawo kía jae uipota wae rupi – mbaetɨ ko kía mbae uyapo wae rupi. 13 Jukuärái wi jei yandewe Tumpa iñeerɨru pe jokua chowakiri reta rewa. Echa’ä joko pe Tumpa jei kuärái: “Aiparawo Jacob. Aiparawo’ä Esaú,” jei. Tumpa yandeparawo jae jei wae rupi 14 Añawe ¿mbae ra yaeta jayawe kua re? ¿Aramoi Tumpa uyapo’ä ra mbae jupi wae jae uiparawo yawe pëti wae jare uiparawo’ä yawe ïru wae? ¡Mbaetɨ etei! Echa’ä Tumpa mbae uyapo wae jupi wae ko. Jare ndarau kiawe ipuere jei chupe mbae. 15 Jukuärái ko uikuaaka yandewe Tumpa iñeerɨru pe, echa’ä joko pe uyekuatía oï kërái Tumpa jei Moisés pe wae: “Aipararekota aï chekɨrëɨ aiparareko wae reta. Jare chepɨakawita aï chekɨrëɨ chepɨakawi chupe wae reta pe.” Jukuärái jei Tumpa. 16 Jayawe kua uikuaaka yandewe Tumpa uipota kía uiparawo yawe, jukuärái jae uyapota ipɨakawi rupiño. Yande retái ndarau yandepuere yayeparawoka Tumpa pe yande yae wae rupi jare mbae yayapo wae rupi wi. 17 Jare Tumpa uipota’ä ipɨakawi kía pe yawe, ndarau uyapo wi. Yanemandúa ñaï kërái Tumpa jei ɨwɨ Egipto pewa reta imburuwicha wasu pe kuärái: “Amaeño nderé ndiko waerä aikuaaka waerä ndewe chembaepuere, jare opaete ɨwɨ pewa reta uikuaa waerä che rewa.” Jukuärái Tumpa jei chupe. 18 Jayawe kua pe yaecha ñaï kërái Tumpa uiparareko jae uipota uiparareko wae, jare umbɨpɨatäta kía jae uipota umbɨpɨatäta wae. 19 Erëi aramoi kía upɨranduta oï: “Jukuärái yawe, ¿marái ramo jayawe Tumpa yanembɨjeko ñanepɨatäta wae re? Echa’ä Tumpa uipota upurumbɨpɨatäta yawe, mbaetɨ kiawe ipuere oyopia chuwi.” Jukuärái ipuere jei tëi. 20 Erëi ¿kía pa ko yande yambɨjeko waerä Tumpa? Echa’ä yande ko jae Tumpa jembiapo. Jare ikawi’ä etei ko tembiapo jei waerä iyapoa pe kuärái: “¿Maera pa nde chapo kuärái?” jei waerä. 21 Yambɨjaanga yambɨi iyapoa re. Yambɨi uyapo wae ipuere uyapo ñau wi jae mbae uipota wae rupi. Echa’ä jae uipota yawe, ipuere uyapo pëti ñau wiño yambɨi ikawi maepöra wae upi waeräño. Jare ïru yambɨi ipuere uyapo wi uyeporu waeräño. Jukuärái ko yambɨi iyapoa reta. 22 Jae ramiño wi Tumpa ipuere uyapo ɨwɨ pewa reta pe jae mbae uipota wae rupi. Tumpa ipuerete uitɨ tëi iarasɨ jowaicho reta re jare uechaka chupe reta imbaepuere. Echa’ä jae reta jeko kachi rupi uñererükumewa ma Tumpa kotɨ. Erëi ɨma rupi Tumpa urupɨa chupe reta, jare umaeño ukuakuaa oo waerä teko jae reta onoi wae. 23 Jukuärái Tumpa uyapo, echa’ä jae uipota ïru wae reta uecha waerä imbaepuere tuichaete ye wae jokua ara jae uitɨ yawe iarasɨ wasu jowaicho reta re. Jare jokua ïru wae reta ko jae Tumpa uiparareko wae reta. Jae reta Tumpa uipota uyekou waerä jae imbaepuere jupiete ye wae re, echa’ä jokua ko jae ipɨayemɨngeta iyɨpɨ wiwe. 24 Jare yande reta ko jae jokua reta. Erëi Tumpa mbaetɨ ko ñanereni ikotɨ judío reta ipɨte wiño. Echa’ä jae ñanereni wi judío mbae wae reta ipɨte wi. 25 Jukuärái arakae Tumpa jei uyapota iko. Echa’ä Tumpa iñee arakae umɨmbeu wae Oseas uikuatía kuärái: “Tumpa jei: ‘Tenondete chembae’ä iko wae reta yurekota ko chemaerä, jare tenondete au mbae wae reta añawe auta ko reta.’ 26 ‘Tenonde yawe che jae chupe reta: ‘Pe reta chembae’ä ko,’ jaese chupe reta. Erëi opaete kerupi rupi jukuärái che jae wae rupi, pëti ara jaeta chupe reta: ‘Che ko jae peTumpa aikoño mái wae. Jare pe reta ko jae cheraɨ reta.’ Jukuärái jaeta chupe reta,’ jei Tumpa.” Jukuärái uikuatía arakae Oseas. 27 Erëi Isaías uikuatía Israel iñemoñaa reta rewa kuärái: “Jetaete ko Israel iñemoñaa reta, ɨwɨkuïti ɨ wasu jembeɨ rupi oï wae rami. Erëi yepe tëi jetaete ye ko jae reta, erëi jesewe amokueño Tumpa uepɨta oï reta. 28 Echa’ä ɨmambaeño uwäeta oï ara yandeYa uiporaraka waerä ɨwɨ pewa reta pe jaeño mái pewa.” Jukuärái jei arakae Isaías. 29 Jare tenonde yawe Isaías umɨmbeu wi chupe reta kuärái: “YandeYa opaetei mbaepuere onoi. Jare amokue wae yande reta jae yanderepɨ'ä yawe, jayawe jae opata tëi yanembái kërái jae opa umbái Sodoma jare Gomorra pewa reta rami.” Jukuärái uikuatía Isaías. Jeta Israel iñemoñaa reta wɨrowia’ä Jesucristo re 30 Jayawe ¿mbae ra añawe yaecha ñaï kua pe? Judío mbae wae reta, yepe tëi ueka’ä reta uyembujupika waerä Tumpa kotɨ, erëi uwäe chupe reta kërái rupi uyembujupika waerä. Echa’ä wɨrowia reta Jesucristo re, jare jukuärái rupi Tumpa umae oï jese reta jeko mbae wae rami. 31 Erëi judío reta, yepe tëi opaete seri jekuaeño ueka iyupe reta kërái mbae uyapo wae rupi uyembujupika waerä tëi Tumpa kotɨ, erëi uwäe’ä chupe reta. 32 Echa’ä uyeko ñonoï reta iyé jokua mbaembae uyapo wae re. Mbaetɨ uyeko kawi ñonoï reta Tumpa re. Añetete, jae reta usɨrɨ ma Tumpa wi, echa’ä wɨrowia’ä reta Jesucristo re ramo. 33 Jukuärái wi Tumpa iñee uikuaaka yandewe jae reta rewa, echa’ä Tumpa jei iñeerɨru pe kuärái: “Mase, añono aï pëti wae Israel iñemoñaa reta ipɨte pe. Jae ikota pëti ita rami ipotawe wae kía ipɨsapäa jese waerä. Echa’ä jae jeko pewa jeta wae reta ipɨsapäata oa oo, jare jukuärái ndarau uepitɨ reta tekowe opa mbae wae. Erëi ipotawe kía wɨrowia jese wae ndarau imara.” Jukuärái uyekuatía oï. |
© 2017, Ethnos360 (New Tribes Mission). All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.