San Mateo 12 - BibliaJesús oporomboe mbutuu ara rewa ( Marcos 2.23-28 ; Lucas 6.1-5 ) 1 Pëti mbutuu ara Jesús oo iko pëti koo rupi jemimboe reta ndiwe. Jare uasa yureko reta rambuewe, jemimboe reta iyembaɨ, jare umbɨpɨ uipoo trigo jare jou reta. 2 Erëi amokue fariseo reta uecha, jare jei Jesús pe: “Mase, nderemimboe reta uyapo ñonoï Moisés arakae jei awɨyeta ko yayapo tëi mbutuu ara pe wae,” jei reta. 3 Jayawe Jesús jei chupe reta: “¿Pemɨngeta’ä yerá Tumpa iñeerɨru pe kërái arakaete David uyapo wae re?” jei chupe reta. “Pëti wese David jare jae ndiwe ñonoï wae reta iyembaɨete. 4 Jayawe David uike tupao wakapi pewa pe jou waerä mbɨyape reta Tumpa pewarä uñeñono tee wae. Erëi Moisés arakae jei jaeño sacerdote reta ipuere jou jokua mbɨyape. Erëi David jou, jare umee jae ndiwe yureko wae reta pe jae reta wi jou waerä,” jei chupe reta. 5 “Jare ¿pemɨngeta’ä yerá Moisés uikuatía wae pe kërái imeta ko amokue sacerdote reta uparawɨkɨ ñonoï tupao wasu pe mbutuu ara pe wi? Erëi yepe tëi jae reta uparawɨkɨ ara mbutuu pe, jesewe Tumpa umbɨjeko’ä reta jokua re,” jei. 6 “Jare che tae pewe, ime oï añawe pëti pepɨte pe wae jae ko ikawiete ye tupao wasu wi,” jei chupe reta. 7 “Jae nunga wi Tumpa jei yandewe iñeerɨru pe kuärái: ‘Che aipotaete ko piparareko waerä perapicha mbaemɨmba peru pemee chewe wae wi,’ jei. Erëi pe reta mbaetɨ chawaa pikuaa kawi kua Tumpa jei wae. Echa’ä añetete kua pikuaa kawi yawe, ndarau tëi pembɨjeko kua jeko mbae wae reta,” jei chupe reta. 8 “Jayawe che kuimbaerä ayeyapo wae ime anoi mbaepuere jae waerä mbae ko yayapota mbutuu ara pe wae,” jei Jesús fariseo reta pe. Jesús umɨnguera pëti kuimbae ipo jowaicho utini wae ( Marcos 3.1-6 ; Lucas 6.6-11 ) 9 Jayawe Jesús oë ye joko wi jare oo uike pëti tupao pe. Jare jeta ma ime joko pe uyembatɨ ñonoï. 10 Jare joko pe oï wi pëti kuimbae ipo jowaicho utini wae. Jayawe amokue fariseo reta upɨrandu Jesús pe: “Tumpa jei wae rupi, ¿yandepuere pa yapurumɨnguera mbutuu ara pe?” jei reta chupe. Jukuärái upɨrandu reta ipuere waerä tëi umbɨjeko reta Jesús jae mbae jei wae re. 11 Jayawe Jesús jei chupe reta: “Ime yawe penoi pëti owecha, jare jokua owecha oa yawe ɨwɨkua pe mbutuu ara pe, ¿mbae ra piyapota pe reta? Pipɨsɨ woita ko penoe waerä ɨwɨkua wi,” jei. 12 “Erëi yande ikawiete ye ko owecha reta wi. Jáeramo yayapo yawe ikawi wae mbutuu ara pe, yayawɨ'ä ko ñaï Tumpa iñeerɨru pe jei wae,” jei chupe reta. 13 Jayawe Jesús jei kuimbae ipo jowaicho utini wae pe: “Emɨsɨmi ndepo,” jei chupe. Jayawe kuimbae ipo umɨsɨmi jare ukuera woi. Oyowake ma oï ipo jowaicho ikawi wae ndiwe. 14 Jayawe fariseo reta opa oë joko wi, jare umbɨpɨ uyemboemboe reta kërái rupi ipuere uyukaka waerä Jesús. 15 Erëi Jesús uikuaa chuwi reta mbae uipota uyapo reta wae; jáeramo oë oo ye chuwi reta. Jare jeta wae reta yuraa jupie, jare Jesús umɨnguera opaete imbaerasɨ wae reta jae reta ipɨte pe. Jesús ko jae Tumpa uiparawo wae 16 Jare jae jei chupe reta: “Awɨye pikuaaka kía pe awe kua che rewa,” jei chupe reta. 17 Kua mbaembae uyapo Jesús uyeyapo waerä kërái arakaete Tumpa jei wae rupi. Echa’ä Tumpa jei iñee umɨmbeu wae Isaías jee wae rupi Upuruepɨ wae rewa kuärái: 18 “Mase, ko oï aiparawo wae. Jae ko cheraɨ uyeyokui chewe wae,” jei Tumpa. “Auete, jare jae chembɨyerowiaete. Ameeta aï chupe cheEspíritu, jare jae uikuaakata oï judío mbae wae reta pe wi kërái jae reta ipuere waerä ñonoï cherowai jeko mbae wae rami. 19 Jae ndarau uyeaka kía ndiwe awe, jare ndarau wi uñee kía pe awe calle rupi. 20 Amokue wae reta ipɨräta’ä etei Tumpa kotɨ pëti takuaräsɨ uyeka wae rami. Erëi jokua nunga reta re jae uipararekoeteta umae. Jare amokue wae reta ikuasɨ ñonoï. Jae reta pëti mechero michi raɨ mii jendɨ oï wae rami ko. Erëi jae omborɨta oï jokua nunga reta. Jukuärái jae uyapota oo oï Tumpa oï ma opaete wae imburuwicha wasurä rewa. 21 Jare jeta judío mbae wae reta wi wɨrowiata jese.” Jukuärái jei arakae Tumpa Upuruepɨ wae rewa. Mburuwicha reta umbɨjeko tëi Jesús ( Marcos 3.20-30 ; Lucas 11.14-23 , 12.10 ) 22 Jayawe amokue wae reta ueru Jesús pe pëti kuimbae aña uyembɨiya jese wae. Kua kuimbae parawete jesa’ä jare iñee mbae wi. Jayawe Jesús omoë chuwi aña jare umɨnguera. Jayawe jokua kuimbae umbɨpɨ ye umae kawi jare uyemɨngeta kawi wi. 23 Jare opaete joko pe ñonoï wae reta ipɨakañɨete upɨta, jare jei reta iyupe: “¿Jae ra ko kua David iñemoñaa pewa mburuwicha wasurä ikota wae?” 24 Jare fariseo reta kua uyandu yawe, jei reta iyupe: “Añawasu imbaepuere rupi ko kua kuimbae omoë oï aña reta kuimbae reta wi,” jei tëi reta. 25 Jare Jesús uikuaa chuwi reta ipɨayemɨngeta, jare jei chupe reta: “Pëti iɨwɨ pewái oyowaicho reta yawe jae yepái, opata ko uyererukachi reta. Jare jukuäraita wi ko tëta wasu pewa reta ani pëti ñetära reta oyowaicho yawe jae yepái,” jei. 26 “Jayawe Satanás ndarau jaei uñemoë kuimbae wi. Echa’ä jukuärái yawe, Satanás jare aña reta opata tëi uyembɨyao tee tee oyowaicho waerä jae yepái, jare opata tëi uyererukachi reta,” jei chupe reta. 27 “Pe reta pere tëi chewe che amoë aï aña reta uyembɨiya jese wae reta wi Añawasu imbaepuere rupi. Erëi peremimboe reta jae nunga wi omoë ñonoï aña uyembɨiya jese wae reta wi. Jayawe, ¿kía imbaepuere pe pa jae reta jokua uyapo ñonoï? Pepɨrandu chupe reta. Jae reta jei wae rupi pikuaata ko peï piyawɨ ma jokua mbae pere peï chekotɨ wae,” jei chupe reta. 28 “Añetete Tumpa iEspíritu imbaepuere pe ko che amoë aï aña uyembɨiya jese wae reta wi. Jáeramo añawe pecha peï Tumpa imbaepuere mburuwicha wasu pewa pepɨte rupi oï,” jei Jesús fariseo reta pe. 29 “Jae nunga wi ime yawe kía uipota uike kuimbae ipɨräta wae jëta pe upɨ̈ro waerä chuwi imbaembae, jae uipokua ranita ko jokua kuimbae ipɨräta wae. Jayawe ramo jae ipuereta upɨ̈ro chuwi imbaembae,” jei. “Jare jukuärái wi che mbaetɨ yawe tenonde amɨamɨri aña reta itenondewa Añawasu, ndarau chepuere amoë aña reta. ¿Këraita ra chepuere jayawe amoë aña reta kía wi Añawasu imbaepuere pe?” jei Jesús chupe reta. 30 “Yande reta ñañeräro ko ñaï Añawasu kotɨ. Jare ipotawe kía uyemboya’ä che ndiwe ñeräro pe wae, oyowaicho ko oï chekotɨ. Jae ramiño wi kía uipota’ä mbarawɨkɨ pe chemɨïru wae, chembɨawái ko oï,” jei chupe reta. 31 “Jáeramo che tae pewe, piyandareko kawi piyé kërái piyemɨngetata wae re. Echa’ä kua ɨwɨ pe ime opa kërái rái rupi Tumpa kotɨ uyawɨ reta wae, jare jeta wae reta uyemɨngeta kachi Tumpa kotɨ,” jei. “Tumpa ipuereta jokua umbái chuwi reta. Erëi ime yawe kía uyemɨngeta kachi Espíritu Santo kotɨ wae, Tumpa ndarau umbái chuwi jokua,” jei. 32 “Jare che kuimbaerä ayeyapo wae, ime yawe kía mbae kachi jei chekotɨ wae, Tumpa ipuereta umbái chuwi jokua mbae kachi wae. Erëi ime yawe kía uyemɨngeta kachi Espíritu Santo kotɨ wae, Tumpa ndarau umbái chuwi jokua. Jukuärái ko añawe rupi jare jaeño mái pewa wi,” jei chupe reta. Yayandareko kawi yandiyé mbae yae wae re 33 Jare Jesús jei wi fariseo reta pe umbɨjaanga rewe: “Yaikuaa pëti ɨwɨra ikawi wae, ía ikawi wi. Jae ramiño wi pëti ɨwɨra ikawi’ä wae, ía ikawi’ä wi. Echa’ä ía rupi yaikuaa jokua ɨwɨra ikawi ra ani ikawi’ä ra,” jei chupe reta. 34 “¿Këraita ra jayawe pe pepurumbɨtawɨ wae reta pepuere pemoë ñee ikawi wae? Ndarau pepuere, echa’ä pepɨa kachi oï. Yande pëti pëti wae yandepɨa pe oï wae rupi ko yayemɨngeta,” jei. 35 “Jayawe kía ipɨa ikawi oï wae onoi mbae ikawi wae ipɨa pe, jare joko wi omoë iñee ikawi wae,” jei. “Jare kía ipɨa ikawi’ä oï wae onoi ipɨa pe mbae ikawi mbae wae, jare joko wi omoë iñee ikawi mbae wae,” jei chupe reta. 36 “Jare che tae pewe jokua ara ɨwɨ pewa reta uyemboɨ yawe Tumpa jowai jae jei waerä jae reta jeko rewa, Tumpa umbɨjekota reta ipotawe ñee uyemɨngeta pochɨño wae rupi wi. 37 Jáeramo pe reta pëti pëti piyemɨngeta wae rupi ko Tumpa jeita pewe teko pe peï wae, ani mbaetɨ teko pe peï wae,” jei Jesús fariseo reta pe. Judío itenondewa reta uipota tëi omboporowa Jesús imbaepuere ( Marcos 8.11 ; Lucas 11.29-32 ) 38 Jayawe amokue kuimbae Moisés uikuatía wae re oporomboe wae reta jare fariseo reta jei Jesús pe: “Oporomboe wae, añetete Tumpa nembou yawe, jayawe yaecha iyapo orewe mbae tuicha wae Tumpa imbaepuere pe,” jei reta chupe. 39 Jayawe Jesús jei chupe reta: “Pe reta añawe peï wae reta, pereko kachi ko jare jupi’ä ma ko peï Tumpa kotɨ,” jei chupe reta. “Pipota tëi ayapo waerä pewe mbae tuicha wae Tumpa imbaepuere pe jukuärái aechaka waerä pewe Tumpa ko chembou wae. Erëi jaeño uasata oï kërái Tumpa iñee arakae umɨmbeu wae Jonás pe uasa wae rami,” jei chupe reta. 40 “Echa’ä kërái Jonás iko mbapɨ ara jare mbapɨ pɨare jokua pira wasu jɨe pe, jukuärái wi che kuimbaerä ayeyapo wae aïta mbapɨ ara jare mbapɨ pɨare teöwerenda pe,” jei chupe reta. 41 “Jare uwäe yawe ara piyemboɨ waerä Tumpa jowai, arakae tëta wasu Nínive pewa reta pembɨjekota ñonoï, pe añawe peï wae reta,” jei chupe reta. “Echa’ä arakae rupi Jonás umɨmbeu yawe chupe reta Tumpa iñee, jae reta opa woi ueya ipɨayemɨngeta jupi mbae wae Tumpa rewa. Erëi pe reta piyapo’ä ko jae reta uyapo wae rami, yepe tëi chembaepuere tuichaete ye ko Jonás imbaepuere wi,” jei chupe reta. 42 “Jae ramiño wi, uwäe yawe ara piyemboɨ waerä Tumpa jowai, imeta ambɨe wae pembɨjeko oï wi, pe añawe peï wae reta,” jei chupe reta. “Jae ko kuña mburuwicha wasu arakae iko sur kotɨ wae. Echa’ä jae ou mbɨrɨete ye wi uyapɨsaka waerä mburuwicha wasu Salomón iyarakuaa re. Erëi yepe tëi che chearakuaa katuete ye ko Salomón wi, erëi pe reta piyapɨsaka’ä chiñee re,” jei Jesús chupe reta. Jesús umbɨjaanga judío reta kuimbae aña uyembɨiya jese wae re ( Lucas 11.24-26 ) 43 “¿Mbae re ra chepuere pumbɨjaanga, pe pereko kachi wae reta?” jei chupe reta. “Pe reta ko jae kuärái: Pëti aña oë ma yawe kuimbae uyembɨiya jese wae wi, jokua aña oo ɨwɨ utini wae rupi ueka kiape iko waerä tëi. Erëi uwäe’ä chupe. 44 Jayawe jei iyupe: ‘Taa ye kuimbae aikose jese wae re,’ jei. Jayawe aña oo ye uwäe yawe jokua kuimbae oï wae pe, uecha kuimbae pëti tëta ipo’ä oï wae rami, jare uyeyapɨkatu kawi oï wae rami, jare uyeyoe kawi wae rami,” jei. 45 “Jayawe aña oo ye ueru ïru chiu aña reta kachiete chuwi wae yureko waerä jokua kuimbae re. Jare juri rewe uike reta yureko waerä jokua kuimbae re,” jei. “Tenonde yawe, pëtiño aña uyembɨiya jese yawe, jokua kuimbae uiporarase. Erëi añawe rupi oete ye ma uiporara parawete,” jei. “Jare jukuärái rami wi ko uasata oï pewe, pe pereko kachi añawe peï wae reta.” Jukuärái jei Jesús jokua mburuwicha reta pe. Jesús ichɨ jare tɨwɨ reta ou ueka reta Jesús ( Marcos 3.31-35 ; Lucas 8.19-21 ) 46 Jare Jesús umɨngeta iko rambuewe joko pe ñonoï wae reta, jae ichɨ jare tɨwɨ reta yuweru uwäe. Jae reta uipota tëi uyemɨngeta Jesús ndiwe, erëi oka pe upɨta reta o pe tɨnee iko ramo. 47 Jayawe pëti wae jei Jesús pe: “Ndesɨ jare nderɨwɨ reta oka pe ñonoï. Uipota uyemɨngeta reta nde ndiwe,” jei chupe. 48 Jayawe Jesús jei chupe: “¿Kía reta ra ko jae chesɨ jare cherɨwɨ reta?” jei chupe. 49 Jayawe upuwëe jemimboe reta kotɨ, jare jei: “Kua nunga reta ko jae chesɨ jare cherɨwɨ reta. 50 Echa’ä cheRu ara pe oï wae jei wae uyapo wae reta ko jae cherɨwɨ reta jare cherindɨ reta jare chesɨ,” jei chupe reta. |
© 2017, Ethnos360 (New Tribes Mission). All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.