Hechos 7 - BibliaEsteban jei wae mburuwicha reta pe 1 Jayawe sacerdote tenondewaete jei Esteban pe: “Emɨmbeu orewe,” jei. “¿Añetete pa nde ndere jukuärái?” jei chupe. 2 Jayawe Esteban omoë iñee joko pe ñonoï wae reta pe kuärái: “Cherëtara reta jare chemburuwicha reta, piyapɨsaka mii cheré,” jei. “Pikuaa kawi peï arakae yandeTumpa jupiete wae uyekuaa yanderamɨkue Abraham pe. Uyekuaa chupe ɨwɨ Mesopotamia pe joko pe Abraham iko yawe, ndei oo uyakao mbowe tëta wasu Harán pe. 3 Jare Tumpa jei chupe: ‘Eë jare eya kua ndeɨwɨ jare nerëtáɨwa reta, jare ekua pëti ɨwɨ aikuaakata aï ndewe wae pe,’ jei chupe. 4 “Jayawe Abraham oë oo caldeo reta iɨwɨ wi jare upɨta rani ɨma katu rupi tëta wasu Harán pe. Jare joko pe umano tu,” jei. “Jayawe tu umano ma yawe, Tumpa ombou Abraham joko wi kua ɨwɨ añawe yaiko pɨpe wae pe,” jei. 5 “Erëi Tumpa umee’ä Abraham pe iɨwɨrä jaeramo kua pe ou uwäe yawe. Umee’ä chupe ipɨ jendarä yepe,” jei. “Erëitu Tumpa jei umee ñotái iko chupe kua ɨwɨ jae jare iñemoñaa reta pewarä. Jukuärái jei Tumpa chupe ndei ime wɨreko mbowe taɨ,” jei Esteban chupe reta. 6 “Jare Tumpa jei wi chupe: ‘Niñemoñaa reta uiporarata ñonoï irundɨ chiëto año rupi ambɨe ɨwɨ pewa reta iɨwɨ pe,’ jei. ‘Jokua ɨwɨ pewa reta uyapota ipione retarä täta rupi uyeyokui chupe reta waerä. 7 Jare jokua irundɨ chiëto año uasa ma yawe, aiporarakata aï jokua ɨwɨ pewa reta pe. Jare niñemoñaa reta oëta jokua ɨwɨ wi, jare aru yeta kua ɨwɨ pe chiñee umbutuicha reta waerä kua ɨwɨ pe.’ Jukuärái jei Tumpa Abraham pe,” jei chupe reta. 8 “Joko wi Tumpa uyapo pëti yemɨngeta ikawi wae Abraham ndiwe,” jei. “Jokua yemɨngeta jei Abraham jare opaete iñemoñaa reta ikota Tumpa imaerä. Jare Tumpa jei Abraham pe: ‘Piyembɨcircuncidaka, nde jare opaete niñemoñaa kuimbae reta wi. Jokua ko jae kua yemɨngeta ayapo aï pe reta ndiwe wae jaanga,’ jei chupe,” jei. “Jare pikuaa kawi peï wi Abraham taɨ Isaac oa yawe jare juri ara ma wɨreko yawe, jokua ara pe Abraham umbɨcircuncida taɨ. Jae nunga wi Isaac taɨ Jacob umbɨcircuncida. Jae ramiño Jacob doce taɨ reta wi. Jae reta ko jae yanderamɨkue reta,” jei Esteban chupe reta. 9 “Jacob taɨ tenondewa reta uñamɨtäa tɨwɨ José, echa’ä tu uauete José ramo. Jáeramo owaka reta tɨwɨ mbaembae owaka wae reta pe. Joko wi mbaembae owaka wae reta wɨraa ɨwɨ Egipto pe jare owaka yuapɨ ye pëti kuimbae pe täta rupi uyeyokui chupe waerä. Erëi Tumpa jekuaeño iko José ndiwe. 10 Jare jekuaeño omborɨ José opaete yembɨawái reta rupi,” jei. “Joko wi Tumpa umbɨpɨakawi mburuwicha wasu ɨwɨ Egipto pewa umae kawi waerä José re. Jae uikuaa iko Tumpa umee José pe arakuaa. Jáeramo mburuwicha wasu umbɨjee José opaete ɨwɨ Egipto pewa reta imburuwicharä. Jukuärái José wɨreko mbaepuere opaete Egipto pewa reta re, jare mburuwicha wasu jëtara reta re wi,” jei Esteban chupe reta. 11 “Erëi karuái wasu ou opaete ɨwɨ Egipto rupi jare ɨwɨ Canaán rupi. Jáeramo jeta wae reta ikuasɨete. Jare yanderamɨkue reta uwäe’ä mbae awe jou reta waerä,” jei. 12 “Jare Jacob uikuaa yawe ime tembiurä wae ɨwɨ Egipto pe, omondo taɨ reta – jokua ko jae yanderamɨkue reta – joko pe owa iyupe reta waerä. Jáeramo jae reta yuraa Egipto pe jaeramo etei,” jei chupe reta. 13 “Jare opa yawe jokua tembiu owakue reta wae, Jacob omondo ye reta. Jare kua wese José uyekuaaka tɨkeɨ reta pe jare tɨwɨ pe. Jare uikuaaka wi mburuwicha wasu pe jëtara reta,” jei. 14 “Jayawe José omondo ueruruka tu ɨwɨ Egipto pe, jae oï wae pe. Jare ueruruka wi opaete tu jëtara reta. Jayawe setenta y cinco Jacob iñemoñaa reta yuraa ɨwɨ Egipto pe,” jei chupe reta. 15 “Jukuärái Jacob oo uyakao ɨwɨ Egipto pe jare joko pe umano. Jare taɨ reta wi umano joko pe. 16 Jaɨkue rupi iñemoñaa reta ueru Jacob jare José ikäwekue reta tëta wasu Siquem jee wae pe, jare joko pe oñotɨ reta teöwerenda Abraham owa wae pe. Echa’ä arakaete Abraham umbɨepɨ kuimbae Hamor jee wae taɨ reta pe korepoti pe, Siquem pe iko yawe,” jei Esteban chupe reta. 17 “Jare koiño ma ou yawe ara Tumpa uyapo waerä jokua Abraham pe arakaete jae jei wae, yanderamɨkue reta jeta ma uñemoña reta ɨwɨ Egipto pe. 18 Jokua año rupi ɨwɨ Egipto pe upüa ambɨe mburuwicha wasurä uikuaa’ä etei José rewa wae,” jei. 19 “Kua mburuwicha wasu iyarakuaa katuete uyapo waerä mbaembae kachi wae yanderamɨkue reta pe. Jae ueyaka chupe reta isambiaɨ jaeramo oa wae reta umano waerä,” jei Esteban chupe reta. 20 “Jokua año rupi oa Moisés. Kua sambiaɨ maepöraete wae ko. Jare mbapɨ yasɨ rupi tu jare ichɨ uyandareko jese jëta pe,” jei. 21 “Joko wi tu jare ichɨ imeta ko ueya Moisés, erëi mburuwicha wasu tayɨ uepɨ. Jare jae umbɨkuakuaa imembɨ rami. 22 Jayawe Moisés uyemboe opaete arakuaa ɨwɨ Egipto pewa re, jare mbaepuere rewe uyemɨngeta jare ikatuete mbaembae uyapo,” jei Esteban chupe reta. 23 “Pëti ara, Moisés cuarenta año ma wɨreko yawe, ipɨa pe uyemɨngeta iko jëtáɨwa Israel iñemoñaa reta rewa. Jáeramo oë oo opou waerä ipɨ reta. 24 Aramoiño uecha pëti kuimbae Egipto pewa uinupa täta oï pëti uyeyokui wae Israel pewa. Jayawe Moisés uyuka jokua kuimbae Egipto pewa, jare jukuärái uepɨ uiporara iko wae,” jei. 25 “Moisés jei tëi iyupe: ‘Cherëtáɨwa reta uikuaata ko Tumpa chembou aepɨ reta waerä,’ jei. Erëi uikuaa’ä reta,” jei Esteban chupe reta. 26 “Pɨarewe pe Moisés uecha uñeräro ñonoï mokui Israel iñemoñaa reta jae yepái. Jayawe Moisés uipota tëi umbɨpɨakatu reta jare jei chupe reta: “¿Maera pa piyapo peï mbae ikawi mbae wae peyupe? Pëti tëta pewa yepái ko pe reta,’ jei chupe. 27 “Erëi upurunupa oï wae umɨaña Moisés iyuwi jare jei chupe: “¿Kía pa neñono oremburuwicharä nde ndere waerä orereko rewa?’ jei. 28 “¿Ndipota pa cheyuka wi, jokua kuimbae Egipto pewa káarumo ndiyuka wae rami?’ jei. 29 “Kua uyandu yawe, Moisés ukɨye jare oë osi oo ɨwɨ Egipto wi ɨwɨ Madián jee wae kotɨ. Jare joko pe iko rambuewe, Moisés umenda jare kuña mokui isambiaɨ chupe,” jei Esteban chupe reta. 30 “Erëi cuarenta año ma uasa yawe, Tumpa uyekuaa Moisés pe araɨwa echa rami yái jendɨ oï wae pe. Jukuärái uasa ɨwɨtini wasu pe koiño ɨwɨtu wasu Sinaí jee wae wi. 31 Moisés jokua uecha yawe, ipɨakañɨ jare jei iyupe: ‘Yaecha, taa tamae jese,’ jei iyupe. “Erëi umbɨpɨ oya jese yawe, aramoiño uyandu yandeYa iñee. 32 Jare yandeYa jei chupe: ‘Che ko jae nderamɨkue reta Abraham, Isaac, jare Jacob iTumpa,’ jei chupe. Jayawe Moisés uyandu yawe kua ñee, urɨrɨ ukɨyete ramo, jare uipɨuete umae waerä jese,” jei Esteban chupe reta. 33 “Jayawe yandeYa jei chupe: ‘Eki ndepɨpasa, echa’ä kua ɨwɨ ndiyemboɨ neï jese wae añono tee chemaerä,’ jei chupe. 34 ‘Che aecha aï kërái uiporara ñonoï aiparawo wae reta ɨwɨ Egipto pe. Ayandu ma ipüe ñonoï ikuasɨ katu rewe. Jáeramo che ayu ma aepɨ reta waerä ɨwɨ Egipto pewa reta wi,’ jei. ‘Jayawe iyeyapɨkatu woi ndeo waerä ɨwɨ Egipto pe.’ Jukuärái jei Tumpa Moisés pe,” jei. 35 “Kua Moisés ko jae tenonde yawe yanderamɨkue reta wɨrɨ̈ro wae. Echa’ä jae reta jei chupe: “¿Kía pa neñono oremburuwicharä nde ndere waerä orereko rewa?’ jei reta. Erëi yepe tëi jae reta wɨrɨ̈ro Moisés, jesewe Tumpa omondo iko waerä jae reta imburuwicharä jare uepɨ reta waerä. Jukuärái Tumpa uyapo jokua araɨwa yái jendɨ wae pe uyekuaa chupe wae rupi,” jei chupe reta. 36 “Jayawe Moisés onoe wɨraa reta ɨwɨ Egipto wi. Jare Tumpa imbaepuere rupi jae uyapo jeta mbaembae kiawe ipuere’ä uyapo wae ɨwɨ Egipto pe, jare Mar Pɨ̈ta jee wae pe, jare cuarenta año ɨwɨtini wasu rupi yureko reta rambuewe,” jei chupe reta. 37 “Kua Moisés etei jei arakaete yanderamɨkue reta pe: ‘Pëti ara yandeTumpa ikoño mái wae ombouta oï pewe iñee umɨmbeuta wae ñaniñemoñaa reta ipɨte wi, jae chembou rami,’ jei Moisés chupe reta. 38 Jare Moisés iko wi yanderamɨkue reta ndiwe ɨwɨtini wasu rupi yureko yawe. Jare ɨwɨtu wasu Sinaí pe umbatɨka reta. Joko pe araɨwa umɨngeta Moisés, jare umee chupe Tumpa iñee tekowe pewa jae umɨmbeu yuapɨ ye waerä yandewe,” jei Esteban chupe reta. 39 “Erëi yanderamɨkue reta uipota’ä uyapɨsaka Moisés re, jare wɨrɨ̈ro reta. Jae reta uipota tëi uñatima ye ɨwɨ Egipto pe. 40 Jare jei reta Aarón pe: ‘Iyapo yandewe yandetumparä yandereruwata waerä. Echa’ä jokua Moisés yandereru ɨwɨ Egipto wi wae, yaikuaa’ä mbae ra uasa chupe wae,’ jei reta Aarón pe. 41 “Jayawe uyapo reta iyupe waka raɨraanga itumparä, jare uyuka reta mbaemɨmba umee chupe waerä. Jare uyerowiaete reta, echa’ä ipo pe etei uyapo reta iyupe itumparaangarä ramo. Jáeramo uyapo reta chupe arete wasu,” jei. 42 “Jáeramo Tumpa iarasɨ rewe uyerowa chuwi reta, jare ueya reta umbɨadora reta waerä ipotawe mbae jae reta uipota wae re. Jayawe jae reta umae mbaembae ara re oï wae jare umbɨadora reta jokua mbaembae re. Echa’ä pe reta pikuaa Tumpa jei arakaete kía jae iñee umɨmbeu wae rupi kuärái: ‘Israel pewa reta, ¿chemaerä yerá piyuka mbaemɨmba reta, jare chemaerä yerá peru mbaembae ikawi wae jokua cuarenta año ɨwɨtini wasu rupi piko rambuewe? 43 Jukuärai’ä ko. Pewoɨse peraa pe ndiwe petumparaanga Moloc jee wae jëta iko pɨpe wae, jare petumparaanga Renfán jee wae perowia tëi yasɨtata iya ko wae. Jae reta jaanga pe reta piyapo peyupe pembɨadora jese reta waerä. Jáeramo che pomondota mbɨrɨ peɨwɨ wi ɨwɨ Babilonia kotɨ.’ Jukuärái uyekuatía oï,” jei chupe reta. 44 “Yanderamɨkue reta ime wɨreko tupao wɨraañoi jae reta ndiwe wae yureko reta rambuewe ɨwɨtini wasu rupi. Tumpa uikuaaka Moisés pe kërái etei uyapoka waerä jokua tupao, jare Moisés uyapoka kawi kërái Tumpa jei chupe wae rupi,” jei chupe reta. 45 “Joko wi, jeta año uasa ma yawe, jokua tupao uasa ïru yanderamɨkue reta ipo pe. Jare jae reta imeño wɨreko jokua tupao Josué uruwata reta yawe kua ɨwɨ pe. Jare Tumpa omombo judío mbae wae reta yanderamɨkue reta wi. Jukuärái yanderamɨkue reta upɨ̈ro kua ɨwɨ chuwi reta. Jare jokua tupao upɨta kua ɨwɨ pe. Jare David iko mburuwicha wasurä yawe, imeño iko,” jei chupe reta. 46 “David iko kuimbae Tumpa umae kawi jese wae. Jare jae uipota tëi uyapoka Tumpa pewarä pëti tupao wasu ita pewa. Jáeramo jokua re jae uyerure tëi Tumpa pe – jae ko yanderamɨkue Jacob iTumpa pe. 47 Erëi Tumpa umaeño’ä David re uyapoka waerä. Echa’ä David taɨ Salomón ko jae uyapokata iko tupao wasu wae Tumpa pewarä,” jei chupe reta. 48 “Erëitu yaikuaa ñaï Tumpa imbaepuerete wae iko’ä pëti tëta kuimbae uyapo wae pe. Echa’ä Tumpa arakae jei iñee umɨmbeu wae Isaías rupi kuärái: 49 ‘Ara ko jae chewapɨa rami, jare ɨwɨ ko jae chepɨrenda rami. ¿Pe reta piyapota yerá chewe tupao ikawiete ye jokua wi? ¿Pe reta piyapota yerá chewe tëta aputuu pɨpe waerä? Ndarau. 50 Mase, che etei ayapo ma opaete mbaembae ara re oï wae jare ɨwɨ pe oï wae wi,’ jei Tumpa. Jukuärái uyekuatía oï,” jei chupe reta. 51 “Jáeramo che tae pewe, mburuwicha reta, pe reta pepɨatätaete ko Tumpa kotɨ,” jei chupe reta. “Pipota’ä piyeyokui chupe, jare pipota’ä wi piyapɨsaka jese. Jekuaeño piyowaicho Espíritu Santo ndiwe kërái peramɨkue reta uyapo wae rami,” jei chupe reta. 52 “Echa’ä peramɨkue reta uyapo ikawi mbae wae opaete Tumpa iñee arakae umɨmbeu wae reta kotɨ. Jare ipotawe kía umɨmbeu jokua Upuruepɨ jupi wae outa iko wae rewa yawe, jae reta uyuka. Jare añawe Upuruepɨ wae ou ma, erëi pe reta pemee ma piyukaka waerä,” jei chupe reta. 53 “Mase, Tumpa uikuaaka yandewe mbaembae jae jei wae araɨwa reta rupi, erëi jesewe pe reta piyapɨsaka’ä jese pepɨatäta jeko pewa.” Jukuärái jei Esteban chupe reta. Mburuwicha reta uyuka Esteban 54 Jayawe opaete mburuwicha reta uyandu yawe Esteban jei chupe reta wae, pochɨ reta jare iarasɨ rewe umbɨkɨrɨrɨu jäi umae reta jese. 55 Erëi Esteban ukɨye’ä etei chuwi reta, Espíritu Santo umɨmbaepuere ramo. Jae umae ara kotɨ jare uecha yandeRu Tumpa imbaepuere uwerasɨete ye wae, jare uecha wi Jesús uyemboɨ oï Tumpa iyakata kotɨ. 56 Jayawe Esteban jei: “¡Mase! ¡Aecha ara uyepea oï, jare joko pe uyemboɨ oï kuimbaerä uyeyapo wae yandeRu Tumpa iyakata kotɨ!” jei. 57 Jokua uyandu reta yawe, mburuwicha reta täta usapɨkai jare oyopɨ reta iyapɨsa ipo pe awɨye uyandu reta waerä Esteban jei wae. Jare opaete rewe uepeña reta Esteban jare uipɨsɨ reta. 58 Jare wɨraa reta tëta wasu oka pe. Joko pe jokua iyapu rewe umbɨjeko wae reta ueki iñepëwaka umee pëti kuimbae Saulo jee wae pe uyandareko waerä jese. Jayawe umbɨpɨ uyapi reta Esteban ita pe uyuka reta waerä. 59 Jare uyapi reta rambuewe, Esteban uyerure yandeYa Jesucristo pe kuärái: “CheYa Jesús, eraa cherekowe,” jei. 60 Jayawe oa ɨwɨ re itawa re jare usapɨkai rewe jei: “CheYa, awɨye mii embɨjeko kua reta kua mbae kachi uyapo ñonoï wae re,” jei. Jare jukuärái jei ma yawe, Esteban umano. |
© 2017, Ethnos360 (New Tribes Mission). All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.