Maak 4 - EBƆRƐ BE KAWƆLEduupo be keŋasa na be asheŋ ( Matiu 13:1-9 ; Luuk 8:4-8 ) 1 Kumo be kaman nɛ Yesu naŋ beta n yɔ Galili be kepagboŋ na ase n ya bɔ mbe kubɔya. Jimaŋ nɛ k shɛr ŋ kulti mo na daa shi ga nɛ e kpal loŋ so n luri ekuloŋ to n chena. Ekuloŋ na daa deŋ nchu so nna nɛ jimaŋ na yil kedeŋi so ashi nchu na be kɔnɔ. 2 Ndoŋ nna nɛ e ta aŋasa ŋ ŋini bumo asɔ damta ŋ kaŋɛ: 3 “Men nu nfe. Kanyɛn ko e daa wɔtɔ n lar n yɔ mbe kudɔsawule so nɛ e ya duu asɔ. 4 E ka ya kaa ŋmenyaŋ asɔ duuso na nɛ amo be ako tɔr ekpa to nɛ mbuibi ba tise amo n ji. 5 Nɛ ako malɛ tɔr kejasawule so, kakpa nɛ eshishɛr maŋ shi. K maŋ chɛr ko nɛ a kɔr, ŋkpal manɛ so, a maŋ yɔ nchiŋ ko. 6 Ama epeŋi ka baŋ lar nɛ asɔ kɔrso popɔrbi na bolo to, ŋkpal manɛ so, amo be nliŋi maŋ yɔ nchiŋ ko nɛ asɔ na kikɛ wɔl. 7 Asɔ duuso na be ako malɛ tɔr ewi to nɛ ewi na daŋ m pɛ amo nɛ a wora ŋ gben. 8 Asɔ duuso na be ako malɛ tɔr eshishɛr lela to ŋ kɔr n daŋ n wora. Amo be ako wora bibi adesasa, ako adesheshe, ako malɛ kalfa kalfa.” 9 Nɛ Yesu kaŋɛ: “Fo nɛ fo kɔ asoe, fo nu.” Kusɔ nɛ k ba nɛ Yesu bɔ aŋasa na be asheŋ ( Matiu 13:10-17 ; Luuk 8:9-10 ) 10 Yesu nawule ka ya ka nɛ jimaŋ na be beko tu mbe bebɛsopo na m ba kule mo fanɛ e ŋini bumo aŋasa na be afito. 11 Nɛ Yesu kaŋɛ: “Ebɔrɛ bugi kuwura na to be kesheŋ ŋini be ewulo nna n sa menyi, ama aŋasa to nɛ basa pɔtɛ bre beeŋ nu Ebɔrɛ be kuwura na to be asheŋ. 12 Loŋ nɛ baaŋ keni, ama b maaŋ wu shɛŋ, baaŋ nu, ama b maaŋ pin to. Nɛ mannɛ aloŋ, baaŋ kilgi m bɛ Ebɔrɛ so, nɛ e ta bumo be alubi m paŋ bumo.” Yesu ka ŋini eduupo be keŋasa na be kifito be asheŋ ( Matiu 13:18-23 ; Luuk 8:11-15 ) 13 Nɛ Yesu bishi bumo: “Men maŋ nyi keŋasa ere be kifito a? Nɛ nuso nɛ menyeeŋ wora m pin aŋasa mo nɛ a ka na kikɛ be afito? 14 Eduupo na e la esa nɛ e bee bɔ Ebɔrɛ be kubɔya na. 15 Basa ko du fanɛ asɔ duuso nɛ a tɔr ekpa to na nna. B baŋ nu kamalga na nɛ Setani ba epul na to m ba lara kumo bumo be ŋgbene to. 16 Basa ko malɛ du fanɛ asɔ duuso nɛ a tɔr kejasawule so na nna. B baŋ ya kaa nu kamalga na nɛ b sɔ kumo nɛ kagbenefuli epul na to. 17 Ama k maa luri bumo to nɛnɛ, amoso, b maa yirda a yɔ kufɔ. Awurfoŋ nɛ tɔrɔ baŋ tu bumo ŋkpal kamalga na so, epul na to nɛ b bɛ so ŋ gben. 18 Basa ko malɛ du fanɛ asɔ duuso nɛ a tɔr ewi to na nna. Le be basa e naa nu kamalga na, 19 ama durnya ere to be kafɔŋ nɛ kumo be kemansherbisha nɛ ayɛlgasɔ kikɛ bee luri bumo to nna n sɔ kamalga na be kaboŋ nɛ b bɛ so ŋ gben. 20 Basa ko malɛ du fanɛ asɔ duuso nɛ a tɔr eshishɛr lela to na nna. Bumo e naa nu kamalga na nsaa sɔ kumo a bar tɔnɔ fanɛ kananɛ asɔ duuso bee wora bibi na, saŋko a bee wora bibi adesa, saŋko bibi adeshe nɛ saŋko malɛ bibi kalfa.” Fitila nɛ katishaŋ buuso na be asheŋ ( Luuk 8:16-18 ) 21 Nɛ Yesu naŋ kaŋɛ: “Emo e naaŋ ta katishaŋ m buu fitila so ŋko n ta fitila na n yili gedo be kaseto? Mannɛ fitila be eyilikpa nɛ esa bee ta kumo a yili a? 22 Kusɔ nɛ k ŋana kikɛ beeŋ ba dii efuli nɛ kusɔ nɛ k buu so malɛ kikɛ be wulo e ba bugi so n lar kefulto so. 23 Amoso, fo nɛ fo kɔ asoe, fo nu.” 24 Nɛ e kaŋɛ bumo: “Men baa de kusɔ nɛ menyee nu so. Kanaŋkamaso nɛ menyee ber asɔ a sa basa, loŋ gbagba chap nɛ Ebɔrɛ beeŋ ber amo n sa menyi hale nɛ men naŋ nya n ti so. 25 Ekama nɛ e kɔ beeŋ nya n ti so, ama ekama nɛ e maŋ kɔ, gbrɛ nɛ e kɔ na gba baaŋ sɔ mo kutɔ.” Kusɔ kɔrso be keŋasa na be asheŋ 26 Ndoŋ nna nɛ Yesu naŋ kaŋɛ: “Ebɔrɛ be kuwura na du fanɛ esa ka ŋmenyaŋ asɔ duuso kudɔ to nna 27 nseŋ ya kaa dese a di a koso kapa nɛ kanyɛ nɛ asɔ duuso na malɛ bee kɔr a daŋ. Ama mo ere maŋ nyi amo be kekɔr nɛ amo be kedaŋ na to. 28 Kasawule na e naa shin nɛ asɔ na bee kɔr a wora. Sososo kedibi popɔrbi na e naa lar nɛ k ba daŋ n wora bibi. 29 Bibi na baŋ bel, kanyɛn na bee la kasaŋɛ nna epul na to n luri amo to a teŋi, ŋkpal manɛ so, kasɔteŋi be jemanɛ fo.” Kakilia be keduuso be keŋasa be asheŋ ( Matiu 13:31-32 ; Luuk 13:18-19 ) 30 Kumo be kaman nɛ Yesu bishi bumo: “Manɛ nɛ anyeeŋ ta Ebɔrɛ be kuwura na m ber? Manɛ be keŋasa nɛ anyeeŋ ta ŋ ŋini kumo be kifito? 31 K du fanɛ kakilia be keduuso nna, durnya to be aduusoana be kefimbi nɛ esa bee ta a duu kasawule so. 32 Esa baŋ ta kumo n duu, k bee daŋ a ki ndibi to be kegboŋi nna a wora ayabi gboŋgboŋi ga, nɛ mbuibi e ba kaa tɔ amo be asha a wɔtɔ ayabi na to.” Aŋasa be asheŋ ( Matiu 13:34-35 ) 33 Le be aŋasa nɛ Yesu daŋ ta m bɔ mbe kubɔya. Amo nɛ e kaŋɛ bumo na kikɛ daa la amo nɛ baaŋ tiŋ m pin to nna. 34 E daa maa malga basa kutɔ nɛ e maŋ bɔ aŋasa, ama mo nɛ mbe bebɛsopo nawule baŋ ya ka, e daa kaŋɛ bumo amo be afito nna. Yesu ka yɔɔ afugboŋ be asheŋ ( Matiu 8:23-27 ; Luuk 8:22-25 ) 35 Kumo be kamɔnchɛ be kaaseso nɛ Yesu kaŋɛ mbe bebɛsopo: “Men shin nɛ an dii kepagboŋ ere be kaba ndoŋ.” 36 Nɛ mbe bebɛsopo na lar jimaŋ na to m ba luri ekuloŋ mo nɛ Yesu wɔ to na to nseŋ far mo a yɔ. Ekuloŋ pɔtɛana gba daa wɔ ndoŋ. 37 Ndoŋ nna nɛ afugboŋ ko ber m ba nɛ atili na fara a da a luri ekuloŋ na to, hale nɛ k teŋ fara a bɔlɔ nchu. 38 Saŋɛ na so nɛ Yesu dese mbe kusɔ kaputi so ekuloŋ na to, kamanto a di nɛ mbe bebɛsopo na tiŋi mo ŋ kaŋɛ: “Eŋinipo, an ka bee shin nɛ an mur ere, k maŋ tir fo a?” 39 Nɛ Yesu koso m ponte afu na so: “Lo dindiŋ!” nseŋ kaŋɛ kepa na: “Yɔɔ boeŋ!” Ndoŋ nna nɛ afu na lo dindiŋ, nɛ kakpa na kikɛ wora shruum. 40 Kumo be kaman nɛ Yesu bishi bumo: “Manɛ nna nɛ kufu pɛ menyi loŋ? Hale mbre, menyi maŋ naŋ nya yirda a?” 41 Ama kufu daŋ pɛ bumo ga nɛ b fara a bishi abar: “Nuso malɛ be nyiŋgbasa nde? Hale afu nɛ nchuana gba bee nu mbe kɔnɔ.” |
© 2015 GILLBT Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation