Aŋasa 6 - EBƆRƐ BE KAWƆLKawulisheŋ be asheŋ 1 M pibinyɛn, nɛ fo nase kɔnɔ fanɛ feeŋ yili esa ko be katelamu ŋ ka mbe kukɔ bre, 2 fo gbagba be kɔnɔ to be mmalga kre fo nna na; nɛ fo kɔnɔ naseso na e kilgi m pɛ fo. 3 M pibinyɛn, ŋkpal fo ka tɔr amodoŋwura be enɔ to so, kananɛ feeŋ wora n nya fo kumu nde. Nya manaŋ n ya kule amodoŋwura fanɛ e ta kukɔ na m paŋ fo. 4 Sa maŋ ta loŋ be kesheŋ na n wora ewɔji, ŋko ŋ kplaŋ kumo so a dese a di. 5 Wora ania n lar kesheŋ na to manaŋ, fanɛ kananɛ kusɔbɔya ŋko kabuibi nɛ e wɔ kejigbelɛ to bee wu ekpampo nsaa kɔ a fin kumɔlga kumo be kumu na. 6 Betɔlpo, men keni kananɛ atutulombi bee wora asheŋ so, ŋ koya kebaawɔtɔ. 7 B maŋ kɔ bejuŋkparpo ŋko bewura ŋko basa nɛ baa ji bumo be edemu a sa bumo, 8 ŋkeshin nɛ bumo alɛ bee fin bumo be ajibi ketarso nna a yili pɔɛŋ nɛ kechali e fo. 9 Etɔlpo, nuso be ewushi nɛ fee sha nɛ fo wushi? Saŋɛ mo nɛ feeŋ tiŋi edi to ŋ koso n shuŋ? 10 Kusɔ nɛ etɔlpo bee kaa kaŋɛ e la fanɛ; shin nɛ n di gbrɛbi, ŋko shin nɛ n chena n wushi gbrɛbi. 11 Ama saŋɛ nɛ e dese a di na nɛ ketir bee nyaŋ mo a wɔtɔ fanɛ beyu ka ta adoŋsɔ ŋ kuŋ esa ekpa n suge mbe asɔ na. 12 Basa lubi nɛ basa fuloŋ e naa nite a ku efɛ. 13 Baa kaa wora basa anishi nna ŋko a ta bumo be eyur be mba a malga basa kutɔ a fule bumo. 14 Baa wora loŋ nna nsaa kɔ nfɛra lubi a kre asheŋ a bar kebagato basa to kaplɛkama. 15 Ŋkpal loŋ so tɔrɔ nɛ k bee yɛr basa kemur to na, beeŋ tɔr bumo so m mur bumo saŋɛ nɛ b maa tama kumo na. 16 Asɔ ashunu nɛ Enyɛnpe Ebɔrɛ kishi ga na nde: 17 Kamoowu nɛ kudonduloŋ fɛpo nɛ enɔ nɛ k bee mɔ basa nɛ b maŋ wora n da so, 18 nɛ nfɛra fɛso lubi nɛ basa nɛ alubi be kewora maa choŋ bumo so 19 nɛ shɛdajipo nɛ e bee ku efɛ a deŋi abar so nɛ edebɔrpo nɛ e bee ta beteri be amu a ŋmɛa abar. Kesakalea be asheŋ 20 M pibinyɛn, baa bɛ kusɔ nɛ fo tuto kaŋɛ fo so, nsaa maa kplaŋ asɔ nɛ fo nio ŋini fo so. 21 Shin nɛ bumo be mmalga e baa wɔ fo nfɛra to saŋkama fanɛ a ka la kubɔtoshembi a di fo na. 22 Shin nɛ a baa ŋini fo ekpa; nsaa kuŋ fo kanyɛso. Saŋkama nɛ fo di n tiŋi, fo shin nɛ a baa ji fo asoeto. 23 Ŋkpal manɛ so fo nio nɛ fo tuto be keŋini du fanɛ kefulto nna n sa fo; nɛ bumo be kasogberge malɛ bee sa fo kebaawɔtɔ lela. 24 Bumo be keŋini na e naaŋ kuŋ fo ashi esa pɔtɛ be eche be kayɛlga be mmalga belbelso to. 25 Sa maŋ kpal loŋ be beche be kebita so n yɛlga bumo; ŋko n shin nɛ bumo be kayɛlga so be kekeni fo, e shin nɛ fo sha bumo. 26 Sakaleche be yawu maŋ fo bodobodo be amansherbi so, ama esa be eche be kasha beeŋ tiŋ n shin nɛ fo luri tɔrɔ gboŋgboŋi to. 27 Esa beeŋ tiŋ n chɔɔ edɛ n wɔtɔ mbe kusɔbuuso to, nɛ kusɔbuuso na maaŋ chɔɔ a? 28 Ŋko esa beeŋ tiŋ n ta aya fuloŋ n nite ajanwulɛ so nɛ a maaŋ chɔɔ mo a? 29 To, loŋ koŋwule na nɛ k du n sa esa kama nɛ e di mo barkasa be eche. Esa kama nɛ e wora loŋ maaŋ paŋ kasogberge kikɛ. 30 Basa maa sha beyu be asheŋ; hale eyu yuri ajibi n ji ŋkpal akoŋ so gba, nɛ b pɛ mo, 31 baaŋ gberge mo kusoe n shin nɛ e ka kusɔ nɛ e yur na be kukɔ ale ashunu. Hale kumo be loŋ beeŋ shin nɛ e paŋ kusɔ nɛ e kɔ kikɛ gba, baaŋ shin nɛ e wora loŋ. 32 Enyɛn kama nɛ e bee sha mo braana be beche maŋ kɔ nfɛra nna na. Mo alɛ gbagba be kumu nɛ e baa jija na. 33 Kebri nɛ ŋaba e naa jo loŋ be esa. Mo alɛ nɛ anishinyɔr e naa baa la saŋkikɛ. 34 Ŋkpal manɛ so kedata be agbo lubi ga, nɛ enyɛn bee bishi kumo be kuwule a maa wu kuwɔr kuraa. 35 Sheŋ malɛ maa tiŋ a ka kedata be agbo be kukɔ. Kakɛ kama maŋ wɔtɔ a wushi kedata be agbo. |
© 2015 GILLBT Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation