Luka 22 - Fulfulde NigeriaMawɓe Meddii Dow No Nangirta Yeesu (Maatiyu 26.1‑5; Markus 14.1,2; Yahaya 11.45‑53) 1 Too, carel ɓadake ngam Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum bi'eteengo Humto Sakkinki. 2 Mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e ɗaɓɓita no ɓe mbardata Yeesu, ngam e ɓe kula yimɓe. Yahuuda Jaɓi Hokkitira Yeesu (Maatiyu 26.14‑16; Markus 14.10,11) 3 Sey Ceyɗan natti ɓernde Yahuuda bi'eteeɗo Iskariyooti, go'oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo. 4 Sey o yahi to mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe ardiiɓe taadiiɓe Wuro Ceniingo, o meddi e maɓɓe dow no o hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe. 5 Ɓe nani belɗum ɗuɗɗum, ɓe ngaɗi alkawal hokkukimo ceede. 6 Kanko boo o jaɓi, o fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no o hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe. Yeesu Siryake Nyaamuki Nyamndu Humto Sakkinki (Maatiyu 26.17‑25; Markus 14.12‑21; Yahaya 13.21‑30) 7 Sey nyalnde wari nde Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum nde ɗum hirsata karoori Humto Sakkinki. 8 Ngam non Yeesu lili Biiturus e Yahaya wi'iɓe, “Njahee ciryanee'en koo ɗume ngam nyaamen Humto Sakkinki.” 9 Ɓe ƴamimo ɓe mbi'i, “Toye ngiɗɗaa min njaha min ciryooɗum?” 10 O wi'iɓe, “Raɗɗum, e nattuki mooɗon gariiri, on kawray e goɗɗo e mo rondii ƴoogirde ndiyam. Tokkeemo yaaki wuro ngo o nattata, 11 mbi'on joomu wuro ngon, ‘Moodibbo wi'ii min ƴamumaa: “Toye suudu ndu nyaamaymi nyamndu Humto Sakkinki e tokkuɓeyam?” ’ 12 O hollay'on suudu ndu dow, mawndu mo''inaandu. Ciryanee'en koo ɗume ɗon ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki.” 13 Sey ɓe njahi ɓe tawi koo ɗume no Yeesu wi'iɓe, sey ɓe ciryii koo ɗume ngam Humto Sakkinki. Kirtaari Joomiraawo (Maatiyu 26.26‑30; Markus 14.22‑26; 1 Korintiyanko'en 11.23‑25) 14 Nde carel waɗi, Yeesu e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo njooɗii ngam nyaama. 15 Sey o wi'iɓe, “Mi haaɓii nyamduki nyamndu Humto Sakkinki ndu'u e mooɗon ko mi torree. 16 Ngam e mi wi'a'on, mi fuɗɗitataa nyaamuki nyamndu Humto Sakkinki sey to ma'ana maajum heewii nder Laamu Allah.” 17 Sey o hocci inabojam nder jardugel, o yetti Allah, o wi'i, “Njaɓee nge'el cendon inabojam ɗam hakkunde mooɗon. 18 Ngam e mi wi'a'on, mi fuɗɗitataa yaruki ndiyam inabooje naa Laamu Allah waroyii.” 19 Nden o hocci buroodi, o yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo, e mo wi'a, “Ɗu'um ɗum ɓandu am, kokkaandu ngam mooɗon. Ngaɗee ka waɗuki non ngam siftorkiyam.” 20 Non maa, gaɗa ɓe kirtake, o hocci jardugel ndiyam inabojam, o wi'i, “Ɗa'am woni alkawal kesal tabbitayngal e ƴiiƴam am ndufeteeɗam ngam mooɗon. 21 “Ammaa, raɗɗum, kokkitirayɗoyam e nyamda e am ɗo'o. 22 Ngam Ɓii Neɗɗo maayay non no Allah suɓi, ammaa kokkitirayɗomo wonii!” 23 Tokkuɓemo puɗɗi ƴamƴamtirki hakkunde maɓɓe, koo ɗum moye nder maɓɓe waɗata fii ɗu'um. Geddi Dow Moye Woni Mawɗo 24 Kadimaa geddi ummii hakkunde maɓɓe dow moye nder maɓɓe woni mawɗo. 25 Yeesu wi'iɓe, “Laamiiɓe yimɓe naa' Yahuudanko'en e kolla yimɓe maɓɓe laamu sembe, fuu e non e ɓe noddira ko'e maɓɓe wallooɓe yimɓe. 26 Ammaa onon, to' on ngaɗu non. Sey ɓurɗo mangu nder mooɗon warta bo pamaro, nden ardiiɗo warta bo maccuɗo. 27 Moye ɓuri mangu, jooɗiiɗo ngam nyaama koo gaddoowo nyamndu? Ay on ɗon jooɗiiɗo woni mawɗo. Ammaa, e mi ɗon hakkunde mooɗon bo maccuɗo. 28 “Onon ngoni darodiiɓe e am e goonga nder torra ka njarumi. 29 No Nyaako am Mo Dow hokkiriyam laamu, non min maa, mi hokkii'on laamu 30 nyamdon e am njardon e am nder laamu am, nden njooɗooɗon dow jooɗorle laamu, on laamoo lenyi Israa'iila sappo e ɗiɗi. Yeesu Wi'i Biiturus Yedday Andukimo (Maatiyu 26.31‑35; Markus 14.27‑31; Yahaya 13.36‑38) 31 “Siiman, Siiman, raɗɗum Ceyɗan ƴamii laawol foonda'on, boo o hokkaama. E mo yiɗi o seɗa'on no ɗum seɗirta alkamaari e nyaande. 32 Ammaa mi waɗaniima do'aare, Siiman, ngam to' alaa hoolaakiyam. An boo, taa wartii to am, cembiɗinaa bandiraaɓe maaɗa.” 33 Ammaa Biiturus wi'imo, “Moodibbo, e mi siryii yaaduki e maaɗa suudu cural, haa e mayde.” 34 Yeesu wi'i, “E mi wi'umaa, Biiturus, hande ko njakardi hana, a wi'ay a andaayam nde tati.” Carel Torra e Wara 35 Sey Yeesu ƴamiɓe wi'i, “Carel ko lilmi'on mbiimi'on to' on njaadu e ceede, to' on njaadu e jakaare koo paɗe koyɗe ɗiɗi, e woodi ko ndulluɗon?” Ɓe mbi'i, “Walaa.” 36 O wi'iɓe, “Ammaa jooni, gooduɗo ceede e jakaare, hocca. Mo walaa kaafahi, soora cuddaari muuɗum sooda go'oti. 37 E mi wi'a'on, aayaare nde'e doole heewa dow am bi'unde, ‘Ɗum hoccaymo bo kalluɗo,’ ngam ko windaa dow am ɓadake heewuki.” 38 Tokkuɓemo mbi'i, “Moodibbo, raa kaafaaje ɗiɗi.” O wi'iɓe, “Ɗum heƴii non.” Yeesu Waɗii Do'aare Dow Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun (Maatiyu 26.36‑46; Markus 14.32‑42) 39 Yeesu wurtii, yahi Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun no o woowi, tokkuɓemo maa e tokkimo. 40 Nde ɓe njottii wigeere nden, o wi'iɓe, “Ngaɗee do'aare to' njahon to ngaɗoton hakke.” 41 Yeesu hakkitii kanum tan ko waɗata hubaaki hayre, sey o yani e leydi e mo hippii, o waɗi do'aare, o wi'i, 42 “Nyaako am Mo Dow, taa jaɓii, ittanam jardugel torra ka'a. Fuu e non, naa' ko ngiɗumi waɗetee, ammaa ko ngiɗɗaa waɗee.” 43 Sey malaa'ikaajo ƴiwoyi daga dow wanganimo sembiɗinimo. 44 E mo nder torra kalluka, ngam non o ɓeydi waɗuki do'aare. Asawre maako warti bo ƴiiƴam e simta e leydi. 45 Nde o yottini do'aare, sey o so''ii to ɓen ɗon tokkuɓemo, o tawi e ɓe ɗaanii ngam wannaare waɗi ɓe comii. 46 O wi'iɓe, “Ngam ɗume ɗaanotooɗon? Ummee, ngaɗee do'aare to ɗum foondii'on to' ngaɗon hakke.” Ɗum Nangii Yeesu (Maatiyu 26.47‑56; Markus 14.43‑50; Yahaya 18.3‑11) 47 Yeesu e meta, sey yimɓe ɗuɗɓe ngari. Yahuuda, go'oto nder tokkuɓemo sappo e ɗiɗo e mo ardiiɓe. Yahuuda ɓaddii Yeesu ngam hownamo. 48 Yeesu wi'imo, “Yahuuda, a hokkitiray Ɓii Neɗɗo e hownuki higaaku?” 49 Nde tokkuɓe Yeesu ngi'i ko waɗata, ɓe mbi'imo, “Moodibbo, min pe''iraɓe kaafaaje?” 50 Go'oto maɓɓe fe''i maccuɗo Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ittanimo nowru nyaamo. 51 Ammaa Yeesu wi'i, “Alee! To' on ɓeydu!” Yeesu meemi nowru neɗɗo on, yamɗitinimo. 52 Sey Yeesu wi'i mawɓe, e mawɓe ardiiɓe diina, e mawɓe taadiiɓe Wuro Ceniingo garoyɓe nangukimo, “On ngardoyi e kaafaaje e cabbi ngam nangoyyam bo mi gujjo calorɗo? 53 Koo ndeye nyalnde e mi wondi e mooɗon nder Wuro Ceniingo, on nangaayiyam. Ammaa jooni ɗum carel mooɗon, e laamu nyiwre.” Biiturus Wi'ii Andaa Yeesu (Maatiyu 26.57,58,69‑75; Markus 14.53,54,66‑72; Yahaya 18.12‑18,25‑27) 54 Sey ɓe nangi Yeesu, ɓe ndillidi e maako, ɓe njaarimo wuro Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina. Biiturus boo e woɗɗiti e tokkiriɓe gaɗa. 55 Nden ɓe kuɓɓi hiite caka wuro, ɓe njooɗii, Biiturus maa sey jooɗii nder maɓɓe. 56 Sey goɗɗo korɗo yi'imo e mo jooɗii e mo irfoo. Korɗo on boo sutiimo wi'i, “Neɗɗo o'o maa e wondi e Yeesu.” 57 Ammaa Biiturus yeddi, wi'i, “Mi andaamo.” 58 Gaɗa ɗon seɗɗa goɗɗo yi'imo wi'i, “An maa, a go'oto nder tokkuɓemo.” Ammaa Biiturus wi'i, “Higo, naa' mi tokkuɗomo!” 59 Nde yawtii seɗɗa, goɗɗo maa wi'i, “Seko walaa neɗɗo o'o maa e wondi e Yeesu, ngam kanko maa o Galilankeejo.” 60 Biiturus wi'imo, “Higo, mi andaa ko mbi'ataa!” Ɗon e ɗon e mo nder metuki, njakardi hani. 61 Sey Yeesu yeeƴii raari Biiturus. Sey Biiturus siftori ko Yeesu wi'unoomo wi'uki, “Hande ko njakardi hana, a wi'ay a andaayam nde tati.” 62 Sey o wurtii yaasi o woyi bojji nawɗi. Ɗum Jukkitii Yeesu Ɗum Fiyiimo (Maatiyu 26.67,68; Markus 14.65) 63 Sey yimɓe jogiiɓe Yeesu fuɗɗi jukkutukimo, e ɓe piyamo. 64 Ɓe cuddi gite maako ɓe ngaɗi ka ƴamukimo ɓe mbi'i, “Waɗu annabaaku! Moye fiyumaa?” 65 Ɓe kuɗirimo haalaaji nawɗi. Yeesu Yeeso Kawtal Mawɓe (Maatiyu 26.59‑66; Markus 14.55‑64; Yahaya 18.19‑24) 66 Nde weeti, Kawtal Mawɓe kawriti e mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra. Yeesu waddaa yeeso maɓɓe. 67 Ɓe mbi'imo, “To an woni Almasiihu, wi'uminka.” Ammaa Yeesu wi'iɓe, “To mi wi'ii'onka, on njaɓataa. 68 To mi ƴamii'on boo, on nootantaakoyam. 69 Ammaa daga jooni, Ɓii Neɗɗo jooɗoto e jungo nyaamo ngo Allah Joomu Bawɗe.” 70 Ɓe fuu ɓe mbi'i, “An, a Ɓiɗɗo Allah?” O wi'iɓe, “Non no mbiiɗon.” 71 Ɓe mbi'i, “En naniika e honduko maako jooni. E woodi ko ɗaɓɓiteten kadin?” |
© 2010, Bible League. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.