Luka 8 - Fulfulde DC BibleRewɓe wonduɓe bee Yeesu 1-2 Ɓaawo maajum Yeesu yiiloyi berniiji e gure fuu, o waazini habaru laamu Allah. Pukara'en sappo e ɗiɗo ɗon bee maako non boo rewɓe woɗɓe yamɗitinaaɓe e ruuhuuji kalluɗi e nyawuji fuu ɗon ngondi bee maako. Kamɓe ngoni: Mariyama bi'eteeɗo Mariyama mo wuro Magdala mo ginnaaji joweeɗiɗi ngurtuno haa muuɗum 3 e Yowanna, debbo Cuja, kaliifaajo dow saare laamiiɗo Hirudus e Suzan e rewɓe woɗɓe ɗuuɗɓe, wallooɓe worɓe go bee jawdi muuɗum'en. Balndol aawoowo ( Matta 13:1-9 ; Markus 4:1-9 ) 4 Yimɓe ɗuuɗɓe diga gure feere feere ngari, mooɓti haa Yeesu. Nden o wolwani ɓe balndol ngo'ol: 5 “Demoowo yehi ngesa ngam saakoygo. Nde o ɗon saaka, aawdi ngoɗndi soli sera laawol. Yimɓe njaaɓi ndi, colli boo cuɓti ndi fuu. 6 Aawdi ngoɗndi boo soli haa pellel kaa'e. Ndi fuɗi, aawre man yoori law, ngam peewol ŋakkani nde. 7 Fahin aawdi ngoɗndi soli caka gi'e, ɗum fuu ɗum fuɗi, ammaa gi'e ɓiɗɗi aawre man. 8 Ammaa ngoɗndi boo soli haa lesdi mboondi. Aawre fuɗi, mawni, waɗi cammeeje: Gawel fuu rimi teemerre teemerre.” Nde Yeesu timmini wolwugo, o wi'i bee sawtu: “Marɗo noppi ngam nanugo fuu, nana!” Daliila balndi ( Matta 13:10-17 ; Markus 4:10-12 ) 9 Pukara'en Yeesu ƴami mo ko balndol ngo'ol yiɗi wi'go. 10 O jaabi: “Haa mooɗon ɗum hokkaama anndugo sirriiji laamu Allah, ammaa haa yimɓe feere sey bee balndi. Ngam haa ɓe ndaara, ammaa ɓe ngi'ataa, ɓe nana, ammaa ɓe paamataa.” Yeesu faamtini balndol aawoowo ( Matta 13:18-23 ; Markus 4:13-20 ) 11 “Ndaa ko balndol ngo'ol yiɗi wi'go: Aawdi ɗum wolde Allah. 12 Woɗɓe feere nanndi bee sera laawol haa aawdi soli. Ɗum nananɓe, nden Iblisa wara wifta bolle man nder ɓerɗe maɓɓe, ngam taa ɓe nuɗɗina, ɓe kisa. 13 Woɗɓe boo nanndi bee pellel kaa'e, ɗum nananɓe wolde, ɓe njaɓa nde bee seyo. Ammaa nde walaa ɗaɗi nder maɓɓe, ɓe nuɗɗina ngam wakkati seɗɗa. To jarribeeki wari, ɓe njoofa. 14 Aawdi colndi caka gi'e boo, nanndi bee nananɓe wolde. Ammaa ɓe acca laruuraaji, yiɗugo risku e belɗum duniyaaru ɓiɗɗa wolde go, nde waɗataa nafuuda. 15 Aawdi colndi nder lesdi mboondi, ɗum nananɓe wolde, ɓe njogo nde bee ɓerɗe laaɓɗe, booɗɗe, ɓe mbaɗa nafuuda daliila tiinaare maɓɓe.” Balndol pittirla ( Markus 4:21-25 ) 16 Walaa jamnanɗo pittirla ngam jo'ingo nga les bokoti malla les leeso. Ammaa o jo'inan nga dow jo'inirɗum pittirla, ngam haa nga yaynana nastanɓe fuu. 17 Ngam walaa cuuɗiiɗum ɗum waŋgintaake, walaa sirriijum boo ɗum anndataake nder laaɓɗum. 18 “Kakkilane no nanroton. Ngam marɗo huunde, ɓe ɓesdanan mo, ammaa mo maraay koo ɗume, ɓe koocan koo peetum ɗum o tammi marugo.” Deerɗiraaɓe Yeesu e daada mum ( Matta 12:46-50 ; Markus 3:31-35 ) 19 Daada Yeesu e deerɗiraaɓe muuɗum ngari, tawi mo, ammaa ɓe keɓaay yottaago mo ngam ɗuuɗal yimɓe. 20 Ɓe mbi'i mo: “Daada maaɗa e deerɗiraaɓe maaɗa ɗon yaasi, ɓe ngiɗi laarugo ma.” 21 Ammaa o jaabi: “Daada am e deerɗiraaɓe am ngoni nananɓe wolde Allah, ɗowtano nde.” Yeesu de'itini henndu ( Matta 8:23-27 ; Markus 4:35-41 ) 22 Nyannde feere Yeesu nasti koommbowal bee pukara'en muuɗum, o wi'i ɓe: “En eero gaɗa weendu.” Ɓe ndilli. 23 Nde ɓe ɗon eero bee koommbowal, Yeesu ɗaani. Law henndu ummi dow ndiyam, koommbowal ɗonno heewa ndiyam, ɓe ɗon yeeso joote. 24 Pukara'en ɓaditi mo, ɓe pindini mo bee wi'go: “Jaagorɗo, jaagorɗo, en ɗon kalka!” Yeesu fini, o telɓani henndu e ƴuuge ndiyam, ɗum de'iti. De'ere mawnde waɗi. 25 Yeesu wi'i pukara'en: “Toy nuɗɗinki mooɗon kadi?” Ammaa ɓe kultori, ɓe kayɗini, ɓe mbi'i: “Ɗum moyjo, umranɗo koo henndu e ƴuuge ndiyam, ɗum ɗowtano mo?” Jamɗitinki marɗo ruuhuuji coɓɗi ɗuuɗɗi ( Matta 8:28-34 ; Markus 5:1-20 ) 26 Ɓe njotti haa lesdi Geraseni'en gaɗa weendu Galiili. 27 Nde Yeesu wurti koommbowal, goɗɗo wuro man wari, fotti bee maako. Goɗɗo oo mari ruuhuuji coɓɗi ɗuuɗɗi nder maako. Duuri o ɓornataako limce, o jooɗataako haa saare, sey haa genaale. 28 Nde o yi'i Yeesu, o wooki, o do'i kommbi Yeesu, o wolwi bee sawtu: “Ɗume ngiɗɗa haa am, Yeesu, Ɓiɗɗo Allah Ɓaŋiiɗo? Mi tori ma, taa torram!” 29 Ngam Yeesu ɗonno umra ruuhuwol coɓŋgol wurto haa maako. Ngol ɗonno naŋnga mo nde ɗuuɗɗum, ɓe ɗonno kaɓɓa kosɗe e juuɗe maako bee callalluuji e ge'elle ngam aynugo mo, ammaa o ɗonno ta'a ɗum. Ngol ɗonno yahra mo nder ladde. 30 Yeesu ƴami mo: “Noy innde ma?” O jaabi: “Innde am Mooɓre”, ngam ruuhuuji ɗuuɗɗi nasti haa maako. 31 Ɗi tori Yeesu taa o riiwa ɗi, taa o yahra ɗi haa ngaska lugguka. 32 Woodi tokkere gaduuji haa ton, ɗon dura dow towndiire. Ruuhuuji go tori Yeesu, o acca ɗi nasta gaduuji man. O duŋani ɗi. 33 Nden ruuhuuji coɓɗi ngurti haa gorko go, ɗi nasti gaduuji. Gaduuji man fuu caamni, do'i diga dow fomoonde townde nder weendu, kalki ton. 34 Nde durooɓe gaduuji ngi'i ko waɗi, ɓe ndoggi, ɓe anndini haala man nder wuro e haa kawyeeji. 35 Yimɓe ngurti haa ɓe ndaara ko waɗi. Ɓe ngari haa Yeesu, ɓe tawi gorko mo ruuhuuji coɓɗi ngurtuno e mum go, ɗon jooɗi kommbi maako, o ɗon ɓorni, o ɗon bee hakkiilo. Ɓe kultori. 36 Yi'ɓe ko waɗi ngecci ɓe no ginnaaɗo yamɗitiri. 37 Geraseni'en nder lesdi man fuu tori Yeesu o wurto lesdi maɓɓe, ngam ɓe kultori masin. Yeesu nasti koommbowal, o dilli. 38 Goɗɗo mo ruuhuuji coɓɗi ngurti haa mum go, tori Yeesu yerdo o wonda bee maako. Yeesu lorni mo, wi'i mo: 39 “Hootu saare ma, yeccu ko Allah waɗani ma fuu!” O dilli, o yecci yimɓe wuro fuu ko Yeesu waɗani mo. Jamɗitinki ɓiŋngel Jayrus deyel e debbo meemɗo limce Yeesu ( Matta 9:18-26 ; Markus 5:21-43 ) 40 Nde Yeesu wartoyi, yimɓe ɗuuɗɓe njaɓɓi mo, ngam ɓe fuu ɓe ɗonno ndeena mo. 41 Nden goɗɗo bi'eteeɗo Jayrus, ardiiɗo suudu dewal Yahuudu'en wari haa Yeesu, do'i yeeso maako, tori mo o yaha saare muuɗum, 42 ngam o woodi ɓiŋngel deyel, bajjel, mo duuɓi sappo e ɗiɗi, ɓadake maayugo. Nde Yeesu ɗon yaha ton, yimɓe ɓiɗɗi mo. 43 Woodi boo debbo feere ton. Duuɓi sappo e ɗiɗi o nyawɗo nyawu ilol ƴiiƴam. O majjini jawdi maako fuu haa hurgooɓe, ammaa walaa mo waawi yamɗitingo mo. 44 O ɓaditi Yeesu haa ɓaawo, o meemi gawargal limce maako. Law nii ilol ƴiiƴam maako go dari. 45 Yeesu ƴami: “Moy meemi yam?” Koo moy fuu wi'i: “Naa min.” Piyer wi'i: “Jaagorɗo, ɗum taariiɓe ma ɓiɗɗata ma.” 46 Ammaa Yeesu wi'i: “Woodi mo meemi yam, ngam mi maati baawɗe ngurti haa am.” 47 Nde debbo yi'i o waawataa suuɗaago, o wari, o ɗon diwna, o do'i yeeso maako, o limti caka yimɓe fuu daliila ka o meemri Yeesu e boo no o yamɗitiri wakkati man. 48 Nden Yeesu wi'i: “Ɓiŋngel am, nuɗɗinki maaɗa yamɗitini ma, yah jam!” 49 Diga Yeesu timminaay wolwugo tawon, goɗɗo mo saare Jayrus wari, wi'i mo: “Ɓiŋngel ma maayi, taa ɓillu jaagorɗo.” 50 Ammaa nde Yeesu nani ɗum, o wi'i Jayrus: “Taa hul, nuɗɗin tan, o yeeɗitan.” 51 Nde o yotti haa saare, o duŋanaaki koo moy nastida bee maako, sey Piyer, Yuhanna e Yaakuba e baaba bee daada ɓiŋngel. 52 Yimɓe fuu ɗonno mboya, ɗonno ngooyna ngam ɓiŋngel go. Yeesu wi'i ɓe: “Taa mboye, ngel maayaay, ammaa ngel ɗon ɗaani non.” 53 Ɓe njanci mo ngam ɓe anndi ɓiŋngel maayi. 54 Ammaa Yeesu naŋngi juŋngo maagel, o wi'i bee sawtu: “Ɓiŋngel, fin!” 55 Yoŋki maagel wartani ngel, ngel ummi law nder wakkati man nden e Yeesu umri ɓe ndokka ngel ko ngel nyaama. 56 Saaro'en ɓiŋngel kayɗini, ammaa Yeesu wi'i, taa ɓe mbi'a koo moy ko laati. |
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.
Bible Society of Cameroon