Tuifakamaau 8 - Tosi TapuTamatei o sau e lua o Matiane 1 Na pati loa a tagata o Efalaimi kia Seteone : Kolea na ke fai ai le nea lena kia matou ? Kolea na leaise ke kalaga mai ai kia matou i le lakaga leia na ke ano ai o taui Matiane ? Ti na lotou masau fakamakeke loa kia Seteone. 2 Na pati loa Seteone kia latou : Kolea le nea kua fai o fakatatau ki leia na kotou aga o fai ? Pe na leaise lasi ake le fulumeto leia na taetae e Efalaimi i muli, i le fulumeto leia na tuuti e Apiesele i mua ? 3 Kua tuku e le Eteleno ki okoutou lima a pule o Matiane ko Olepi mo Sepi. Ti kolea e kau mafai ia ke fakatatau mo koutou ? I le oki o lana masau lena kia latou, na puli loa lolatou ita kiate ia. 4 Na kaku loa Seteone ki le Solotane, ti na fakalaka loa a ia i ai, a ia mo le kau tagata e tino lelau tolu, leia na nonofo mo ia, kua gagae, kae tuli fai. 5 Na pati loa Seteone ki le kakai o Sukoti : E kau kole atu kia koutou ke kotou soli ni fa pane ki tagata anei e ano mo au, talie kua lotou gagae, ti e kau tuli a sau o Matiane ko Sepaki mo Salamuna. 6 Na tali loa a pule o Sukoti : Kolea e motou soli ai loa ni pane ki au tagata solia ? Pe kua ke pule loa ki le lima o Sepaki mo Salamuna ? 7 Ti na pati loa Seteone : E malie ! Ka tuku loa e le Eteleno ki oku lima a Sepaki mo Salamuna, e kau tautea loa koutou ki ni laakau talatala mo ni laakau sukisuki o le toafa. 8 I lena, na pale loa a ia ki Penuele, ti na toe fai loa e ia le kole lena ki le kakai o Penuele. Na lotou tali loa kiate ia ofaipe le tali a le kakai o Sukoti. 9 Ti na pati loa a ia ki le kakai o Penuele : Ka kau toe liliu mai loa i le tokamalie, e kau soloi loa ki lalo le fa tule o lokoutou kolo. 10 Na nofo loa a Sepaki mo Salamuna i Kalekoli ti mo lola kau solia, ko tagata e tino agafulu tupu lima afe, latou fuli ala na toe i le solia katoa o vosa o le Esite ; talie kua tamate le tino lelau tino lua afe ala na tosoi ia le seleta. 11 Na pale loa Seteone i le ala o latou ala e nofo falela, i le fetuu esite o Nopa mo Sokepea, ti na tamate loa e ia le kau solia leia na nofo fimalie. 12 Na sosola loa Sepaki mo Salamuna ; na tuli loa laua e Seteone, ti na tapo loa e ia a sau e lua o Matiane ko Sepaki mo Salamuna, ti na veuki loa e ia le solia katoa. 13 Na toe liliu loa Seteone, vosa o Soasi, mei le tau i le ala leia e pale ki Elesi. 14 Na too loa e ia se tama tupulaga o le kakai o Sukoti, leia na fakavesilii loa e ia, ti na tosi ia loa kiate ia a igoa o pule fuli mo fakamatuatua fuli o Sukoti, ko tagata e tino fitu tupu fitu. 15 Ti na ano loa Seteone ki le kakai o Sukoti, o pati : Ko leinei a Sepaki mo Salamuna, ala na kotou nukinuki ai kiate au, o pati : Kolea e tonu ai loa ke motou fagai lau kau tau kua gaegae ? Pe kua ke too ia i lou lima a Sepaki mo Salamuna ? Ko leinei, e kau aumai kia koutou a Sepaki mo Salamuna. 16 Ti na too loa e ia ni laakau sukisuki mo ni laakau talatala o le toafa, ti na tautea loa e ia a tagata fakamatuatua o Sukoti. 17 Na soloi foki e ia le tule o le kolo ko Penuele, ti na tamate loa e ia le kakai fuli o le kolo. 18 Na pati loa Seteone kia Sepaki mo Salamuna : Na feaki loa a tagata ala na kolua tamate i Tapole ? Ti na la tali loa : Na lotou fai pe koe ! Na agaaga le tagata taki toka tasi o latou pe se vosa o se sau. 19 Na pati loa Seteone : Ko oku fetaina latou, ko vosa latou o loku tinana totonu. E mauli le Eteleno ! Kanapau na kolua fakamauli loa latou, e leaise kau tamate loa koulua. 20 Ti na pati loa Seteone ki lona vosa uluaki ko Setele : Tuu ki aluga o tamate laua ! Kae na leaise tosoi loa e le tama tupulaga lana seleta, talie na i loa a ia, talie na koi muli fua a ia. 21 Na pati loa Sepaki mo Salamuna kia Seteone : Ko koe totonu leia e tonu ke tuu mai loa o tamate maua, talie ko se tagata maoki leia e tonu ke fai ia loa le nea lena. Ti na tuu ake loa a Seteone ki aluga o tamate a Sepaki mo Salamuna. Ti na too loa e ia o ave ma ana a teu ala na tau i ua o ala kamelo. Fakaoki o le mauli o Seteone 22 Na pati loa tagata o Iselaele kia Seteone : Ke ke pule kia matou, a koe, mo lou vosa, ti mo le vosa o lou vosa, talie na ke saofaki matou mei le lima o Matiane. 23 Na pati loa Seteone kia latou : E leaise kau pule loa kia koutou, ti e tatau foki mo loku vosa : Ko le Eteleno leia e pule loa kia koutou. 24 Na toe pati loa Seteone kia latou : E i ai laku kole e kau fia fai loa kia koutou : ke soli mai loa kiate au e le tagata taki toka tasi o koutou se mama aulo i lona vaega. Talie na teuteu le fili ki ni mama aulo ofaipe latou fuli ala e mauli i le toafa. 25 Na lotou tali loa : e motou soli atu loa a ia i le loto malie. Ti na lotou folasi loa se taupulupulu, ti na lotou tasi tuku loa ki ai lana mama aulo leia na too i lona vaega. 26 Ko le mamafa o mama aulo ala na kole e Seteone ko kilo e kau lua. Na toe maua foki e ia ni nea fakateuteu, mo ni sa sau, ti mo ni teu kula fulumalie ala na tui e sau o Matiane mo kasoa ala na teu ai a ua o la kamelo. 27 Na fai loa e Seteone ki le aulo lena se fakatata o fakatuu i lona kolo ko Ofala : Na ano loa fanau a Iselaele o faiaga ki le taula atua lena ; ti na liliu loa le nea lena ko se masele kia Seteone mo lona famili. 28 Na fakalogo loa Matiane ki fanau a Iselaele, ti na leaise toe malaga loa lona ulu ki aluga. Ti na malolo loa le fenua i le lolotoga o fetuu e kau fa, i le temi katoa o le mauli o Seteone. 29 Na toe liliu loa Selupaale, leia ko Seteone, vosa o Soasi, o nofo i lona fale. 30 Na tupu loa kia Seteone ni vosa e tino fitu, talie na mauke loa ona avaga. 31 Na fanaui loa kiate ia e lana fafine kaunaga, leia na nofo i Siseme, se vosa leia na fakaigoa loa e Seteone ko Apimeleke. 32 Na mate loa Seteone, vosa o Soasi, i lona matua malie. Na tanu loa a ia i le tanuma o lona tamana ko Soasi, i Ofala, leia e kau ki Apiesele. Apimeleke, sau o Sisemi 33 I le oki o le mate o Seteone, na kamata loa e fanau a Iselaele le toe faiaga kia Paale, ti na lotou too loa Paale-Peliti ko lolatou atua. 34 Na galoi loa e fanau a Iselaele le Eteleno, lolatou Atua, leia na saofaki ia latou mei le lima o olatou fili fuli ala na takatakai ia latou. 35 Ti na leaise lotou fakasa ia loa se loto alofa ki le famili o Selupaale, leia ko Seteone, o tupu ko gaoi malilie fuli ala na fai e Selupaale ki Iselaele. |
© Société Biblique de Genève, 2000-2020
Société Biblique de Genève