Senesi 18 - Tosi TapuApalaamo, le kaukaunea o le Atua 1 Na sa loa le Eteleno kiate ia i le ulu sene o Mamele, kae na tonatona a ia i le matapa o lona falela, i le vevela o le aso. 2 Na siki ake loa e ia ona mata, o tio : ti ko leinei, kua tutuu ni tagata e toka tolu o ofi kiate ia. I lana tio kia latou, na makape loa a ia ki olatou mua, mei le matapa o le falela, o punou ki le kele. 3 Ti na pati loa a ia : Ei loku Aliki, kapau kua kau maua se kalasia i ou mua, ti ke alofa mai o leaise ke fakasili i lau tagata fakasausau. 4 Tali ke aumai se ga vai ke fufulu ai okoutou vae ; ti mo kotou malolo mua i le lalo laakau leinei. 5 E kau ano loa o too se ga pane, ke fakamakeke ai lokoutou loto ; ti oki loa, tio kotou soko atu loa lokoutou fanoga ; talie kua kotou tau mai ki lakoutou tagata fakasausau. Na latou tali loa kiate ia : Fai le nea leia kua ke pati ki ai. 6 Na fakavilivili loa Apalaamo o makape ki lona falela kia Sala, o pati : Vave, o too ni fua falina e tolu, ti ke lusi latou, o fai ni keke. 7 Ti na makape loa Apalaamo ki lana kau manu, o too se uviki pipi kano malu mo kano malie, o tuku ki se tagata fakasausau ke teuteui fakatavili. 8 I le tokamalie o le kanoi manu, na ave loa a ia e Apalaamo, o tuku ki olatou mua, mo se sua pipi totoka ti mo se sua pipi foou. Ti na nofo loa a ia i olatou tafa, ti na lotou kai loa i le lalo laakau. 9 Ti na lotou pati loa kiate ia : Kofea lou avaga ko Sala ? Na tali loa a ia : Ko leia i le falela. 10 Na pati loa se tasi o latou : E kau toe liliu mai loa kiate koe i le temi totonu leinei o le fetuu ka au ; ti ko leinei, e maua loa e lou avaga ko Sala se vosa. Na fakalogologo a Sala i le matapa o le falela leia na tuu i muli o Apalaamo. 11 Na matutua Apalaamo mo Sala ti na lasi ai ola fetuu ; ti na leaise feala ke amanaki Sala e toe maua loa e ia ni fanau. 12 Na kata loa a ia i lona loto, o pati : I le aso nei kua kau finematua ai, pe koi kau maua loa ni oli ? ti kua toe matua foki loku aliki. 13 Na pati loa le Eteleno kia Apalaamo : Kolea na kata ai a Sala, o pati : Pe maoki e kau maua loa se fanau, e au leinei kua finematua ? 14 Pe i ai fua se nea e tasi leia e faigataa ki le Eteleno ? I le temi leia kua fakatotonu ki ai, i le temi totonu leinei, e kau toe liliu mai loa kiate koe, ti e nofo loa lou avaga ko Sala mo se vosa. 15 Na loi loa a Sala, o pati : Na leaise kau kata. Talie na i loa a ia. Kae na pati loa le Aliki : E maoki na ke kata. Kole a Apalaamo o uiga mo Sotoma 16 Na tutuu ake loa le kau tagata ke ano, ti na latou tagaki loa ki le fetuu o Sotoma. Na ano loa Apalaamo mo latou, ke kaukaufanoga mo latou i le ala. 17 Ti na pati loa le Eteleno : Pe kau fufu loa kia Apalaamo le nea leia ka kau fai ?… 18 E liliu maoki loa Apalaamo ko se puleaga lasi mo makeke, ti e tapuakina loa a puleaga fuli o le kele iate ia. 19 Talie kua kau filifili a ia o tupu ke fakatotonu e ia ki ona vosa mo lona fale i ona muli, ke lotou tausi le ala o le Eteleno, o fai le nea leia e totonu mo maokioki, o tupu ke fakasoko e le Eteleno kia Apalaamo a fakapapau ala na fai e ia kiate ia… 20 Ti na pati loa le Eteleno : Kua mamafa ai le tagi ki Sotoma mo Komola, talie kua lasi ai ala agasala. 21 Koia e kau ifo loa, o tio totonu pe maoki kua latou fai a nea fuli o mulimuli ki le tagi leia kua kaku mai kiate au ; ti kapau e leaise maoki, ti e kau iloa loa a ia. 22 Na mavae loa a tagata e toka lua i le ganea lena, o ano ki Sotoma. Kae na nofo loa le Eteleno mo Apalaamo. 23 Na fakafeofi loa Apalaamo kiate ia, o pati : Pe ke tamate loa le tagata agatonu mo le tagata agasala ? 24 Ti kapau e maua loa i le kolo ni tagata agatonu e kau lima : pe ke tamate loa mo latou, pe leaise ke fakamolemole loa ki le kolo o tupu ko le kau tagata agatonu lena e kau lima e maua i le kolo ? 25 E leaise feala ke ke tamate le tagata agatonu mo le tagata agasala, o sakinake e ke fakatatau loa le tagata agatonu mo le tagata agasala : Ke mamao iate koe le fai lena ! Ke mamao ai iate koe ! Ko Leia e fakamaau ia le malama nei katoa pe leaise mulimuli a ia ki le faitotonu ? 26 Ti na pati loa le Eteleno : Kapau e kau maua loa i Sotoma ni tagata agatonu e tino lima, ti e kau fakamolemole loa ki le kolo katoa, o tupu ko latou. 27 Na toe masau loa Apalaamo, o pati : Ke ke fakamalie mai kiate au leinei kua toa i le masau atu kiate koe, Aliki, a au leinei ko le ga efu noa ti ko le ga mugalafu noa. 28 Ti kapau i tagata agatonu ana e tino lima, e puli se toka lima : pe ke tamate loa le kolo katoa o tupu ko le fa toka lima lena e pupuli. Ti na pati loa le Eteleno : E leaise kau maumaui loa le kolo, mo kapau e kau maua loa ni tagata agatonu e tino fa tupu lima. 29 Na toe masau loa Apalaamo kiate ia, o pati : Ti kapau e maua loa i le kolo ni tagata agatonu fua e tino fa. Ti na pati loa le Eteleno : E leaise kau fai loa se nea, o tupu ko le tino fa lena. 30 Na toe pati loa Apalaamo : Ke aua na ita le Eteleno, ti e kau toe masau loa. Ti kapau e maua loa i le kolo ni tagata agatonu fua e tino tolu. Ti na pati loa le Eteleno : E leaise kau fai loa se nea, mo kapau e kau maua ni tagata agatonu fua e tino tolu. 31 Na toe pati loa Apalaamo : Ko leinei, kua kau toa i le masau ki le Aliki. Ti kapau e maua loa i le kolo ni tagata agatonu e tino lua. Ti na pati loa le Eteleno : E leaise kau maumaui loa a ia, o tupu ko le tino lua lena. 32 Na toe pati loa Apalaamo : Ke aua na ita le Eteleno, ti e kau masau fakaoki loa i le faiaga nei. Ti kapau e maua loa i ai ni tagata agatonu fua e tino agafulu. Ti na pati loa le Eteleno : E leaise kau maumaui loa a ia, o tupu ko tagata agatonu ana e tino agafulu. 33 Ti na ano loa le Eteleno i le oki o lana masau kia Apalaamo. Kae na toe liliu loa Apalaamo ki lona nofoaga. |
© Société Biblique de Genève, 2000-2020
Société Biblique de Genève