Mateo 12 - Tosi TapuSesu, pule o le sapato 1 I le temi a ia, na fakalaka loa Sesu i ni faigasaga fulumeto i se aso sapato. Na fia kai loa ana tisipulo, ti na lotou futi loa ni kaui fulumeto, o kai. 2 Na tio le kau faliseo ki le nea lena, ti na lotou pati loa kia Sesu : Ko leinei, e fai e au tisipulo le nea leia e leaise taga ke fai i le sapato. 3 Kae na tali loa Sesu kia latou : Pe na leaise kotou lau le nea leia na fai e Tavite, i le aso leia na fia kai ai a ia mo latou ala na nonofo mo ia ; 4 pe na feaki lana ulu ki le fale o le Atua o kai a pane taputapu, ala na leaise taga fua ke kai e ia, pe ko latou ala na nonofo mo ia, kae na gato fai ki le kau tagata faisakilifisio ? 5 Pe na leikiaise kotou lau i le lao, i aso sapato, e maumaui e le kau tagata faisakilifisio le sapato i le loto fale tapu, kae e leaise lotou sala ? 6 Kae e kau pati atu kia koutou, e i ai se tasi i leinei e lasi ake i le fale tapu. 7 Kanapau na kotou iloa le uiga o le nea leinei : E kau maua loku fiafia i le manavaalofa, kae leai i ni sakilifisio, na leaise kotou tautea loa ni kakai saosaoa. 8 Talie e pule le Vosa o le tagata ki le sapato. Fakamauli o se tagata lima mate i le sapato 9 I lana mavae mei ai, na ulu loa Sesu ki le sinakoka. 10 Ti na nofo i ai se tagata lima mate. Na lotou vesili loa kia Sesu : Pe taga ke fakamauli se tasi i le aso sapato ? Na lotou fai le vesili lena ke fakalakasala ai a ia. 11 Na tali loa Sesu kia latou : Ko ai ia koutou, mo kapau na vilo sana ovi fai e tasi ki se popoko i le aso o le sapato, e leaise nonoa ia a ia, o toso ake ki tafa ? 12 Pe leaise mauiga ake se tagata i se ovi ! Koia e taga ai ke fai se nea leia e malie i aso sapato. 13 Ti na pati loa Sesu ki le tagata : Falo mai lou lima. Na falo loa e ia lona lima, ti na mauli loa a ia ofaipe leia ake a lima. Fakamauli o se toka api 14 Na ulu loa le kau faliseo ki fafo, ti na lotou fonofono loa ki se puleaki ke tamate ai Sesu. 15 Kae na iloa loa e Sesu le nea lena, ti na fakamamao loa a ia mei le ganea lena. Na muli loa iate ia se kakai toka api. Na fakamauli loa e ia le kau masaki fuli, 16 ti na fakatotonu fakamakeke loa e ia kia latou ke aua na fakasa a ia, 17 o tupu ke soko le nea leia na fakasa fakatomua e le polofeta ko Esaia : 18 Ko leinei laku tagata fakasausau leia na kau filifili, Loku alofaaga leia e fiafia ai loku loto. E kau tuku loa loku Laumalie kiate ia, Ti e fakasa loa e ia le faitotonu ki atu puleaga. 19 E leaise fefele loa a ia, e leaise kalaga loa a ia, Ti e leaise logo loa se tasi ki lona leo i ala. 20 E leaise fatii loa e ia le fa u mafati, Ti e leaise tamate loa e ia le vavai malama leia e afu, O kaku ki lana fakasoko ke malo le faitotonu. 21 Ti e amanaki malie loa a atu puleaga ki lona suafa. Lauveli a le kau faliseo 22 Ti na aumai loa kiate ia se tagata avagaia leia na kivi mo gutu mate, ti na fakamauli loa a ia e Sesu, ti na masau loa mo tio loa le gutu mate. 23 Na ofolele loa le kakai katoa, o pati : Pe leaise ko ia lena ko le Vosa o Tavite ? 24 I lalatou logo ki le nea lena, na pati loa le kau Faliseo : E kapu e le tagata lena le kau temonio i le makeke o Pelesepu, le pule o le kau temonio. 25 I le iloa e Sesu o alatou manatu, na pati loa a ia kia latou : Ko Puleaga fuli ala kua mavaevae e maumau loa, ti ko kolo fuli pe ko fale fuli ala kua mavaevae e leaise mafai loa ke tuu fualoa. 26 Kapau e kapu e Satana a Satana, kua mavaevae a ia, o tau kiate ia totonu ; e feaki loa ke tuu fualoa lona Puleaga ? 27 Ti kapau ko au, e kau kapu le kau temonio i le makeke o Pelesepu, ko okoutou vosa, pe lotou kapu loa le kau temonio i le makeke o ai ? Koia e fakamaoki ai okoutou vosa totonu e kotou nonofo i le fai sala. 28 Kae, kapau e kau kapu le kau temonio i le makeke o le Laumalie o le Atua, ti kua au le Puleaga o le Atua kia koutou. 29 Pe mafai e se tasi ke ulu ki le fale o se tagata makeke, o too ona koloa, kae e leaise sai mua e ia le tagata makeke lena ? Kao oki loa a ia i le sai, ti o kaia loa e ia lona fale. 30 Ko leia e leaise kau mo au e fakafesagai kiate au, ti ko leia e leaise tanaki mo au e veuki. Le agasala ki le Laumalie Maokioki 31 Koia e kau pati atu ai kia koutou : E fakamolemole loa a agasala fuli mo fatituu fuli ki le tagata, kae e leaise fakamolemole loa le fatituu ki le Laumalie Maokioki. 32 Ko leia e masau veli loa ki le Vosa o le tagata, e fakamolemole loa kiate ia ; kae ko leia e masau veli loa ki le Laumalie Maokioki, e leaise toe fakamolemole loa kiate ia i le sekulo leinei pe ko le sekulo ka au. Laakau mo lona fua 33 E kotou pati : e malie le laakau, ti e malie lona fua ; e kotou pati foki : e veli le laakau, ti e veli lona fua ; talie e iloa le laakau i lona fua. 34 Lanu o gata velo, e feaki le mafai ke kotou pati ki ni nea malilie, koutou ala ko nea agaveveli ? Talie e masau le gutu mei le mau o le loto. 35 E maua e le tagata malie ni nea malilie mei lona koloa malie, ti e maua e le tagata agaveli ni nea veveli mei lona koloa veli. 36 E kau pati atu kia koutou : I le aso o le fakamaau, e tio loa a tagata ki fua o masau vaiga fuli ala na lotou fai. 37 Talie e fakatonuia loa a koe e au masau, ti e tautea loa a koe e au masau. Fakamailoga o le polofeta ko Sonasi 38 Na masau loa ni iki o le kau sekelipa mo le kau faliseo, o pati : Pule, e motou fia tio ki se milakulo meiate koe. 39 Na tali loa a ia kia latou : E kole se milakulo e se tautupu agaveli mo fai feauaki ; e leaise toe tuku loa ki ai se tasi ake milakulo i leia o le polofeta ko Sonasi. 40 Talie na nofo Sonasi i aso e tolu mo po e tolu i le manava o se ika lasi, ti e nofo loa le Vosa o le tagata i aso e tolu mo po e tolu i le manava o le kele. 41 E tutuu ake loa ki aluga a tagata o Ninive, i le aso o le fakamaau, mo le tautupu leinei, ti e fakatua loa e tagata o Ninive le tautupu leinei, talie na lotou fakasemala i le akonaki a Sonasi ; ti ko leinei, e i ai se tasi i leinei e lasi ake ia Sonasi. Fakamailoga o le fafine sau o Sepa 42 E tuu ake loa ki aluga le fafine sau o le potu toga, i le aso o le fakamaau, mo le tautupu leinei, o fakatua loa a ia, talie na au a ia mei potupotu o le malama nei o fakalogo ki le poto o Salomone, ti ko leinei, e i ai se tasi i leinei e lasi ake ia Salomone. Toe liliu o le laumalie veli 43 Ka mavae le laumalie veli mei se tagata, e ano a ia i ni ganea malo, o afa se maloloaga, kae e leaise maua e ia se maloloaga. 44 E pati loa a ia : E kau toe liliu loa ki loku fale leia na kau mavae mei ai ; ti i lana kaku ki ai, e maua e ia le fale kua tuu lavaki, kua seu, ti kua teuteui. 45 Ti e ano a ia, o aumai ni iki ake laumalie veli e fitu ala e itaita ake iate ia ; ti e lotou ulu ki le fale, o nonofo i ai, ti e veli ake loa le mauli fakamuli o le tagata lena i le uluaki. E toe fenaaki loa le tautupu agaveli leinei. Le tinana mo fetaina o Sesu 46 Na lolotoga masau Sesu ki le kakai, ko leinei, na tutuu loa i fafo lona tinana mo ona fetaina, o faiga ke masau kiate ia. 47 Na pati loa se tasi kiate ia : Ko leinei, e tutuu lou tinana mo ou fetaina i fafo, ti e lotou loto ke masau kiate koe. 48 Kae na tali loa Sesu ki leia na fakasa ia ake kiate ia le nea lena : Ko ai loku tinana, ti ko ai oku fetaina ? 49 Ti na falo loa e ia lona lima ki ana tisipulo, o pati : Ko leinei loku tinana ti mo oku fetaina. 50 Talie ko leia e fai ia le finegalo o loku Tamana leia e nofo i le atu lagi, ko loku taina a ia, mo loku tuagaane, ti mo loku tinana. |
© Société Biblique de Genève, 2000-2020
Société Biblique de Genève