Lua tosi o Sau 6 - Tosi TapuFakatele o le toki ukamea i le liua 1 Na pati loa a vosa o le kau polofeta kia Eliseo : Ko leinei, kua ikiiki kia tatou le ganea leinei e tou nonofo ai. 2 Tuku mai ke motou ano o kaku ki le Solotane ; e motou tasi too loa lana fa pou i ai, ti e motou fakatuu loa i ai se nofoaga. Na tali loa Eliseo : Kotou ano. 3 Ti na pati loa se tasi ia latou : Ke ke fakalotomalie o au mo au tagata fakasausau. Na tali loa Eliseo : E kau ano loa. 4 Koia na ano ai loa Eliseo mo latou. I lalatou kaku ki le Solotane, na lotou sele loa ni laakau. 5 Na sele loa e le tasi o latou se fa pou, ti na vilo loa le matai toki ki le vaitafe. Na kalaga loa a ia : Oi ! ei loku aliki, ko le toki na kole ! 6 Na pati loa le tagata a le Atua : Na vilo a ia kifea ? Ti na fakasa ake loa e le tagata kiate ia le ganea leia na vilo a ia ki ai. Ti na tuuti loa e Eliseo se ga potu laakau, o ti ki le ganea lena ti na tele ake loa le ukamea. 7 Ti na pati loa Eliseo : Too a ia, ti na falo loa e ia lona lima, o too a ia. Fakakivi o le kau Silia 8 Na fai loa se tau e le sau o Silia ki Iselaele, ti na fono loa le sau o Silia mo ana tagata fakasausau, o pati : E tuu loa loku nofolaga tau i le ganea leia. 9 Kae na kakau loa e le tagata a le Atua ke pati ki le sau o Iselaele : Tokaga ai ke aua na ke fakalaka i le ganea leia, talie kua ifo ki ai le kau Silia. 10 Ti na kakau loa e le sau o Iselaele ni tagata ke ano o leoleo i le ganea leia na fakasa e le tagata a le Atua. Na soko loa le nea lena o leaise tua tasi pe tua lua fua. 11 Koia na fitaa lasi loa le loto o le sau o Silia ; ti na kalagai loa e ia ana tagata fakasausau, o pati kia latou : Pe e leaise kotou fia fakasa mai kiate au pe ko ai leia ia tatou e kau mo le sau o Iselaele ? 12 Na tali loa se tasi o ana tagata fakasausau : E leaise tasi ai ! ei sau, loku aliki ; kae ko Eliseo, le polofeta leia i Iselaele, e fakasa ia ki le sau o Iselaele a masau fuli ala e ke fai i lou kogafale moe. 13 Ti na pati loa le sau : Kotou ano, o tio pe nofo a ia ifea, ti e kau kakau loa ke too a ia. Na au loa o fakasa ki le sau : Ko leinei, e nofo a ia i Totane. Puipui o Eliseo e le Eteleno 14 Na kakau loa e le sau ki ai ni osi, mo ni saliote, mo se solia makeke, ala na kaku loa i le pouli ti na a takatakai ia loa le kolo. 15 Na ala usu ake loa le tagata fakasausau a le tagata a le Atua, o ulu ki fafo ; ti na tio loa a ia ki se solia kua a takatakai ia le kolo, mo ni osi ti mo ni saliote. Ti na pati loa le tagata fakasausau ki le tagata a le Atua : Oi ! ei loku aliki, kolea ke ta fai ? 16 Na tali loa Eliseo : Aua na ke tuania fua, talie e api ake latou ala e kau mo taua ia latou ala e nofo mo latou. 17 Ti na faikole loa Eliseo, o pati : Eteleno fakamavaa ona mata, o tupu ke tio a ia. Ti na fakamavaa loa e le Eteleno a mata o le tagata fakasausau, leia na tio loa ki le mauga kua apele i osi mo saliote afi ala kua takatakai ia Eliseo. 18 Na ifo loa le kau Silia kia Eliseo. Ti na fai loa e Eliseo le kole leinei ki le Eteleno : E kau kole atu kiate koe ke ke taai le kakai leinei ke kivi ! Ti na taai loa latou e le Eteleno o kivi, o mulimuli ki le kole a Eliseo. 19 Na pati loa Eliseo kia latou : E leaise ko le ala leinei, ti e leaise ko le kolo leinei ; kotou mulimuli mai iate au, ti e kau taki loa koutou ki le tagata leia e kotou afa ia. Ti na taki loa latou e Eliseo ki Samalia. 20 I le temi leia na lotou ulu ai loa ki Samalia, na pati loa Eliseo : Eteleno fakamavaa a mata o le kakai leinei ke lotou tio ! Ti na fakamavaa loa e le Eteleno olatou mata, ti na lotou tio loa kua lotou nonofo i loto malie o Samalia. 21 I le tio loa a le sau o Iselaele kia latou, na pati loa a ia kia Eliseo : Loku tamana, pe kau tamate, pe kau tamate latou ? 22 Na tali loa Eliseo : Aua na ke tamate latou ; pe ke tamate loa latou ala kua fakapilisoni e lau seleta mo lau gasau ? Soli kia latou se pane mo se vai ke lotou kai ti ke lotou inu ; ti ke lotou ano ki lolatou pule. 23 Na kakau loa e le sau o Iselaele ke fai kia latou se kai lasi, ti na lotou kai loa mo inu ; ti na tuku loa latou e le sau ke ano, ti na lotou toe liliu loa ki lolatou pule. Ti na leaise toe au loa a solia a le kau Silia ki le kele o Iselaele. Taui o Samalia e Pene-Atate 24 I le sili o nea ana, na tanaki loa e Pene-Atate, sau o Silia, lana solia katoa, ti na pale loa a ia, o takatakai Samalia. 25 Na to loa se oge lasi ai i Samalia ; na mailoga loa le veli o le tapotapono o Samalia e le kau Silia, na totogi loa le ulu o le asino ki fa paaga e kau valu, ti ko le vaeluai kilo o faikauga o lupe ki fa paaga e lima. 26 I se aso, na saele loa le sau i aluga o le paa, ti na kalaga loa se fafine kiate ia : Ei sau, loku aliki, saofaki au ! 27 Na tali loa le sau : Kapau e leaise saofaki a koe e le Eteleno, ti ke feaki loa laku aga o saofaki a koe ? E leaise koi maua fua se nea kai, e leaise koi maua fua se falina pe ko se vino. 28 Ti na pati loa le sau ki le fafine : Kolea e ke mamae ki ai ? Na tali loa le fafine : Na pati mai le fafine leia kiate au : Soli mai lou tama ! E ta kai loa a ia i le aso nei, ti ta kai loa loku tama i apogipogi. 29 Na ma fakamoso loa loku tama, o ma kai a ia. I leia ake a aso, na kau pati kiate ia : Soli mai lou tama ke ta kai. Kae na fufu e ia lona tama. 30 I le logo a le sau ki masau a le fafine, na sae loa e ia ona teu mo saele i aluga o le paa ; ti na tio loa le kakai, ko leinei kua tui e ia se taga i loto. 31 Na pati loa le sau : Ke tautea au e le Atua i lona makeke katoa, mo kapau e pikipiki le fa ulu o Eliseo, vosa o Safate, iate ia i le aso nei ! 32 Kae na tonatona Eliseo i lona fale, ti na tonatona le kau matua i ona tafa. Na kakau loa e le sau se tasi kia Eliseo ; kae i mua o le kaku ake a le tagata avelogo, na pati loa Eliseo ki le kau matua : Kotou tio mua, kua kakau mai e le nea tukipo lena se tasi ke au o tamate au. Kotou fakalogo mai ! ka kaku mai loa le tagata avelogo, kotou tapono le matapa kiate ia ke aua na ulu mai ki loto : pe leaise kotou logo loa ki le saele mai o lona pule i ona muli ? 33 Na koi masau Eliseo kia latou kae kaku mai le sau, o pati : E au le malaia leinei mei le Eteleno, kolea loa koi mafai ke kau toe amanaki ki ai ? |
© Société Biblique de Genève, 2000-2020
Société Biblique de Genève