Lua tosi o Sau 10 - Tosi TapuTautea o le fale o Akapo 1 Na nonofo i Samalia a vosa e tino fitu o Akapo. Na fai loa e Seu ni tosi o ave ki Samalia ki pule o Siseleele, ki le kau matua mo kovana o fanau a Akapo. Na pati i tosi ana : 2 Ko leinei, ka kotou maua loa le tosi, - ko lena e kotou maua a vosa o lokoutou pule, mo saliote, mo osi, mo se kolo tau, ti mo ni masafu, - 3 ke kotou tio pe ko ai i vosa o lokoutou pule e malie ake mo feauga, kotou fakanofo a ia ki le ekeekeaga fakasau o lona tamana, ti kotou tau o tupu ko le fale o lokoutou pule ! 4 Kae na lotou i lasi loa, o pati : Ko leinei, na leaise mafai e sau e lua ke tuu i ona mua, ti e feaki ake loa ke tou tutuu i ona mua ? 5 Ti na kakau loa e le pule o le fale, mo le pule o le kolo, mo le kau matua, ti mo kovana o fanau, se tasi ke ano o pati kia Seu : Ko au tagata fakasausau matou, ti e motou fai loa a nea fuli ala e ke pati loa ki ai ; e leaise motou fakanofo loa se tasi ke sau, fai le nea leia e malie kiate koe. 6 Na toe fai loa e Seu se tosi kia latou, o pati : Kapau e kotou fakalogo kiate au, ti kapau e kotou fakalogo ki loku leo, kotou too a fa ulu o tagata ana, o vosa o lokoutou pule, ti kotou au kiate au apogipogi, i le ola leinei, i Siseleele. Ko leinei, na nonofo a vosa e tino fitu o le sau i fale o le kau lalasi o le kolo, ala na tausi ia latou. 7 I le kaku loa o le tosi kia latou, na lotou too loa a vosa o le sau, ti na lotou tuuti loa a ua o le tino fitu ; na lotou velo loa olatou fa ulu ki ni kete, o fakamomoli kia Seu, i Siseleele. 8 Na ano loa se tagata avelogo, o fakasa le nea lena kia Seu, o pati : Kua lotou aumai a fa ulu o vosa o le sau. Ti na pati loa a Seu : Kotou tuku latou i ni tuuga e lua i mua o le matapa, o kaku ki le usu. 9 I le usu, na ulu loa a Seu o tuu i mua o le kakai katoa, o pati : E kotou agatonu ! Ko leinei, ko au, na kau agatuu ki loku pule, o tamate a ia ; kae ko ai leia na tamate ia alatou fuli anei ? 10 Ke kotou iloa e leaise vilo loa ki le kele se nea fua e tasi o le folafola a le Eteleno, le folafola leia na fakasa e le Eteleno ki le fale o Akapo ; kua fakasoko e le Eteleno le nea leia na fakasa e ia i lana tagata fakasausau ko Elia. 11 Ti na tamate loa e Seu latou fuli ala na toe i le famili o Akapo i Siseleele, lana kau lalasi fuli, mo ona kaiga, ti mo ana minisi, ti na leaise sao fua se fa toka tasi. 12 I le oki o le nea lena, na tuu loa a Seu, o ano ki Samalia. I lana kaku loa ki se fale fono a ni tagata tausi manu, i le ala, 13 na maua loa e Seu i ai a fetaina o Akasia, sau o Suta, ti na pati loa a ia kia latou : Ko ai ma koutou ? Na lotou tali loa : Ko fetaina matou o Akasia, ti e motou ifo mai o fakatele ki vosa o le sau ti mo vosa o le fafine sau. 14 Na pati loa a Seu : Kotou tapo mauuli latou. Na tapo loa latou e ana tagata fakasausau, o tutuuti olatou ua i le fa tane o le fale fono, ko le tino fa tupu lua ; na leaise fakamauli fua e Seu se fa toka tasi. 15 I lana mavae mei ai, na felavei loa a ia mo Sonatape, vosa o Lekape, leia na au o fakafelavei mai kiate ia. Na fakamalo loa a Seu kiate ia, o pati : Pe agatonu lou loto, ofaipe le agatonu o loku loto kiate koe ? Ti na tali loa Sonatape : E sako loku loto. Na tali loa a Seu : Kapau e maoki, velo mai lou lima. Na velo loa e Sonatape lona lima kia Seu. Ti na fakaeke loa e Seu a ia ki ona tafa i lana saliote, 16 o pati : Au mo au, ti e ke tio loa ki loku alofa ki le Eteleno. Na ave loa e Seu a Sonatape i lana saliote. 17 I le kaku loa a Seu ki Samalia, na tamate loa e ia latou fuli ala na kau kia Akapo i Samalia, ti na maumaui katoa e ia latou, o mulimuli ki le folafola leia na fakasa e le Eteleno kia Elia. Tamatamate e Seu o polofeta o Paale 18 Ti na fakatasii loa e Seu le kakai katoa, o pati kia latou : Na ikiiki le tausi a Akapo kia Paale, e lasi ake loa le tausi a Seu kia Paale. 19 I le lakaga nei ke kotou tanaki mai ki oku tafa le kau polofeta fuli a Paale, mo ana tagata fakasausau fuli, ti mo lana kau pelepitelo, ke aua na puli fua se tasi, talie e kau loto ke kau momoli se sakilifisio kia Paale : ko leia loa ka puli e mate loa. Na fai e Seu le kaka lena, o tupu ke tamate ai a tagata fakasausau a Paale. 20 Na pati loa a Seu : Kotou logologo se aso lasi kia Paale. Na lotou fakatuutuu loa se aso lasi. 21 Na kakau loa e Seu ni tagata avelogo ke ano i Iselaele katoa ; ti na katoa ake loa tagata fakasausau fuli a Paale, o leaise puli fua se fa toka tasi ; na lotou ulu loa ki le fale o Paale, ti na apele loa le fale o Paale mei leia potu ki leia potu. 22 Na pati loa a Seu ki leia na leo ki le fale tukuaga kofu : Too mai ni kofu ki tagata fakasausau fuli a Paale. Ti na too loa e le tagata lena ni kofu ki tagata fakasausau a Paale. 23 Na au loa a Seu ki le fale o Paale mo Sonatape, vosa o Lekape, ti na pati loa a ia ki tagata fakasausau a Paale : Kotou afa ti kotou tioi pe leaise nonofo i leinei ni tagata fakasausau a le Eteleno, o tupu ke maua ata i leinei a tagata fakasausau a Paale. 24 Ti na lotou ulu loa ke momoli ni sakilifisio mo ni failaulau. Kae kua fakanonofo e Seu i fafo se kau tagata e tino valu, o pati kia latou : Ko leia e tuku ia loa ke sola se tasi i tagata ala e kau tuku atu ki okoutou lima, e fetogi ia loa ki lona mauli le mauli o le tagata lena. 25 I le oki o le momoli o failaulau, na pati loa a Seu ki le kau polisi mo le kau ofisa : Kotou ulu, o tamate latou, ti ke aua na fakamauli fua se fa toka tasi. Ti na lotou taai loa latou ki le mata o le seleta. Na laku loa latou i ai e le kau polisi mo le kau ofisa, ti na lotou ulu loa ki le potu tapu o le fale o Paale. 26 Na lotou toso loa ki fafo a fakatata o le fale o Paale, o tutu i ai. 27 Na lotou maumaui loa le fakatata o Paale, ti na lotou toe maumaui foki mo le fale o Paale, ti na lotou fakaliliu loa a ia ko se fale vao o kaku mai ki le aso nei. Tausi taulaatua o Seu 28 Na fakapuli loa e Seu le tausi kia Paale i Iselaele ; 29 kae na leaise tiaki loa e ia a agasala a Selopoamo, vosa o Nepate, leia na fakaagasalai ia Iselaele, o leaise tiaki loa e ia a pipi aulo ala na tuu i Petele mo Tane. 30 Na pati loa le Eteleno kia Seu : Talie na ke fakasoko malie le nea leia e totonu ki oku mata, ti na ke fai ki le fale o Akapo a nea fuli ala na kau finegalo ki ai, e eke loa ou vosa i le ekeekeaga fakasau o Iselaele o kaku ki le fa o tautupu. 31 Kae na leaise tokaga loa Seu ke saele i lona loto katoa i le lao a le Eteleno, le Atua o Iselaele ; na leaise tiaki loa e ia a agasala a Selopoamo ala na tupu ai le agasala o Iselaele. 32 I le temi lena, na kamata tuku loa e le Eteleno ke taui a Iselaele i ona potu fuli ; ti na taui loa latou e Asaele o lava i le koiga katoa o Iselaele. 33 Mei le Solotane o kaku ki le sopoaga o le laa, na taai loa e Asaele le fenua katoa o Kalaate, le kakai o Kate, mo le kakai o Lupeni, mo le kakai o Manase, mei Aloele i le liua o Alenone o kaku ki Kalaate mo Pasani. Soakase, sau o Iselaele 34 Ko le toe o gaoi a Seu, a nea fuli ala na fai e ia ti mo ana gaoi lalasi fuli, pe leaise tosi a ia i le tosi fakamatala ki sau o Iselaele ? 35-36 Na mate loa a Seu ti na tanu loa a ia i Samalia. Ti na sau loa Soakase, lona vosa, o fetogi a ia. Na sau Seu i fetuu e kau lua tupu valu i Samalia, i Iselaele. |
© Société Biblique de Genève, 2000-2020
Société Biblique de Genève