Luka 20 - Fulfulde BibleToy baawɗe Yeesu iwi? ( Matta 21:23-27 ; Markus 11:27-33 ) 1 Nyannde feere Yeesu ɗon ekkitina yimɓe nder haykaliiru, o waazini ɓe kubaruwol belŋgol. Mawɓe liman'en e moodiɓɓe e ndotti'en ngari, 2 ƴami mo: “Yeccu min bee duŋayeere moy a waarata kuuje ɗe'e? Malla moy duŋani ma waɗugo bana nii?” 3 O jaabi ɓe: “Min boo mi ƴaman on huunde woore. Mbi'eeɗam: 4 Moy duŋani Yuhanna waɗango yimɓe baptisma? Allah naa malla yimɓe?” 5 Ammaa ɓe mbi'mbi'tiri: “To en mbi'i: Allah, o wi'an: Koni on nuɗɗinaay mo? 6 To en mbi'i: Yimɓe, nden boo yimɓe fuu piɗan en bee kaa'e, ngam ɓe nuɗɗini Yuhanna o annabiijo fakat.” 7 Nden ɓe njaabi: “Min anndaa.” 8 Yeesu wi'i ɓe: “Min boo mi wi'ataa on bee duŋayeere moy mbaɗanmi kuuje ɗe'e.” Balndol dow demoowo kalluɗo ( Matta 21:33-46 ; Markus 12:1-12 ) 9 Ɓaawo man Yeesu fuɗɗi wolwango yimɓe balndol ngo'ol: “Goɗɗo jubi ngesa inabooje, o halfini ka remooɓe, o dilli jahaaŋgal, o duuri. 10 Nde saa'i teɓugo inabooje waɗi, o neli jaggiiɗo maako haa remooɓe ngam ɓe ndokka mo geɗal maako haa inabooje. Ammaa remooɓe tappi nelaaɗo, ɓe lortini ɗum meere. 11 Jawmu ngesa inabooje neli jaggiiɗo mum feere, ɓe tappi mo boo, ɓe lortini mo meere. 12 O neli tataɓo fahin, ɓe naawni ɗum, ɓe ndiiwi ɗum. 13 Jawmu ngesa inabooje wi'i: Ko mbaɗanmi? Mi nelan ɓiɗɗo am giɗaaɗo, kaŋko kam ɓe teddinan mo! 14 Ammaa nde remooɓe ngi'i mo, ɓe carwootiri, ɓe mbi'i: Ndaa donoowo, mbaren mo ngam haa ngesa laatano en. 15 Ɓe ndasi mo yaasi ngesa, ɓe mbari mo. Ɗume jawmu ngesa inabooje tammi waɗango ɓe? 16 O waran, o halkan remooɓe ɓe'e, o hokkan woɗɓe ngesa man.” Nde yimɓe nani ɗum, ɓe mbi'i: “Ɗo kam waɗataako!” 17 Ammaa Yeesu suti ɓe, wi'i: “Ɗume binndaaɗum ɗu'um yiɗi wi'go? Hayre nde mahooɓe ngudini, laati hayre talkumoore ɓurnde saman. 18 Koo moy do'i dow hayre nde'e, sampititto. To nde do'i dow goɗɗo boo, nde naman mo.” Jomorgol ngam laamiiɗo Roma ( Matta 22:15-22 ; Markus 12:13-17 ) 19 Moodiɓɓe tawreeta e mawɓe Farisa'en tefi naŋngugo Yeesu saa'i man nden, ammaa ɓe kuli yimɓe, ɓe paami dow maɓɓe o wolwi balndol ngo'ol. 20 Ɓe puɗɗi aynugo Yeesu, ɓe neli horooɓe. Yimɓe man mbaɗi ko'e maɓɓe bana ɓe yimɓe adili'en, ngam ɓe naŋngira Yeesu nder bolle maako ngam ɓe keɓa hokkugo mo haa hiitooɓe e yimɓe marɓe baawɗe ngomnati. 21 Ɓe ƴami mo: “Moodibbo, min anndi ko mbolwata e ko a ekkitinta ɗum gooŋga. A senndindirtaa yimɓe, a ɗon ekkitina laawol Allah bee gooŋga. 22 Kaanduɗum min ndokka laamiiɗo Roma jomorgol naa malla taa min ndokka?” 23 Yeesu annditi faasikaare maɓɓe, o wi'i ɓe: 24 “Kolleeɗam suleyre. Suura moy e innde moy ɗo?” Ɓe njaabi: “Kaysara, laamiiɗo Roma jeyi.” 25 O wi'i ɓe: “Nden kam njoɓe Kaysara ko haanani mo, ndokke Allah boo ko haanani Allah.” 26 Ɓe keɓaay naŋngirgo mo yeeso yimɓe nder bolle maako. Ammaa ɓe kayɗini ngam jaawaabu maako, ɓe njeeɗi. Ƴamol dow ummitineeki maayɓe ( Matta 22:23-33 ; Markus 12:18-27 ) 27 Saduki'en woɗɓe ɓaditi Yeesu. Kamɓe ngoni wi'anɓe maayɓe ummitittaako. Ɓe ƴami Yeesu ƴamol ngo'ol: 28 “Moodibbo, Muusa winndani en umroore nde'e: To goɗɗo maayi, acci debbo bilaa ɓiŋngel, sey deerɗiiko te'a debbo man, heɓana maayɗo danygol. 29 Woodino deerɗiraaɓe njoweeɗiɗo. Arano te'i debbo, maayi bilaa ɓiŋngel. 30 Ɗiɗaɓo te'i debbo go, 31 non boo bee tataɓo. Ɗum laati bana non haa njoweeɗiɗo fuu maaydi bilaa heɓugo ɓiŋngel. 32 Ragare man boo debbo maayi. 33 Kadi nyannde ummitineeki maayɓe kam, o laatoto debbo moy caka maɓɓe? Ngam njoweeɗiɗo fuu te'ino mo.” 34 Yeesu jaabi ɓe: “Yimɓe zamanuuru ndu'u ɗon te'indira. 35 Ammaa he'iiɓe heɓugo geɗal haa zamanuuru waranndu e haa ummitineeki maayɓe, ɓe te'indirtaa. 36 Ngam ɓe maayataa fahin. Ɓe nanndi bee malaa'ika'en, ɓe laatake ɓiɓɓe Allah ngam o ummitini ɓe diga maayde. 37 Muusa wi'i laaɓɗum maayɓe ummititto bee yoŋki nder aayaaje ko winnda dow haala wumre, nde o wi'i Jawmiraawo o Allah Ibrahiima, o Allah Isiyaaku e o Allah Yaakubu. 38 Allah laataaki Allah maayɓe, ammaa o Allah yeeɗɓe, ngam yimɓe fuu ɗon ngeeɗa fodde maako.” 39 Woɗɓe haa moodiɓɓe, mbi'i: “Moodibbo, a wolwi booɗɗum.” 40 Ɓe kuli ƴamugo mo ƴamol goɗŋgol. Almasiihu o moy? ( Matta 22:41-46 ; Markus 12:35-37 ) 41 Yeesu wi'i ɓe: “Noy ɓe mbi'rata Almasiihu o ɓii Daawuda? 42 Ngam Daawuda bee hoore muuɗum wi'i nder deftere Jabuura: Jawmiraawo wolwani jawmam: Jooɗa haa nyaamo am, 43 haa to mi laatini konne'en ma jaaɓruɗum kosɗe ma. 44 Daawuda ewni mo Jawmiraawo, kadi noy Almasiihu laatori ɓiyiiko?” Feloore dow haala moodiɓɓe tawreeta ( Matta 23:1-36 ; Markus 12:38-40 ) 45 Yeesu wolwani pukara'en muuɗum yeeso nananɓe mo fuu, o wi'i: 46 “Ndeente e moodiɓɓe tawreeta, yiɗɓe waancugo bee ngapaleeji juutɗi. Ɓe ngiɗi yimɓe koofna ɓe haa luuɓe. Haa joole tedduɗe ɓe ngiɗi jooɗaago nder cuuɗi dewal e to ɓe ewnake ɓe ngam nyaamdu boo, ɓe ɗaɓɓitan joole camɗinaaɗe. 47 Ɓe ɗon njaɓta marle rewɓe yurumɓe, ɓe ɗon njuutina do'aare ngam yimɓe ngi'a ɓe. Ɓe keɓan kiita naawka masin.” |
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.
Bible Society of Cameroon