Luka 17 - KITAWO MALEŊGimarac ( Mat 18:6-7 , 21-22 ; Mar 9:42 ) 1 Yesu owaco ri jofonjirok pere ni, “Gigipiny ma miyo ji podho i gimarac ripo bino; to kidamba bino bedo ri ŋat'omiy gigipiny no timirok! 2 D'ober rigo bedi tweyi kidi m'ombo i ŋute t'ibolo go i wakawaka, loyo go kidho miyo acel kwoŋ nyaka jomathindho me timo gimarac. 3 Kure win! Ka omerin timo gimarac, kwer rigo, aka ka oŋuti, cwaki go. 4 K'otimo rin marac dibirio ndelo acel, aka hongo je go bino bongin ka waco ni aŋuto, iripo cwako go.” Yeyo 5 Jomoor jowaco ri Rwoth ni, “Medi riwan yeyo mawan.” 6 Rwoth odwoko ni, “Bedi winitie gi yeyo kada mathin paka nyingi kalantus di wiwaco ri yath madwoŋ me ni, ‘Fudhere woko gi tiendin ikidhi ipidhere i dier wakawaka, d'owinjo win.’ ” Gima jatic ripo timo 7 “Bedi moro kwoŋ win nitie gi jatic ma furo, kosa ma kwayo rombo, iparo ni ka jatic no odwoko wok i ndelo, d'owaco rigo ni, ‘Redi mayot ibedi piny ikutho icem?’ 8 K'ameno be! Kucel d'owaco rigo ni, ‘Kutho iyiki ran cemo m'othieno, itwey nanga i korin, ikuran k'acemo aka amadho gir'amadha, ŋey nyaka inocem rumacen. 9 Odoko, i paro ni di go ofoyo jatic no k'otimo gim'oro go?’ 10 Ameno win bende ka witieko timo gimoro je m'owaci riwin, wiripo waco ni, ‘Wabedo riwan nyaka jotic atica, aka wacowo timo nyaka tic m'onwaŋo ripo watim kende.’ ” Yesu botho cwo ma jodhowo apar 11 Munyo Yesu oyido kidho Yerusalem, oluwo gi i kew ma poko Samaria kodi Galili. 12 Aka munyo go oyido nyaka donjo loka moro, jodhowo moro japar joromo gine. Jocungo gi bor bor 13 to jokoko rigo ni, “Yesu, Jadwoŋ! Maki wor gi wan.” 14 Munyo Yesu oneno jo, owaco rijo ni, “Kidhi winyuthere i waŋ jocway ri Were i wi migam.” Gikenyo munyo fodi jowotho jokadho to delkwoŋ gin lokere m'olony. 15 Ŋat'acel kwoŋ jo, munyo oneno ni kwoŋe ocango, ogik cen munyo pako Were gi derino madwoŋ swa, 16 to podho piny dho ka tiendi Yesu to foyo go. Jalo oyido obedo Jasamaria. 17 Gino omiyo Yesu openjo ni, “Alwoŋo ni ji apar je jolony; to jabuŋwen man jonikune? 18 Ongoye ŋat'onyalo gik bino foyo Were kwanyo woko japath me kende?” 19 Aka owaco ri jalo ni, “Ay malo imaki royo perin; yeyo perin otieko bothin.” Bino pa Ker ( Mat 24:23-28 , 37-41 ) 20 Jofarisayo megi jopenjo Yesu ndir ma Ker pa Were obin'iye. Go odwoko ni, “Ker pa Were kilabino i royo ma nenere. 21 Ongoye ŋata bino waco ni, ‘Neni, ee ni ka, kosa ni kaca.’ Kole Ker pa Were nitie i dier win won ka.” 22 Aka owaco ri jofonjirok pere ni, “Hongo bino tundo ma wibino yenyo neno kada nyaka ndelo acel kwoŋ ndir pa Wod Dhano, to wikibino neno. 23 Nitie joma jobino waco riwin ni, ‘Neni, go dica!’ Kosa ni ‘Neni, go ee ka!’ To wikiri wiay ni wikidho rango go. 24 Kole paka lithkoth pilin i pondeponde aka menyo thenge gi thenge, apaka Wod Dhano bende obedi i ndelo pere. 25 To go ripo kutho candirok tektek, ji ma ndir me jowokwer go. 26 Paka cango obedo i ndir pa Nowa apaka bende bino bedo i ndir pa Wod Dhano. 27 Dhano je onwaŋo cemo, medho, aka cwo gi mon jonywomere cuka ndelo otundo ma Nowa odonj'iye i ye, aka mikula obino to neko woko ji je ma piny. 28 Odoko bino bedo paka i ndir pa Loti bende. Dhano je oyido cemo, medho, nyewere kendo tana, furo cemo aka geto. 29 To ndelo ma Loti owok'iye Sodom, mac maliel ocwe piny wok i polo to neko woko ji je ma kenyo. 30 Meno apaka bende labedo i ndelo ma Wod Dhano bino nyuther'iye.” 31 “I ndelo no, ŋata nitie malo wi ot wokiri wolori ni donjo i ot kwanyo gigipiny pere man kenyo; ameno bende, ŋata nitie i ndelo wokiri wodwoki peco. 32 Poyi win cipa Loti! 33 Ŋata temo botho kwo pere bino rwenyo woko; ŋata rwenyo woko kwo pere ama bino botho. 34 Wor no, awaco riwin, j'ario jobino nindo i kanindo acel; ŋat'acel ibino kwanyo t'iweyo ŋatiman kenyo. 35 Mon ario jobino rego kanyacel; acel ibino kwanyo t'iweyo nyawote kenyo. 36 [Cwo ario jobino bedo i ndelo: Ŋat'acel ibino kwanyo, t'iweyo nyawote kenyo].” 37 Gikenyo jofonjirok jopenjo go ni, “Yokune, Rwoth?” Yesu odwoko ni, “Kama gim'otho nitie iye, am'acut jocoker'iye.” |
Dhopadhola DC Bible © Bible Society of Uganda, 2018.
Bible Society of Uganda