Jeremia 32 - MUMA MALER 2015Jeremia ong’iewo lowo Anathoth 1 Ruoth Nyasaye nowuoyo gi Jeremia e higa mar apar mar loch Zedekia ruodh Juda, ma bende ne higa mar apar gaboro mar loch Nebukadnezar ruodh Babulon. 2 E ndalono jolweny mag ruodh Babulon ne monjo Jerusalem, kendo noyudo Jeremia janabi otue e laru mar od ruoth. 3 Ruoth Zedekia notueye kanyo nikech noyudo osekoro wach niya, “Ruoth Nyasaye osewacho ni obiro chiwo Jerusalem e lwet ruodh Babulon, mi kaw, 4 kendo ni ruoth Zedekia ok notony e lwet jo-Babulon, to ibiro make mi tere e nyim ruodh Babulon mi enonene wang’ gi wang’, kendo nowuo kode dhok gi dhok. 5 Enotere Babulon kendo nobed kuno nyaka chop otimne gima odwaro. To kata da oked gi jo-Babulon matek manade, to ok nolo. Ruoth Nyasaye ema owacho kamano.” 6 Jeremia nowacho niya, “Ruoth Nyasaye nowachona ni 7 Hanamel wuod Shalum ma owadgi wuora biro biro ira, ka dwaro mondo ang’iew puothe man Anathoth, nikech an watne mahie, omiyo an gi ratiro mar ng’iewo puotheno.” 8 Kane Ruoth Nyasaye osenyisa kamano, Hanamel ma wuod owadgi wuora nobiro ira e laru mar jorit, mowachona niya, “Ng’iew puotha man Anathoth e piny Benjamin, nikech in watna mahie, omiyo in ema in gi ratiro mar ng’iewe obed mari.” To koro nang’eyo ni Ruoth Nyasaye ema dwaro mondo ang’iew puodhono. 9 Kuom mano ne ang’iewe, mi achulo Hanamel fedha moromo achiel kuom abich mar kilo. 10 Ne aketo sei e barup winjruok manyiso ni aseng’iewo puodhono, mi adino baruano e nyim joneno, kendo ne apimo fedha e ratil. 11 Eka ne akawo barua modin mane oting’o weche duto mag winjruok kod mano mane ok odin, 12 mi amiyo Baruk wuod Neria ma wuod Maseya e nyim Hanamel gi joneno mane oseketo sei e barup winjruok nogo, kendo e nyim jo-Yahudi duto mane obet e laru. 13 Ne anyiso Baruk e nyim jogo duto niya, 14 “Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto kendo ma Nyasach Israel osechiko mondo ikaw barup winjruok modinni, kod mano ma ok odin, mondo iketgi e agulu gibedie mak gikethre kuom higni mang’eny, 15 nikech Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko duto kendo ma Nyasach Israel osewacho ni udi gi puothe mag mzabibu nochak ong’iew kendo e pinyni.” 16 Kane asemiyo Baruk wuod Neria barup winjruokno, ne alemo kama: 17 “A Ruoth Nyasaye! Ne ichueyo polo gi piny kod riekoni gi tekoni maduong’. Onge gima nyalo tami timo. 18 Isenyiso herani mosiko ni ji gana gi gana, to bende ikumo ji nikech richo mag wuonegi. In Nyasaye maduong’ man gi teko, kendo nyingi en Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto. 19 In ichano gik malich miwuoro, kendo itimo gik madongo. Bende ineno gik moko duto ma ji timo, kendo itimonigi mana moromo gi timbegi. 20 Ne itimo ranyisi gi honni e piny Misri, kendo pod isiko kitimogi nyaka chil kawuono e piny Israel kendo e pinje moko duto. 21 Ne itiyo gi tekoni maduong’ kod riekoni kuom timo ranyisi gi honni mane ibwogogo wasikwa, mi igolo jogi e piny Misri. 22 Ne imiyogi piny maber kendo momewni, mana kaka nisesingori ni kweregi. 23 To kane gidonjo e pinyni, mi gidakie, ne ok girito chikeni, bende ne ok giluori. Ne ok gitimo gimoro amora mane isechikogi mondo gitim. Mano emomiyo ne ikelo masirani duto kuomgi. 24 “Jo-Babulon osedhuro lowo pidhe pidhe e alwora mar dala, kendo gimonje mondo gikawe. Lweny gi kech kod tuo biro miyo gikawe. A Ruoth Nyasaye, ineno kaka gigo mane iwacho timore. 25 To kata kamano, Ruoth Nyasaye, in ema ne inyisa mondo ang’iew puodho cha e nyim joneno, kata obedo ni jo-Babulon ochiegni kawo dalani kamano.” 26 Eka Ruoth Nyasaye nowacho ni Jeremia niya, 27 “An e Ruoth Nyasaye ma Nyasach ji duto, kendo onge gima nyalo tama timo. 28 Kuom mano, abiro chiwo dalani e lwet Nebukadnezar ruodh Babulon kod joge mag lweny mondo okawe. 29 Jo-Babulon ma koro monjo Jerusalem biro moke mach, mi obiro wang’ pep kaachiel gi udi ma ji osebedo kawang’o ubani ni Baal e tetgi, kendo timoe misengni miolo piny ni nyiseche mamoko, ka gimiyago mirima. 30 Jo-Israel gi jo-Juda osebet mana ka timo gik ma amon-go, chakre tindogi, kendo gisemiya mirima gi kido manono ma giseloso. 31 Dalani osemiya mirima mager, chakre chieng’ mane ogeree nyaka chil kawuono, kendo asechano mondo akethe 32 nikech timbe maricho ma jo-Israel gi jo-Juda osetimo, kaachiel gi ruodhigi gi jotendgi kod jodologi gi jonabigi kod ji duto modak e piny Juda gi Jerusalem. 33 Giselokona ng’egi, kendo kata obedo ni ne asesiko kapuonjogi, to gidagi winja, bende ok giyie mako puonjna. 34 Giseketo kido mag nyisechegi makuero e Hakalu mara, mi gidwanyo, 35 kendo gisegero kende-mag-liswa ni Baal e holo Ben-hinom mondo giwang’ie yawuotgi gi nyigi ka liswa ni nyasaye miluongo ni Molek. To ne ok anyisogi mondo gitim kamano, bende ne ok aparo kata matin ni ginyalo timo gima kamano, mi gimi jo-Juda bed joricho.” 36 Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel nowuoyo kuom Jerusalem niya, “Jeremia, isenyiso ji ni lweny gi kech kod tuoche biro miyo jo-Babulon kaw dalani. To koro winji gima chielo ma adwaro wacho 37 Kinde moro anachokgi, kagologi e pinje duto ma nobed ka asekeyogie, ka akecho kendo ka mirimba ger, mi aduoggi ka eri mondo gidagie gi kue. 38 Eka ginibed joga kendo anabed Nyasachgi. 39 Abiro miyogi chuny achiel gi yo achiel mondo giluora nyaka chieng’, eka gidhi nyime maber kod nyikwagi bende. 40 Anatim kodgi singruok mochwere ni ok nawe timonigi maber, kendo anami giluora gi chunygi duto, mi ok ginibar giweya. 41 Anatimnigi maber ka chunya mor, kendo anagurgi motegno e pinyni gi chunya duto kod parona duto. 42 “Kaka asekelo masira maduong’ni kuom jogi, e kaka abiro miyogi gik moko duto mabeyo ma asesingoranigi. 43 In Jeremia, isewacho ni pinyni biro chalo thim, kama le kata dhano ok dagie, kendo ni jo-Babulon biro kawe. To kata kamano, bang’e, puothe nochak ong’iew e pinyni. 44 Ji nong’iewgi mi ket sei e barupe mag winjruok manyiso ni oseng’iewgi, kendo ginidin barupego e nyim joneno. Mano notimre e piny Benjamin gi mier mokiewo gi Jerusalem gi miech Juda, kendo e miech piny gode, kod piny motwo man yo milambo, nimar nadwok joga e pinygi. An Ruoth Nyasaye ema awacho kamano.” |
Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976.
Bible Society of Tanzania