1 Samuel 17 - MUMA MALER 2015Daudi onego Goliath 1 Chieng’ moro jo-Filistia nochoko jolwenjgi kanyakla e dala moro mar Juda, miluongo ni Soko. Ne gijot Efes-damin, e kind soko gi Azeka. 2 Saulo gi jo-Israel bende nochokore kanyakla, mojot e holo mar Ela. Ne giyaro ni lweny, ka gichomo jo-Filistia. 3 Jo Filistia ne ni e got moro, to jo-Israel e got machielo, to holo nopogo kindgi. 4 Thwon moro ma nyinge Goliath ja-Gath, nowuok e kambi jo-Filistia. Borne ne dirom mita adek. 5 Nosidho ogut mula, kendo norwako akor mar nyinyo ma pekne ne dirom kilo piero auchiel. 6 Norwako mula e ogwendene, kendo noting’o tong’ abaja e goke. 7 Bond tonge ne chalo lodi, kendo pek mar wi tonge ne dirom kilo abiriyo. Jating’ kuode ne wuotho e nyime, kotelone. 8 Goliath nokok ni jolweny mag Israel niya, “Marang’o uyaro ni lweny? Donge ung’eyo ni an ja-Filistia, to un to un jotich Saulo? Ara yieruru ng’ato mondo obi orad koda. 9 Kokedo koda, monega, to wanabed wasumbni mau. To ka an ema aloye, manege, to unubed wasumbni mawa.” 10 Eka nomedo wacho niya, “Athiano ni jolweny mag Israel ni kawuono keluru ng’ato mondo akedgo.” 11 Kane Saulo gi jo-Israel duto owinjo weche ja-Filistiano, kibaji nogoyogi, mi gidoko maluor ahinya. 12 Daudi ne en wuod ja-Efrath ma Bethlehem-Juda, ma nyinge Jesse, mane nigi yawuowi abiriyo. E ndalo mag Saulo, Jesse nosebedo jaduong’ moti ahinya. 13 Yawuote adek madongo nosedhi gi Saulo e lweny. Nying wuode makayo ne Eliab, to jalupne ne Abinadab, kod Shama, wuode mar adek. 14 To Daudi ne wuode machogo. Yawuote adek madongogo nosedhi gi Saulo, 15 to Daudi ne tiyo ni Saulo ndalo moko, to ndalo moko nodok Bethlehem, kwayo jamb wuon mare. 16 Kuom ndalo piero ang’wen ja Filistia cha ne sudo machiegni, kanyisore okinyi godhiambo. 17 Chieng’ moro Jesse nowacho ni Daudi wuode niya, “Kaw atonga mar chamb abulani, kod makati apargi, iter piyo ni oweteni e kambi. 18 Modhi mong’in apargi bende ter ni jaduong’gi mar lweny. Dhi ine kaka oweteni obet, kendo iduogna wach ma kuomgi. 19 Gin kod Saulo gi jo-Israel duto e holo mar Ela, ka gikedo gi jo-Filistia.” 20 Daudi nochiew gokinyi mang’ich, moweyo rombe gi jorit. Nokawo gigo modhi kaka Jesse nochike. Nochopo e kambi mana ka jolweny wuok dhi kedo, kendo ka gigiyo sigich lweny. 21 Jo-Israel kod jo-Filistia noyaro ni lweny ka gimanyore. 22 Daudi noweyo gik mane oting’o ni jarit misike, moringo odhi ir jolweny, kendo omoso owetene. 23 Kane pod owuoyo kodgi, thwon ma nyinge Goliath, ja-Filistia ma ja-Gath, nowuok kuom jolweny mag jo-Filistia, mowacho wechene kaka pile, kendo Daudi nowinje. 24 Kane jo-Israel oneno jalo, ne giringo giduto, ka luoro omakogi ahinya. 25 Ne giwacho niya, “Donge uneno jal mabironi? Obiro mana ni mondo othian ni jo-Israel. Ng’at monege, to ruoth nomi mwandu mang’eny, kod nyare okendi. Bende joodgi ok nogol osuru kata tiyo tich achune e Israel.” 26 Daudi nopenjo joma nochung’ bute niya, “Ang’o ma ibiro timo ni ng’at ma nyalo nego ja-Filistia cha, kogolo wichkuot kuom jo-Israel? Ja-Filistia ma ok oter nyanguno en ng’a, ma dothian ni ogend Nyasaye mangima?” 27 Jogo nodwoke niya, “Ruoth nomiye mwandu mang’eny, kod nyare okendi.” 28 To kane Eliab, owadgi Daudi maduong’, owinjo Daudi ka wuoyo gi jogo, mirima nomake kode, mopenje niya, “Ang’o mokeli ka? Koso ng’ama iweyo ka ritoni rombe manok kande e thim? Ang’eyo sing’ayini, kod richo manie chunyi. Isebiro mana ni mondo ine lweny!” 29 Daudi nodwoke niya, “Ere gima asetimo? Donge apenjo maber?” 30 Mi nolokore oweye modhi ir ng’at machielo, kopenjo mana penjono. To ji nodwoke mana wach machalre. 31 Kane ji owinjo gima Daudi owacho, ne ginyiso Saulo, mi Saulo nooro ng’ato mondo oome. 32 Daudi nowacho ni Saulo niya, “Chuny ji kik nyosre nikech ja-Filistia cha. Abiro dhi kedo kode.” 33 To Saulo nowachone niya, “Ok inyal dhi kedo gi ja-Filistiano, nikech pod in mana wuowi, to jalo osebedo jalweny chakre tinne.” 34 To Daudi nodwoko Saulo niya, “Ruoth, an jakwath jamb wuora, to ka sibuor kata ondiek omako rombo e lek, 35 to aluwe, maked kode, mondo ares rombono e lake. To kapo ni ochikore kuoma, to amako yie tike kendo agoye, manege. 36 Asenego sibuoche gi ondiegi, omiyo ja-Filistia ma kia Nyasayeno bende biro tho mana ka ondiegigo, nikech othiano ni ogend Nyasaye mangima.” 37 Daudi nomedo wacho niya, “Ruoth Nyasaye moseresa e kok sibuoche, kendo e kok ondiegi, biro resa e lwet ja-Filistiani bende.” Saulo nowacho ni Daudi niya, “Ara dhiyo, kendo Ruoth Nyasaye obed kodi.” 38 Mi norwako Daudi kod gige owuon mag lweny. Nosidhone ogut mula, kendo orwakone akor mar nyinyo. 39 Daudi notweyo ligangla kuom gik ma norwaknego, to kane otemo wuoth, wuoth notame nikech ne pok ong’iyo kodgi. Omiyo nowacho ni Saulo niya, “Ok anyal dhi gi gigi, nikech pok ang’iyo kodgi.” Kuom mano nolonyogi, 40 mi okawo ludhe, kendo noyiero kite mapoth abich e aora, moketo e kirope mar kwath. Eka nomako arujre, mosudo machiegni gi ja-Filistiano. 41 Ja-Filistia bende nosudo machiegni gi Daudi, ka jating’ kuode otelone. 42 Kane oneno Daudi, nojare, nikech ne en mana wuowi moa, ma silwal, kendo ma jaber. 43 Nopenjo Daudi niya, “Iparo ni an guok koso, mibirona mana gi kede?” Mi nokuong’o Daudi e nying nyisechene. 44 Eka nowacho ni Daudi niya, “Bi ira ka, mondo achiw ringri ni winy mae polo, kendo ni ondiegi mae thim!” 45 Daudi nodwoko ja-Filistiano niya, “Ibirona gi ligangla gi tong’ abaja kod tong’ dindo, to an abironi mana e nying Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto ma Nyasach jolweny mag Israel, mithianonigi. 46 Tinendeni Ruoth Nyasaye biro chiwi e lweta, mi abiro negi, kendo ang’ad wiyi oko. Ringri gi ringre jolweny mag jo-Filistia abiro weyo ni winy mae polo, kendo ni ondiegi mae thim, mondo piny duto ong’e ni nitie Nyasaye e Israel. 47 Kamano joma ochokore ka duto biro ng’eyo ni Nyasaye ok res joge gi ligangla kod tong’. Lweny en mar Ruoth Nyasaye, kendo en ema obiro ketou e lwetwa.” 48 Kane ja-Filistia osudo machiegni mondo orad gi Daudi, Daudi noringo piyopiyo, kochomo jolwenj Filistia mondo orom kode. 49 Nosoyo lwete e kirope, mogoloe kidi. Nodiro kidino gi orujre, mogoyogo lela wang’ ja-Filistia. Kidi nopowo lela wang’e, mi nogore piny auma. 50 Kamano Daudi noloyo ja-Filistia mana gi orujre kod kidi. Nogoye, monege, kata obedo ni ne oonge gi ligangla kamano. 51 Eka noringo mochung’ kuom ja-Filistiano, kendo nowuodho ligangla ng’atno e olalo, mong’adogo wiye oko. Kane jo-Filistia oneno ni thwon-gi osetho, ne giringo. 52 Jo-Israel gi jo-Juda nogiyo sigich lweny, mi giriembo jo-Filistia nyaka Gath kod dhoranga Ekron. Ringre jo-Filistia mane onegi noriere e yo, chakre Shaarim nyaka Gath kod Ekron. 53 Kane jo-Israel oduogo koa riembo jo-Filistia, ne giyako kambigi. 54 Daudi nokwayo wi ja-Filistia cha, motero Jerusalem, to gik ng’atno mag lweny, nokano e hembe. 55 Kane Saulo oneno Daudi kadhi kedo gi ja-Filistia, nopenjo Abner jatend jolweny niya, “Abner, wuowino en wuod ng’a?” Abner nodwoke ni, “Ruoth, ok ang’eye ngang’.” 56 Ruoth nowachone niya, “Penj ane nying wuon mare.” 57 Omiyo, kane Daudi oa nego ja-Filistia, Abner nokele ir Saulo, ka en gi wi ja-Filistiano e lwete. 58 Saulo nopenje niya, “Wuowi, in wuod ng’a?” Daudi nodwoke niya, “An wuod Jesse ja Bethlehem, ma jatichni.” |
Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976.
Bible Society of Tanzania