1 Corintios 15 - Kaqchikel Santo Domingo (Xenacoj)Ri Cristo xkꞌastajbꞌex pe chikikajal ri animaꞌiꞌ 1 Wokami hermanos, riyin niwojoꞌ nikꞌuxlaꞌaj chiwa rubꞌeyal ri utzulej teq tzij chin kolotajik ri xintzijoj yan chiwa y rix itaqin chik. Ja tzij reꞌ ri ndiyoꞌon ruchuqꞌaꞌ ri iwánima rikꞌin ri Ajaw. 2 Y roma chuqaꞌ re utzulej teq tzij chin kolotajik reꞌ, rix bꞌaneq chupan ri bꞌey ri kꞌutun kan chiwech roma ri Ajaw chin ngixkolotej, y kin xkixkolotej wi, si ma ngixel ta e chupan ri utzulej teq tzij nutzijon kan chiwa. Pero si xkixel e chupan, riꞌ ndubꞌij tzij chi ma jun xkꞌatzin chi xitaqij ri utzulej teq tzij riꞌ. 3 Y achel ri xqꞌalajrisex chinuwech, kin jariꞌ ri xinbꞌij kan chiwa, y ri rukꞌuꞌx ri xinbꞌij kan chiwa jareꞌ: Ri Cristo xken roma ri qamak, achel ndubꞌij ri rutzij ri Dios tzꞌibꞌan kan, 4 xmuq y pa rox qꞌij xkꞌastajbꞌex pe chikikajal ri animaꞌiꞌ, achel ndubꞌij chuqaꞌ ri rutzij ri Dios tzꞌibꞌan kan. 5 Y xukꞌut riꞌ chuwech ri Pedro, y kꞌariꞌ, xukꞌut riꞌ chikiwech ri kabꞌlajuj apóstoles. 6 Kꞌariꞌ, xukꞌut riꞌ chikiwech más e 500 hermanos kimolon kiꞌ, y chikiwech ri 500 riꞌ, ekꞌiy ri kꞌa ekꞌes wokami, pero ekꞌo jujun ri xeken yan e. 7 Kꞌariꞌ, xukꞌut chuqaꞌ riꞌ chuwech ri Santiago, y kꞌajariꞌ, xukꞌut riꞌ chikiwech konojel ri apóstoles. 8 Y atoq eqꞌaxneq chik junaꞌ, pa rukꞌisibꞌel xukꞌut riꞌ chinuwech riyin, achel riyin ta jun chꞌuti akꞌual ri ma pa ruqꞌijul ta xalex keriꞌ. 9 Romariꞌ niyaꞌ chuwij chi más maneq ok nuqꞌij chikikajal ri apóstoles, nixta yin rukꞌulun chi ndibꞌix apóstol chuwa, porque xentzeqlebꞌej ri eralkꞌuaꞌl ri Dios chin xinbꞌen itzel chake. 10 Pero roma ri favor ruyoꞌon ri Dios chuwa, yin okuneq apóstol, y ri favor riꞌ, ma xe ta keriꞌ xkꞌis, xa kin xubꞌen chi más santienta samaj nubꞌanun ke chikiwech ri chꞌaqa chik apóstoles. Pero ma riyin ta bꞌanayon ri samaj, xa kin ja ri ru-favor ri Dios ri ukꞌuayon wichin ri bꞌanayon ri samaj riꞌ. 11 Y roma kꞌa riꞌ, ma jun rukajal si riyin o ja ri chꞌaqa chik apóstoles qatzijon kan ri utzulej teq tzij chin kolotajik chiwa, ri kin kꞌo reqalen ja ri ma rujalon ta riꞌ ri utzulej teq tzij chin kolotajik re kꞌaja xinkꞌuxlaꞌaj chiwa, tzij ri itaqin rix. Ri animaꞌiꞌ kin ngekꞌastajbꞌex wi pe 12 Si ri rutzij ri Dios ri ndiqatzijoj kin ndubꞌij chi ri Cristo xkꞌastajbꞌex pe chikikajal ri animaꞌiꞌ, ¿achike roma ekꞌo jujun chiꞌikajal ndikibꞌij chi ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe? 13 Porque xa ta ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe, riꞌ ndubꞌij tzij chuqaꞌ chi ri Cristo ma xkꞌastajbꞌex ta pe chikikajal ri animaꞌiꞌ. 14 Y xa ta ri Cristo ma xkꞌastajbꞌex ta pe chikikajal ri animaꞌiꞌ, ndubꞌij tzij chi nixta jun ndikꞌatzin ri qatzijon kan chiwa, y nixta jun ndikꞌatzin chuqaꞌ chi rix itaqin pe ri Cristo. 15 Y xa ta qetzij chi ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe, ndubꞌij tzij chi roj, roj tzꞌukuy aqꞌ chirij ri Dios, porque qatzijon chi xukꞌastajbꞌaꞌ pe ri Cristo chikikajal ri animaꞌiꞌ. Xa ta qetzij chi maneq ri kikꞌastajibꞌel ri animaꞌiꞌ achel ndikibꞌij jujun chiꞌikajal, riꞌ ndubꞌij tzij chi ri Dios ma xukꞌastajbꞌaꞌ ta pe ri Cristo. 16 Porque xa ta qetzij chi ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe, jajun chuqaꞌ ri Cristo ma xkꞌastajbꞌex ta pe chikikajal ri animaꞌiꞌ. 17 Y xa ta qetzij chi ri Cristo ma xkꞌastajbꞌex ta pe chikikajal ri animaꞌiꞌ, nixta jun reqalen chi rix itaqin ri Cristo, y kꞌa keriꞌ ta iweqalen mak chuwech ri Dios. 18 Y xa ta qetzij chi ri animaꞌiꞌ ma ngebꞌekꞌastej ta pe, riꞌ ndubꞌij tzij chi ri xeken y xkitaqij e ri Cristo, xa ma xekolotej ta. 19 Y si ri achike qoyobꞌen chi nduyaꞌ ri Cristo chaqe, xaxe ta chin re qakꞌaslen chochꞌulew ndikꞌatzin, ja ta roj ri más juyo ok qawech chikikajal konojel wineq. 20 Pero ri qetzij xbꞌanatej jareꞌ: Ri Cristo xkꞌastajbꞌex pe chikikajal ri animaꞌiꞌ. Ja rijaꞌ ri nabꞌey xkꞌastajbꞌex pe chin jumul chikikajal ri animaꞌiꞌ y romariꞌ qetaman chi ri animaꞌiꞌ ngekꞌastajbꞌex pe chin jumul chuqaꞌ. Rijaꞌ kin achel ri nabꞌey ruwech jun tikoꞌ. Porque atoq ngechꞌupeꞌ ri nabꞌey teq ruwech, qetaman chi kꞌa kꞌo más ruwech ri tikoꞌ ngebꞌechꞌuputej. 21 Porque achel xuqaqa ri kamik pa kiwiꞌ konojel wineq roma ri mak xubꞌen jun achi, keriꞌ chuqaꞌ ri animaꞌiꞌ ngekꞌastajbꞌex pe chin jumul, roma ri utz xubꞌen jun chik ri xuꞌok achi chochꞌulew, y riꞌ ja ri Cristo. 22 Y qetaman chi roma ri Adán, konojel wineq ndikikꞌulwachij ri kamik. Keriꞌ chuqaꞌ qetaman chi roma ri Jesucristo, ndiyoꞌox ri kꞌaslen ma ndikꞌis ta chake konojel ri ndikitaqij rijaꞌ. 23 Pero nojel reꞌ kꞌo rubꞌeyal: Nabꞌey xkꞌastajbꞌex pe ri Cristo, ri achel nabꞌey ruwech jun tikoꞌ ri xchꞌup e chikikajal nojel teq ruwech. Y atoq ri Cristo nditzolij pe, kin achel ndichꞌuputej ri más chik ruwech tikoꞌ, riꞌ ndubꞌij tzij chi ngekꞌastajbꞌex pe konojel ri xkitaqij e rijaꞌ. 24 Kꞌajariꞌ nderilaꞌ ri qꞌij atoq nditzꞌaqet nojel ri rubꞌanun pe ruwech ri Dios. Porque ri Cristo ndirelesaj ri uchuqꞌaꞌ kꞌo pa kiqꞌaꞌ konojel itzel teq espíritu, konojel ri kꞌo uchuqꞌaꞌ pa kiqꞌaꞌ y konojel ri ndikibꞌen reinar, y ndujech ri reino pa ruqꞌaꞌ ri Tataꞌaj Dios. 25 Porque ndikꞌatzin chi ri Cristo ndubꞌen reinar, xe hasta tubꞌanaꞌ na chake konojel ri itzel ngetzꞌeto richin chi ngekꞌojeꞌ chuxeꞌ rutzij. 26 Y chikiwech konojel ri itzel ngetzꞌeto ri Cristo, ri rukꞌisibꞌel ri ndelesex ri uchuqꞌaꞌ kꞌo pa ruqꞌaꞌ, ja ri kamik. 27 Porque ri Tataꞌaj Dios xubꞌen chare nojel chi ngekꞌojeꞌ chuxeꞌ rutzij ri Cristo, pero riꞌ ma ndubꞌij ta tzij chi jajun ri Tataꞌaj Dios ri xjacho nojel pa ruqꞌaꞌ, ndikꞌojeꞌ chuxeꞌ rutzij ri Cristo. 28 Y atoq kꞌo chik nojel chuxeꞌ rutzij ri Cristo, rijaꞌ ndujech riꞌ pa ruqꞌaꞌ ri Jun ri xjacho nojel pa ruqꞌaꞌ. Y keriꞌ kꞌa, ja ri Tataꞌaj Dios ndibꞌanun mandar pa ruwiꞌ nojel. 29 Pero si ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe, achel ndikibꞌij jujun chiꞌikajal, ¿achike ndikꞌatzin chi ekꞌo jujun ri ndikibꞌen bautizar kiꞌ pa kikꞌexel ri animaꞌiꞌ? ¿Achike roma keriꞌ ndikibꞌen, si xa ta qetzij chi ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe? 30 Y xa ta qetzij chi ma ngekꞌastajbꞌex ta pe ri animaꞌiꞌ, xa ma jun ta ndikꞌatzin chi roj qꞌij-qꞌij rojkꞌo chuwech ri kamik roma ndiqabꞌen rusamaj ri Ajaw. 31 Riyin nibꞌij chiwa hermanos, chi qetzij chi qꞌij-qꞌij yinkꞌo chuwech ri kamik, qetzij chuqaꞌ chi tzꞌan ngikikot iwoma, roma itaqin chik ri Qajaw Jesucristo. 32 Pero xa ta qetzij chi ri animaꞌiꞌ ma ngekꞌastajbꞌex ta pe, ndubꞌij tzij chi ma jun utz ndukꞌen pe chuwa ri kꞌayew nuqꞌasan pe chireꞌ pa tinamit Éfeso pa kiqꞌaꞌ wineq ri eꞌachel kꞌuxunel teq chikap. Y xa más ta utz nibꞌen achel ri tzij ndibꞌix: Quwaꞌ y tiqaqꞌabꞌarisaj qiꞌ porque chuwaꞌq-kabꞌij ngojken e. 33 Ma tiyaꞌ qꞌij chin ngixchꞌakatix, porque si ngeꞌiwachibꞌilaj wineq itzel kinoꞌoj, keriꞌ chuqaꞌ ndubꞌen qa inoꞌoj rix. 34 Kixnojin chik jumbꞌey pa rubꞌeyal, y ma tibꞌen chik mak. Keriꞌ nibꞌij chiwa, porque ekꞌo jujun chiꞌikajal ri ma ketaman ta runoꞌoj ri Dios, y ri keriꞌ nibꞌij chiwa, xa chin ngixinkꞌixbꞌisaj jubꞌaꞌ. Ri achike chi cuerpo yoꞌon pe chake ri animaꞌiꞌ atoq ngebꞌekꞌastej pe 35 Pero rikꞌin jubꞌaꞌ chiꞌikajal kꞌo jun ri kereꞌ ndubꞌij: ¿Achike modo ngekꞌastajbꞌex pe ri animaꞌiꞌ? y, ¿achike chi cuerpo yoꞌon pe chake atoq ngekꞌastajbꞌex pe? 36 ¡Ri ndibꞌiꞌin keriꞌ xa achel ma jun runoꞌoj keriꞌ! Keriꞌ nibꞌij chiwa, porque atoq nditik jun semilla, xa ndiken chin ndibꞌos pe y ndikꞌojeꞌ pe ri tikoꞌ. 37 Y atoq ri wineq ngebꞌetikon, ma ja ta raqen ri tikoꞌ ndikitik kan, xa ja ri semilla ndikitik kan. Keriꞌ ndibꞌan rikꞌin xa achike na chi semilla, si chin trigo o jun chik ruwech semilla. 38 Y ja ri Dios ndiyoꞌon ru-cuerpo ri semilla atoq ndibꞌos pe, y kin achel ndirajoꞌ rijaꞌ, keriꞌ ndubꞌen chare, y chikijununal ri semilla nduyaꞌ jun ki-cuerpo ri kin kichin wi rejeꞌ. 39 Keriꞌ kꞌa chuqaꞌ, ma nojel ta chꞌakul ejunan, jun wi kichꞌakul ri wineq, jun wi kichꞌakul ri awej, jun wi kichꞌakul ri aj xikꞌ teq chikap y jun wi ri kichꞌakul ri ker. 40 Y keriꞌ chuqaꞌ, ekꞌo aj chikaj teq cuerpos y aj rochꞌulew teq cuerpos, jun wi ri jabꞌel kibꞌanik ri aj chikaj teq cuerpos y jun wi ri jabꞌel kibꞌanik ri aj rochꞌulew teq cuerpos. 41 Jun wi yikꞌinik nduyaꞌ ri qꞌij, jun wi yikꞌinik nduyaꞌ ri raqen ikꞌ y jun wi yikꞌinik ndikiyaꞌ ri chꞌumilaꞌ. Y ri chꞌumilaꞌ, ma junan ta yikꞌinik ndikiyaꞌ chikijununal. 42 Keriꞌ chuqaꞌ atoq ngekꞌastajbꞌex pe ri animaꞌiꞌ. Xemuq rikꞌin jun cuerpo ri xa ndiqꞌey wi qa, pero atoq ngekꞌastajbꞌex pe, kin rikꞌin yan chik jun cuerpo ri ma ndiqꞌey ta. 43 Ri aj rochꞌulew ru-cuerpo jun wineq ri ndimuq, xa maneq chik reqalen, pero atoq ndikꞌastajbꞌex pe, yalan yan chik rubꞌanun. Ri aj rochꞌulew ru-cuerpo jun wineq ri ndimuq, maneq ruchuqꞌaꞌ, pero atoq ndikꞌastajbꞌex pe, yalan yan chik ruchuqꞌaꞌ. 44 Ri cuerpo ri ndimuq, kin aj rochꞌulew, pero atoq ndikꞌastajbꞌex pe, aj chikaj yan chik chi cuerpo. Y keriꞌ kꞌa, si kꞌo aj rochꞌulew cuerpo, kꞌo chuqaꞌ aj chikaj cuerpo. 45 Achel tzꞌibꞌan kan chupan ri rutzij ri Dios ri ndubꞌij: Ri nabꞌey achi xubꞌiniꞌaj Adán, xyoꞌox rukꞌaslen chochꞌulew, keriꞌ tzꞌibꞌan kan. Pero ri rukꞌisibꞌel Adán, rijaꞌ Espíritu ri ndiyoꞌon kꞌaslen, y riꞌ ja ri Jesucristo. 46 Pero ma ja ta ri aj chikaj cuerpo yoꞌon chaqe, xa ja ri aj rochꞌulew cuerpo. Y kꞌajariꞌ ndiyoꞌox ri aj chikaj cuerpo chaqe. 47 Ri nabꞌey achi Adán, rikꞌin ulew xbꞌan, romariꞌ kin aj rochꞌulew. Pero ri rukan Adán, kin aj chikaj, y riꞌ ja ri Jesucristo. 48 Chireꞌ chochꞌulew konojel ri wineq yoꞌon jun aj rochꞌulew ki-cuerpo achel richin ri Adán ri xbꞌan chare ulew. Pero konojel ri ndiyoꞌox chake ri cuerpo chin chikaj, ndiyoꞌox jun ki-cuerpo achel ri ru-cuerpo ri Jesucristo ri aj chikaj. 49 Wokami kꞌo jun qa-cuerpo achel ru-cuerpo ri Adán ri aj rochꞌulew. Keriꞌ chuqaꞌ kꞌo jun qꞌij kin xtikꞌojeꞌ jun qa-cuerpo, achel ri ru-cuerpo ri Cristo ri aj chikaj. 50 Nibꞌij chiwa hermanos, chi ri aj rochꞌulew qa-cuerpo maneq cheꞌel ndok pa ru-reino ri Dios, porque xa ndiqꞌey, y ri ndiqꞌey maneq cheꞌel ndikꞌojeꞌ junan rikꞌin ri ma ndiqꞌey ta. 51 Tiwakꞌaxaj utz-utz ri ewan kan rubꞌeyal ojer roma ri Dios pa ruwiꞌ ri ndebꞌanatej, ri niqꞌalajrisaj wokami chiwech: Ma roj qonojel ta ngojken e, pero roj qonojel ndibꞌan kꞌakꞌakꞌ chare ri qa-cuerpo. 52 Y riꞌ pa jumel ruwech ndibꞌanatej, achel atoq ndayaꞌ juyup chare awech. Keriꞌ ndibꞌanatej chupan ri qꞌij atoq pa rukꞌisibꞌel mul ndiqꞌajan ri trompeta. Porque kin xtiqꞌajan ri trompeta, y ri animaꞌiꞌ ri xkitaqij ri Cristo atoq xekꞌaseꞌ e, ngekꞌastajbꞌex pe, pero rikꞌin jun yan chik kꞌakꞌakꞌ cuerpo ri ma ndiqꞌey ta. Y roj ri qataqin chuqaꞌ ri Cristo ri kꞌa roj kꞌes atoq riꞌ, ndibꞌan chuqaꞌ kꞌakꞌakꞌ chare ri qa-cuerpo. 53 Porque ri qa-cuerpo ri xa ndiken y ndiqꞌey, ndikꞌatzin chi ndok jun kꞌakꞌakꞌ cuerpo ri ma ndiken ta y ma ndiqꞌey ta. 54 Y atoq ri qa-cuerpo ri xa ndiken y ndiqꞌey okuneq chik jun kꞌakꞌakꞌ cuerpo ri ma ndiken ta y ma ndiqꞌey ta, ja atoq riꞌ ndibꞌanatej ri tzꞌibꞌan kan chupan ri rutzij ri Dios: Ri kamik xe jubꞌiqꞌ xbꞌan e chare roma ri kꞌakꞌakꞌ kꞌaslen ri xtiker pa ruqꞌaꞌ. 55 Roma kꞌa riꞌ, rat kamik: ¿Kꞌo kami cheꞌel chi kꞌa ngachꞌakon? Maneq chik. ¿Kꞌa ndayaꞌ kami qꞌaxomal rikꞌin ri achꞌutal? Maneq chik. Keriꞌ tzꞌibꞌan kan. 56 Ri ruchꞌutal ri kamik ja ri castigo ri ndukꞌen pe ri mak pa qawiꞌ, y ja rikꞌin ri ley xyoꞌox chare ri Moisés nditzꞌetetej chi roj kin roj aj mak wi y rukꞌulun chi ndiqꞌat tzij pa qawiꞌ. 57 Pero matiox chare ri Dios, chi roma ri xubꞌen ri Jesucristo, roj ngojkꞌastajbꞌex pe chikikajal ri animaꞌiꞌ, y keriꞌ ngojchꞌakon pa ruqꞌaꞌ ri kamik. 58 Roma kꞌa riꞌ, rix nu-hermanos ri tzꞌan ngixinwojoꞌ, nibꞌij kꞌa chiwa: Kixkꞌojeꞌ chupan ri tijonik qakꞌutun kan chiwech, kaw tipabꞌaꞌ iwiꞌ chupan. Ma kixtaneꞌ chi ndibꞌen rusamaj ri Ajaw, porque rix iwetaman chi nojel ri ndibꞌen pa rubꞌiꞌ, ma xe ta keriꞌ xtikꞌis. |
© 2015, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.