1 LAITORINIK 11 - BUKUIT NE TILILKosubi Solomon kanamonik 1 Kicham anyun Solomon kwonyik che chang’ che bo bororiosiek, koboto cheptab Parao, ak tibik che bo Moabik, ak che bo Amonik, ak che bo Edomik, ak che bo Sidonik, ak che bo Hitik: 2 che bo bororiosiek che kilenji Jehovah lagokab Israel, Amochut ichek, anan kochutok: amu imaasi ichek mugulelwekwok kosub kanamonikwak: kinamgei Solomon ak chuto kochamnyo. 3 Ak kitinyei osotik bogol tisab, che ki tibikab bounik, ak chebaigeinik bogol somok: ak kiimaas osotikyik muguleldanyi. 4 Amu kingoosit Solomon, komaas osotikyik muguleldanyi kosub kanamonikwak, ak kima kogesunotgei eng’ Jehovah Kamuktaindennyi, ko u kit ne ki u muguleldab Daudi kwandanyi. 5 Amu kiisub Solomon Astoret, kanamwet ne kwondo ne bo Sidonik, koboto Milkom ne kiwechei ne bo Amonik. 6 Ak kiyai Solomon yaitiet eng’ taitab Jehovah, ama isub Jehovah konyi, ko u ye kiyai Daudi kwandanyi. 7 Kiteekyi anyun Solomon Kemos ne kiwechei ne bo Moabik ole toror, eng’ tulwet ne mi taitab Jerusalem, ak kiteekyi Molek ne kiwechei ne bo lagokab Amon. 8 Ak kiyachi ko u noto osotikyik tugul che bo bororiosiek, che kibeelei nyamdutik ak koeng’jin kanamonikwak. 9 Ak kinerekyi Jehovah Solomon, amu kigimaas muguleldanyi kobagakta Jehovah Kamuktaindetab Israel, ne kiga komong’ji inendet konyil aeng’, 10 ak kiga kong’at inendet agobo ng’olyondonito, kole, amat kosub kanamonik: ago ma rib kit ne kiga ng’at Jehovah inendet. 11 Kilenji anyun Jehovah Solomon, Amu koiyai kii, ama irib kayomisennyu ak ng’atutikyuk che kiang’atin, arebenen iman bounatet, ak agochi otwogindeng’ung’. 12 Ago mayae ng’olyondonito eng’ betusieguk agobo Daudi kwandang’ung’ ago arebe eutab wering’ung’. 13 Ago marebe bounatet tugul; ago agochini oret agenge wering’ung’, agobo Daudi otwogindennyu, ak Jerusalem ne kialewen. Bunikab Solomon 14 Ak kiing’eetyi Jehovah Solomon bunyot, Hadad Edomindet: ki bo iyotetab laitoriat eng’ Edom. 15 Amu kingomi Daudi Edom, ak kiga wa Joab, kiptaiyatab luget, kotogosta kotub bik che kiga kibar, ak kiga bar muren age tugul eng’ Edom; 16 (amu kitebe oloto Joab ak Israel tugul arawek lo, agoi kobar muren age tugul eng’ Edom;) 17 kimwei anyun Hadad, inendet ak Edomik alak che bo otwogikab kwandanyi koboto inendet, koba Misri; kita ko lakwet ne ming’in Hadad. 18 Ak king’eetyo eng’ Midian, ak kobwa Paran: ak kiimut bik eng’ Paran koba koboto icheget, ak koba koit Misri, oldab Parao laitoriatab Misri; ne kiigochi inendet got ak kong’at kigochi amitwogik, kogochi emet. 19 Ak kichamak mising’ Hadad eng’ taitab Parao, kot kogochi chepkametab osotiondennyi kotun, chepkametab Tapanes osotiotab laitoriat. 20 Ak kisikyi chepkametab Tapanes inendet werit Genubat, ne kiluge Tapanes inendet eng’ gotab Parao: ak kitebe Genubat gotab Parao koboto werikab Parao. 21 Ak kingogas Hadad komi Misri kole kigoru Daudi koboto kwanisiekyik, ak kigome Joab kiptaiyatab luget, kolenji Hadad Parao, Chamwa awa, kot ait emennyu. 22 Kolenji Parao, Nee ne kobetun eng’ oldanyu, si imach iwe emeng’ung’? Ak kiwol kole, Ma betwa kiy: chamwa inye awa. 23 Ak kiing’eetyi Kamuktaindet inendet bunyot age, Reson weritab Eliada, ne kiga mwee kiptaiyandennyi Hadadeser laitoriatab Soba: 24 ak kiiyum bik koba ole mi inendet, ak koek kiptaiyatab kweanetab luget, kingobar Daudi bikab Soba: ak kiba Damasko ak komeny oloto, ak kolaitoran eng’ Damasko. 25 Ak kiek inendet bunyotab Israel eng’ betusiek tugul che bo Solomon, ko ma kiitito yaitiet ne kiyai Hadad: ak kiwech Israel, ak kolaitoran eng’ Suria. Kocheng’ei Jeroboam koek laitoriat 26 Ak kimach Jeroboam weritab Nebat, Epraimindet ne bo Sereda, otwogindetab Solomon, ne kainetab kamennyi ko ki Serua, kwondo ne ki mosok, kobar laitoriat. 27 Ak ni kit ne kiigochi inendet komach kobar laitoriat: kiteech Solomon Milo, ak koteech kogeny ole kigobutok eng’ nganasetab Daudi kwandanyi. 28 Ak chichoto kigiguure Jeroboam ko ki chito ne kim ak ko nyigan: ak kigeer Solomon murenonoto kole, igiilegei eng’ boisiet, kogochi inendet koboi boisiet tugul ne bo gotab Josep. 29 Ak eng’ betusiechoto kingwa Jeroboam eng’ Jerusalem, kotuiye maotiot Aija Silonindet eng’ oret; kigailaach Aija ngoriet ne ta ko leel; ak kimi tuwai ichegei timin. 30 Ak kinam Aija ngorionoto leel kiilaachi, ak kogerer kopcheune taman ak aeng’. 31 Ak kilenji Jeroboam, Ib kebeberwek taman: amu kale Jehovah Kamuktaindetab Israel, Keero, arebe bounatet eng’ eutab Solomon, ak agonin ortinwek taman: 32 (ago bunjin inendet oret agenge, agobo otwogindennyu Daudi, ak agobo Jerusalem, nganaset ne kialewen eng’ ortinwek tugul che bo Israel:) 33 amu kigobagakta, ak kogutung’ji Astoret kanamwet ne kwondo ne bo Sidonik, ak Kemos kanamwetab Moab, ak Milkom kanamwetab lagokab Amon; ama bendote ortinwekyuk, koyai ne mie eng’ tainnyu, ak korib ng’atutikyuk ak kiruogutikyuk, ko u ye kiyai Daudi kwandanyi. 34 Ago maibe bounatet tugul eng’ eunnyi: ayae inendet koek bounindet betusiek tugul che bo sobennyi, agobo Daudi otwogindennyu, ne kialewen, amu kirib ng’atutikyuk ak etanutikyuk: 35 ago aistoi bounatet eng’ eutab werinnyi, ak agonin ortinwek taman. 36 Ak agochini werinnyi oret agenge, si kolal kotugul taitab Daudi otwogindennyu eng’ Jerusalem eng’ tainnyu, nganaset ne kialewenjigei ande kainennyu yoto. 37 Ak anamin, ak ilaitoran ko u tugul che chamei sobondang’ung’, ak iegu laitoriat ibou Israel. 38 Ak ngot igas tugul che ang’atin, ak iwendote ortinwekyuk, ak iyai che achame, irib etanutikyuk ak ng’atutikyuk, ko u ye kiyai Daudi otwogindennyu; atebe koboten, ateegun got ne kim, ko u ye kiateekyi Daudi, ak agonin Israel. 39 Ak anyalil iyotetab Daudi amu nito, ago manyalili agoi. 40 Kicheng’ anyun Solomon kobar Jeroboam: ago king’eet Jeroboam ak komwei kwo Misri, oldab Sisak laitoriatab Misri ak kitebe Misri agoi kome Solomon. Meetab Solomon 41 Ak ma kisirji boisionikab Solomon che kang’et, ak tugul che kiyai, ak ng’omnatennyi, bukuitab boisionikab Solomon? 42 Ak betusiek che kilaitoran Solomon eng’ Jerusalem kobou Israel ko ki kenyisiek artam. 43 Ak kiru Solomon koboto kwanisiekyik, ak kigitupchi nganasetab Daudi kwandanyi: ak kilaitoran Reoboam werinnyi kogeer inendet. |