Hechos 9 - Dios oca gotiritutiSaulo, tʉoĩavasoacõari, Jesúre ĩ ajitirʉ̃nʉre queti ( Hch 22.6-16 ; 26.12-18 ) 1 Saulo ñañuju. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩarʉ, bʉto ĩnare ĩajũnisinirũgũñuju maji. To bajiri, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃ vasuju. 2 Damasco vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉ̃ varʉ, papera sẽniñuju: —Ĩnare yʉ ĩabʉjaro cõrone ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne, juadirʉcʉja yʉ, Jerusalénjʉ ĩnare tubibecũrʉ —yiyuju Saulo, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃. 3 Ĩre sẽnigajano, vasuju ĩ. Maa ĩ vato rĩne Damasco macajʉ ĩ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiayuju ti. 4 To bajiro ti bajijare, quedirocacũcoasuju Saulo. Ĩ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyuyuju ti: —Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? —yi ocaruyuyuju, õ vecajʉ. 5 To bajiro ti yirone, —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ? —yiyuju Saulo. To ĩ yirone, —Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne —ĩre yiyuju Jesús. 6 To bajiro ĩre yicõa, —Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, “Ado bajiro yiya”, mʉre yirʉarãma —Saulore yiyuju Jesús. 7 Saulo rãca vana, masa maniboarine, to bajiro yi ocaruyusere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. 8 To ti bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩarʉaboayuju Saulo. Ĩ caje ruyubesuju. To ĩ bajijare, ĩ babarã Damascojʉ vana ĩre tʉ̃a vasujarã ĩna. 9 Damascojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩabeti, babeti, idibeti, bajiñañuju Saulo. 10 Damascojʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ, Ananꞌias vãme cʉtigʉ. Ĩre ruyuaĩocõari: —Ananꞌias —ĩre yiyuju Jesús. —Adone ñaja yʉ —yiyuju Ananꞌias. 11 To ĩ yirone, —Vasa Riojo vãme cʉti maajʉre. Ti maa vacʉne, Judas vãme cʉtigʉ ya vire ejarʉcʉja mʉ. Tojʉ ejacõari, “¿Adone ñati Saulo, Tarso vãme cʉti macagʉ?”, ĩre yiba mʉ. Yucʉrema yʉre sẽnigʉ̃ yami Saulo. 12 Jẽre ĩre ĩomʉ yʉ, ĩ tʉjʉ mʉ ejarotire. To bajiri ĩ tʉ sãjaejacõari mʉ ãmo ñujeorʉcʉja mʉ, “Quẽna tudiĩato” yigʉ —Ananꞌiare yiyuju Jesús. 13 Tire ajicõari, ado bajiro yiyuju Ananꞌias: —Bʉto queti ajirũgũaja yʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose ĩ yirũgũrere. 14 Yʉare mʉre rʉ̃cʉbʉorãre tubiberʉ, ejarimi —Jesúre ĩre yiyuju Ananꞌias. 15 To ĩ yise ñajare, ado bajiro Ananꞌiare gotiyuju Jesús: —Yʉ ocare masare gotimasiorocʉ yigʉ, ĩre cũmʉ yʉ, Saulore. Ʉjarãre, judꞌio masare quẽne, judꞌio masa mere quẽne gotimasiorʉcʉmi. 16 To bajiri, “Yʉre gotimasiobosagʉ ñari, rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ —Ananꞌiare ĩre yiyuju Jesús. 17 To ĩ yijare, vacoasuju Ananꞌias. Vijʉ sãjaejacõari, ĩ ãmo ñujeoyuju, Saulore. To yigʉne, —Yʉ rãcagʉ, ajiya mʉ. Jesús mani ʉjʉ, mʉ vado, mʉre ruyuaĩorine yʉre cõami, “Quẽna tudi caje ĩato” yigʉ. “Dios ĩ cõagʉ̃ Espꞌiritu Santo mʉre ejato” yigʉ yʉre cõami —Saulore ĩre yiyuju Ananꞌias. 18 To ĩ yirone, rujarʉ̃tʉrori ĩ cajearijʉre ñase jãnevẽjañuju, Saulore. To ti bajirone quẽna tudiĩacoasuju Saulo. To bajisere ĩacõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju Saulo, “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ. 19 To ĩ yiro bero, bacõari, rujʉ tĩmacoasuju Saulo quẽna. To bajiri yoarobʉsa ñañuju Saulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca, Damascojʉ. Saulo, Jesús yere Damascojʉ ĩ gotimasiosʉore queti 20 Bero, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjaejacõari, “Dios macʉ ñaami Jesús”, ĩnare yigotimasioñuju Saulo. 21 To ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, ñajediro: —Ãni Saulo, ¿Jerusalénjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sĩarꞌi me ñati? To yicõari, ¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñejerʉ me adojʉre vayujari ĩ? ¿Ĩnare ñejecõari, paia ʉjarãre ĩsibequĩda ĩ? —yiyujarã masa. 22 To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, tocãrãcarʉ̃mʉ jãjarãbʉsa, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna, Saulore ajicõari. “Socʉ me yaja yʉ. Jesúne ñaami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõarꞌi”, yiyuju Saulo. Quẽnaro ĩ gotise ñajare, no bajiro yimasibesujarã ĩna, judꞌio masa Jesúre ĩre ajimena. Judꞌio masa, Saulore ĩre ĩna sĩarʉajare, ĩ rudire queti 23 To bajiri Damascojʉ, Saulo ĩ gotiñasere ĩacõari, “Ĩre sĩaroti ñaja manire”, yitʉoĩañujarã ĩna, judꞌio masa Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉmena. 24 To bajiri ĩre ĩna sĩarʉasere ajiyuju Saulo. Ñami, ʉ̃mʉa quẽne ĩre sĩarʉarã, quearũgũñujarã ĩna maca budiriasojeri tʉjʉre. 25 Ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Saulo Jesús yere ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ĩre ejarẽmoñujarã, “Rudiajaro” yirã. Ñami, maca matariacʉ̃ni veca ñarisojejʉ, jibʉ jairijibʉne sãcõari, ticʉ̃ni sʉyarojʉajʉ ĩre rujiocõañujarã. To bajiro ĩna yijare, rudicoasuju Saulo. Jerusalénjʉ Saulo ĩ bajire queti 26 Rudiva, Jerusalénjʉ ejacoasuju ĩ. Tojʉre ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca rẽjarʉaboayuju ĩ. “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi Saulo” yitʉoĩarã ñari, bʉto ĩre güiyujarã ĩna. 27 To ĩna bajiboajaquẽne, Bernabé vãme cʉtigʉ, Saulore ĩre ejarẽmoñuju ĩ. —Vayá. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñagõto mani —Saulore ĩre yiyuju Bernabé. To yi, ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro Saulo ĩ bajirere ĩnare gotiyuju Bernabé: —Ãnire Saulore maajʉ ĩ vatone ĩre ruyuaĩoñuju Jesús. Ĩre ruyuaĩocõari ĩre ñagõñuju ĩ. To ĩ yiro bero, Damasco vãme cʉti macanare güibecʉne Jesús ĩ bajirere gotimasioñuju —ĩnare yiyuju Bernabé, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. 28 To ĩ yisere ajicõari, “Mani rãcagʉ ñaami Saulo”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna yuja. To ĩna yijare, Jerusalénjʉ ĩna rãca ñacõañuju Saulo. To bajiro bajigʉ rĩne güiri mene Jerusalén macanare Jesús ĩ bajirere ĩnare goticudiyuju ĩ. 29 Judꞌio masa ñaboarine griego oca ñagõrã quẽne ñañujarã. To bajiri, Saulo rãca ñagõboanane, oca josayujarã. To yirãne, ĩre sĩarʉayujarã ĩna. 30 Ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, Cesarea vãme cʉti macajʉ Saulore ĩre ãmicoasujarã ĩ rãcana. Ĩre ãmiejacõari, ĩ ya macajʉ Tarso vãme cʉti macajʉre cõacõañujarã ĩna. 31 Tirodore Judea, Samaria, Galilea sitana quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rojose tãmʉobesujarã. Dios ĩ cõagʉ̃ Espꞌiritu Santo ĩnare ĩ ejarẽmose rãca Jesús ocare bʉtobʉsa ajivariquẽnarũtuasujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna, Diore quẽnaro cʉdirã. Micagʉ̃re Pedro ĩ catiore queti 32 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãcagʉ Pedro vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacudigʉ, Lida vãme cʉti macajʉ, ejayuju Pedro. 33 Tojʉ ejacõari, micagʉ̃re Eneas vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju ĩ. Cojomo cõro idia jẽnituaro rãca cʉ̃mari ĩ cãnijesariarojʉ jesacõarũgũñuju ĩ. 34 Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Ajiya mʉ. Jesucristo mʉre catioami. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. To bajicõari mʉ cãnijesariarore quẽnocũña mʉ —yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboarꞌi vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju ĩ. 35 Ĩ bajisere ĩañujarã Lida vãme cʉti macana, to yicõari, Sarón vãme cʉti macana quẽne. Tire ĩacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna jediro. Rijariore Pedro ĩ catiore queti 36 Tirʉ̃mʉri Jope vãme cʉti macajʉ Tabita vãme cʉtigo ñañuju so. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñañuju. Griego ocarema, Dorcas vãme cʉtigo ñañuju. Quẽnase yigo ñañuju so. Maioro bajirãre quẽnaro yirẽmorũgũñuju. 37 To bajiro yicudiboacone, bajirocacoasuju so. To bajiri so yarã so bajirocato ĩacõari, rijariarãre ĩna yirũgũriarore bajiro sore ĩna yujeroto rĩjoro, so rujʉre coecõari, vecaga sõajʉ sore cũñujarã ĩna. 38 Jope vãme cʉti maca tʉne ñañuju Lida vãme cʉti maca. To bajiri, Lida macajʉ Pedro ĩ ñasere ajiyujarã Jope macana, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tire ajicõari, jʉarã, Pedrore “Ĩre jirã vajaro” yirã ĩnare cõañujarã ĩna. To bajiro ĩna yicõariarã, ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —Yʉa rãca guaro vayá —ĩre yiyujarã ĩna. 39 To ĩna yisere ajicõari, ĩna rãca vacoasuju Pedro. Tojʉ ejacõari, Dorcas bajirocario so ñarisõajʉre ĩre jimʉocõañujarã ĩna. Jãjarã manajʉa rijaveoriarã otiñañujarã ĩna, so rujʉ tʉre. To ĩna yiñarone, Pedro ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉre gãnibiarʉ̃gʉ̃coasujarã rõmia, ĩre gotirʉarã: —Ĩaña mʉ. Dorcas ñaboario so bajirocaroto rĩjoro jairo sudi yʉare tiaĩsiboacamo —yirãne, Pedrore ĩre juaĩoñujarã ĩna. 40 To ĩna yirone, —Adi sõare vijagocoasa maji —ĩnare yiyuju Pedro. To yigajanocõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽniñuju Pedro. Diore sẽnigajanocõari, rijariore jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩañuju. Jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari: —Tabita, vʉ̃mʉrũjuña mʉ —sore yiyuju Pedro. To ĩ yisere ajicõari, tudicaticoasuju so. To bajigo ñari, Pedrore ĩacõari vʉ̃mʉrũjuñuju so. 41 To so bajirone, so ãmore ñiacõari sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju Pedro. To yicõari, ti sõare vijagoriarãre ĩnare jãjarotiyuju quẽna: —Quẽna so tudicatisere ĩarã vayá mʉa —ĩnare yiyuju Pedro, manajʉa rijaveoriarãre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. 42 To bajiri, quẽna so tudicatirere ajiyujarã toana Jope vãme cʉti macana ñajediro. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã “Jesús ĩ masise rãca yiyumi Pedro” yirã ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñato mani quẽne” yirã. 43 To bajiro ĩ yiro bero, yoaro Jopejʉ ñacudiyuju Pedro, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ, Simón vãme cʉtigʉ tʉjʉre. |
© 2010, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.