Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Luke 22 - BAṈARA KO VAIRU AMA LEVELEVEO


Jiu ama lotu tanatanamu ko nakatato tu ke vouvaevo vo Jisu
( Matiu 26:1-5 ; Maka 14:1-2 ; Jone 11:45-53 )

1 Ni se Jiu amu ko ṉojola isiti pide ama bereti ko Alokato ko Ṉojola ka kikelako ta sipole kota baroake.

2 Nio se raura kama siama madu ni Mosese ko Bazu kekai nianiiekatani ta keta ma ṉake se maba poso. So sole seta ke vailikake kama keve tu ke vouvaevo vo Jisu moizavole kikelake.


Jiudasi ko korotato tu o saiqorivo vo Jisu
( Matiu 26:14-16 ; Maka 14:10-11 )

3 Nio vo Setani ta ovai amaqeake vo Jiudasi, kama pado voko ṉi ta Isikarioti va kikeveni, vota kala pado sea toni omuqa disaipeli madu kale ala.

4 So sole Jiudasi ta o olake se raura kama siama madu kasi ni se Jelepade ke kati vailani ko matuma maba poso ni okai pesipesitake sekasi vo o ivo avo saiqorivo vo Jisu.

5 Nio seta keta zoleike ni seta ke vati korotikake tu ke tabarivo seleni kale.

6 Ni koa korokoroti seke erekema ta uri ka kiolake vo Jiudasi ni vota o kati vailake lama taku kio uri ama taku tu oma luavivo se vo Jisu moiza kalo kale se maba poso pui kekai nianiiako.


Jisu ko inainao tu o kuo ko Alokato ko Ṉojola ko sailao
( Matiu 26:17-25 ; Maka 14:12-21 ; Jone 13:21-30 )

7 Ni ko isiti pide ama bereti ko taku kale ta koa ṉaniu ta kota baroake so keru seke vouvaeka keru ko sipi meqora poso Alokato ko sailao kaqe.

8 Nio Jisu ta o soroekake Pita ni Jone, ni eri kiolake, “Olako tu pa inainaekoko ko Alokato ko sailao anime kaqe,” kiolake.

9 Ni nioqata eri kiqolake, “Lai nio eqe qepa inainaekoa koi ko?” kiqolake vokasi.

10 Nio vota o tiorizatake ni eri ka kiolake nioqa, “Qeta qe ziovou matu peuru kale, ni kala maba o borikani ko bovu ju sama ta o toraeqelou qe. Qe luluevou vo ni qe amaqeovou vo okai amaqeovo ama pade kale,

11 ni eri kiqevou koa pade sala kasi, ‘Animevo tanala ta o soroeka ko bazu ṉokasi ni eri kiola, Lai nio koa lose sai aṉako disaipeli madu ni aṉa ṉe quovoa koi ko Alokato ko sailao?’ va kiqevou.

12 Ti vota ope qela kasekou kama pado okate ama matu lose papupapu ni tevolo sama, ni sai nio qeta qepa inainaekou kiadama quli,” kiolake.

13 Nio nioqata qo olake ni qo keake pade ko poro ni kiadama quli koko poro kale ama omadeuvo Jisu be kati kiovevo jari, ni sai nio nioqata qo inainaekake ko Alokato ko sailao.


Jisu ko tovatovama vuato
( Matiu 26:26-30 ; Maka 14:22-26 ; 1 Koriniti 11:23-25 )

14 Ni vuato ko taku ko baroake, nio Jisu ta o papuake tevolo kasi voko disaipeli madu sate.

15 Nio vota eri kiolake sekasi, “Aṉata aqa matu zaria tu kuo komia Alokato ko sailao me sate puliako aṉa tolailo ni niumaniumaelo!

16 “Aṉata a bazuemela me, aṉata pui aba kuovou mata koa Alokato ko sailao ti kobeta barolou koko maba tuvevo ama kio ni kalo vo Baṉara ko lekasa puo kale,” kiolake.

17 Nio Jisu ta mata o koake ko kapa vaini ko ju sama, ni vota o kativake vo Baṉara voko uriavo ni eri kiolake, “Meta komo komi ni kai okotomo nozueko muli.

18 Aṉata a bazuemela me ta erisaṉa azo ta aṉata pui aba nozuekou komia vaini ko ju ti kobeta barolou vo Baṉara ko lekasa puo,” kiolake.

19 Ni vota o koake ko bereti, ni o kasekake voko uriavo sama pesio Baṉara kasi, ni o palamukake ko, ni o katimake se, ni eri kiolake, “Komi ta ko mamola pueka aṉako tupu, ako aṉata a mela vouvou me sole. Meta me erekou komi aṉako kerukeruelo kaqe.”

20 Ni koa omadeuvo jari, koa vuato ko tova inio vota o katimake ko kapa vaini ko ju sama, ni eri kiolake, “Komia kapa vaini ko ju sama ta ko mamola pueka aṉako dara, koko rereovo ama tu ko pakiemelo me, ni komia aṉako vou kio ko vinaeko ama vo Baṉara ko vairu ama leveleveo maba poso kasi.

21 “Melai keatini! Vo o saiqorilo ala aṉa ta o zomana kamazato aṉa sate koi tevolo topi!

22 Aṉa maba a eveni lala ta a vouvou vo Baṉara lula o vatoekevo jari, melai matu ruqe ama quli kio kovai barolou voa maba vo o saiqorilo ala!” kiolake.

23 Nio seta ke taniekake kuima-kuimaekinio ke ṉavio kude, lala pado se azo inio esa vo o ereko ala koa kalo kikelake.


Raura kama ṉi ko kovo kai zolizoliekinio

24 Ni se disaipeli madu ta kekai zolizoliekiniake ko, lala pado se azo inio raura kala kikelake.

25 Nio Jisu ta eri ma kiolake se, “Komia peuru ma peuru kale ama aikovakova poso ta kema raurarauraiva seko madu, ni se pizato samu inio maba ke mati vailani ma kikelani seko maba poso.

26 Melai meta pui so meba kalou, melai vo raura kala mekasi ta visi ala meqora jari o elou, ni vo kuleto ala ta nabulu jaria iruruputo o elou.

27 “Lala inio vo raura kala, vo o papuani ni o vuatani, ma vo ova nabuluputani vo? Meta meqai nianiia, vo o papuani inio. Melai aṉata a nabuluputani lala inio mekasi a eva keru,” kiolake.

28 “Meta lula me evani mela aṉa kasi kiadama aṉako zolizolielo ko taku keru;

29 sole omadeuvo aṉavo Mama o katile aṉa ko lekasa puo ko pizato, so padoa katimelo inio a elou koa omadeuvo ama pizato.

30 Ni meta me vuatou ni me nozutou aṉako tevolo topi aṉako lekasa puo kale, ni meta me bapuvou lekasa ko papupapu topi ni mema lekasa puovou koa toni omuqa toutou Izireli,” kiolake.


Jisu tava pidokiko Pita ko zolio
( Matiu 26:31-35 ; Maka 14:27-31 ; Jone 13:36-38 )

31 Nio Jisu ta mata eri kiolake, “Saimone, Saimone! Didiane! Setani ta lula o koala ko zariekato tu tapata kama madolo o katimelou mea kiada mela, tu vota ota mela kelo kama ruqe, omadeuvo vo papato ko maba o pitasika ko vuiti ko amu koko epa kale azo jari.

32 Melai aṉata lula a ṉati vararaitala ṉo, Saimone, tu ṉoko oqu ta pui ko maba epezou. Ni so keru mata ṉo ṉola lilitou keru aṉa, ta ṉota ṉo pizatimou ṉoko visi poso,” kiolake.

33 Ni Pita ta o opatake ni eri kiolake, “Lekasa, aṉata lula a inainaova tu a zio pirito pade kale ṉo sase ni a vou ṉo sase!”

34 Nio Jisu ta eri kiolake, “Pita, aṉata a bazueṉa ṉo, puliako kokorako zialo oduadu ipu kale inio ṉota ṉoda la zoliovou ni eri kiṉovou zouke taku, ‘Aṉata pui avai nianiia vo,’ kiṉovou,” kiolake.


Jisu ko bazuemo se tu seta ke inainao

35 Nio Jisu ta o bazuemake voko disaipeli madu ni eri kiolake, “Koa taku aṉa a joroemele keru me, kukulu ni vesa ni buti pide keruṉa ta kama quli ta mebe kai nieuvi, kio?” Ni seta eri kikelake, “Maba puliama quli,” kikelake.

36 Nio Jisu ta eri kiolake, “Melai erisaṉa aṉata eri kiala mekasi, vo kukulu sala ni vesa sala ta o boriko, ni vo benisi pide ala ta okai tatabarao voko topia sabosabo tu o tatabaraeko kama pado.

37 Ako aṉata a melai bazueka ko Tabu ama Riki kale ko rikiziovima aṉa kale avo ko eri kikolako, ‘Vota o atailou se ruqe amu ko ataataiti kale,’ kikolako ta tuvevo avole ko ereilou, ako ko aṉa kolai rikiziovima quli ta tuvevo avole kobeta tanita ereilo sole,” kiolake.

38 Nio se disaipeli madu ta eri kikelake, “Keatini! Komi ta omuqa benisi, Lekasa!” Ni vota eri kiolake, “Kota ko male!” kiolake.


Jisu ko vararaito Olive Ore sama Sopu kale
( Matiu 26:36-46 ; Maka 14:32-42 )

39 Ni Jisu ta o vaekake ko Jerusalema peuru ni vota ota olake Olive Ore sama Sopu kale obeta kavani zio kiada keru jari, ni voko disaipeli madu ta ke olake vo sate.

40 Ni so keru vo o baroa keru koa zaekale, inio vota eri kiolake sekasi, “Vararaitomo tu meta pui me amaqeovou zolizolito kale,” ma kiolake.

41 Ni vota ota olake sekasi azo lado ko risaiva ta ko baroakoi tinia vaṉa ni vota o iqeiqeake ni o tanitake vararaito, tu ko roveovou ta, vota pui o kovou koa taku tolailo ko.

42 Ni eri kiolake, “Mama, ṉo zariekou ta, ṉota vatutika komia upotuqu ko kapa aṉa kasi azo. Melai pui aṉako vatolo, kota ṉoko vatolo kale inio ko ereilou.”

43 Ni kala mateana ta ovai podakake vo aukale vasi azo ni o pizativake vo.

44 Ni vo Jisu ta matu upotuqu ota evake sole o matu vararaitake ni voko kuvakuva ta dara jaria rereo ko evake miduku topi.

45 Nio vo o paika keru vararaito, vota mata o vaitake voko disaipeli madu kasi ni o meake se ta seta lula keta maroṉa, upotuqu lekuleku ko imake sole.

46 Nio vota eri kiolake sekasi, “Noi sole inio meta meda maroṉa? Zolaimo ni vararaitomo tu pui me amaqeovou zolizolito kale,” kiolake.


Jisu ko noqoevo
( Matiu 26:47-56 ; Maka 14:43-50 ; Jone 18:3-11 )

47 So keru Jisu obeta pesipesita keru inio vo Jiudasi, kala sea toni omuqa disaipeli kale ala, ta o odiekake ko matuma vaki ni seta ke baroake sai. Ni vota o kuevake Jisu kasi tu o lumevo vo.

48 Melai Jisu ta eri kiolake, “Jiudasi, ṉoko lumelo kale aṉa inio ṉota ṉo jaiqorila aṉa maba a eveni lala, kio?” kiolake.

49 Nio so keru se disaipeli madu ke kea keru ko quli ko ereima sai nio seta eri kikelake Jisu kasi, “Ṉe roveovou mati pazokinio eṉeko benisi kale kio, Lekasa?” kikelake.

50 Ni kala se azo ta o pazovake voko benisi kale Ṉisa Siama vo nabulu ni ota va pikekake voko palo rana taliṉa.

51 Melai Jisu ta o riqaemake se ni eri kiolake, “Me baika inio!” Nio vota ota va tibaekake voa maba ko taliṉa ni o urikivake vo.

52 Nio Jisu ta eri kiolake se raura kama siama madu kasi ni se Jelepade ke kati vailani ko kuleto amu kasi ni lotu tanamu kasi seke kuevini sai vo vovole, “Meko kerukeru kale ta aṉata kala matu ruqe ala kuiloa lala ni pazokinio ko maba lala la kimela inio meta meda kueva benisi poso ni kubau poso sate kio?

53 Aṉa inio abeta evani lala kiadama ṉaniu poso me sase Jelepade kale, ta pui me noqoela sai. Melai komi kio meko taku meqai iruruputako, ni kota ko kutumana ko pizato ko taku,” ma kiolake.


Pita tava zolio vo Jisu
( Matiu 26:57-58 , 69-75 ; Maka 14:53-54 , 66-72 ; Jone 18:12-18 , 25-27 )

54 Ni seta ke noqoevake vo Jisu ni ke vati olake Ṉisa Siama ko pade kasi, ni Pita melai obe luluemake se, melai vaṉa inio ota ma taliake.

55 Ni sai ke evani maba poso ta ke bainaekake kama pado uza pade ko taqo ko tiania ni ke qoloekake papu koko levoano, ni Pita ta o zomanake papu seke qoloekani papu koa uza sase.

56 Nio kama sinaqu rusu nabulu ta ko veake vo obeta papua keru uza ketaketa, nio kota ko toiritoirivake vo ni eri kikolake, “Nei nio kala pado maba vo Jisu sase o evani!” kikolake.

57 Melai Pita ta ota ka zoliake ko, “Ṉoiza, aṉata vai sasa nianiio melai pui a bika voa maba!” kiolake.

58 Ni puliako tu keu nio kala pado maba ta o veake vo Pita ni eri va kiolake, “Ṉo melai kala pado ṉa se kalea laṉa!” Melai Pita ta eri kiolake, “Ṉoela, aṉata pui!” kiolake.

59 Ni omadeu aoa tiniavo ko tova nio kala pado maba ta matuvole o pesiake, “Nei tisoikoni kala maba vo Jisu sase o eveni, ako vota kala Qalili ala sole!” kiolake.

60 Melai Pita ta o vati tiorikake vo ni eri kiolake, “Ṉoela, aṉata pui aqai nianiia ko ṉoṉo qasekako quli!” Nio koa so keru vo obe pesia ta so be kiola keru inio kokorako kota ziake.

61 Ni vo Lekasa Jisu ta o lilitake ni o toiritoirivake vo Pita, nio Pita ta o kerukeruekake vo Lekasa va kiovevo vo, ko eri ka kiovema, “Puliako kokorako zialo oduadu ipu kale ṉota ṉoda la zoliovou aṉa zouke taku ni eri kiṉovou, ‘Aṉata pui avai nianiia vo,’ kiṉovou,” ka kiovema.

62 Ni Pita ta ota saqorake kupele ni ota matu ṉuisiṉuisiake zialo.


Jisu vai balebaleito ni pazovo
( Matiu 26:67-68 ; Maka 14:65 )

63 Ni seke vati vailani vo Jisu ta kevai balebaleitake ni ke pazovake vo.

64 Ni seta keta va lupikake ko vilu ni ke kuimaevake vo, “Lala inio o pazoṉa ṉo? Tava kaseka o ṉi!” kikelake.

65 Ni seta matu kubo ruqeruqe ama pesio ke erekake, ko kevai ruqe kasekema vo Jisu.


Seko vati zio vo Jisu kiadama se Jiu amu ko tanatanamu ko kuleto
( Matiu 26:59-66 ; Maka 14:55-64 ; Jone 18:19-24 )

66 Ni ko raneake nio se Jiu amu ko tanatanamu ni raura kama siama madu ni se Mosese ko Bazu kekai nianiiekatani ta ke padoivake, ni ke vati olake vo Jisu koa padopadoilo kasi.

67 Ni eri kikelake, “Bazueṉela, noi nio, ṉo inio voa Pakio vo Baṉara o soroeṉeni ṉa kio?” kikelake. Ni vota eri kiolake, “Abe bazuemelou melai meta pui tuvevo meba ilou,

68 ni aṉata a melai kuimaekou ko kuimanao tea meta pui meba opatikou.

69 Melai vairutu azo aṉa maba a eveni lala ta a bapuvou vo Piza kala Baṉara ko palo rana tu a lekasa puo,” kiolake.

70 Nio sea kiadamu ta eri kikelake, “Koe, sole ṉo inio vo Baṉara vo Meqora ṉa kio?” kikelake. Ni vota eri kiolake sekasi, “So me kimelani nio ko aṉa,” kiolake.

71 Nio sea kiadamu ta eri kikelake, “Animeta pui meva zaria mata kala tu vota o melai bazueko koko tuveano! Ako animeta lula meda va viqa vo kiolani sole, ta kuiripato saṉa ota eva o ṉavi vo kai rairizio kale vota Baṉara vo Meqora inio kale!” kikelake.

The New Testament in the Bilua language, Solomon Islands © The Bible Society of the South Pacific, 1995.

Bible Society of the South Pacific
Lean sinn:



Sanasan