Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Matie 5 - BII BILA


PƐƐKU YEESU PƐƐKU VANNDA O PEMBEI COO-O (5-7) Dɛnɛ kɛndɛ kpeekpeiyo

1 Yeesu cɔu sɛ́lɛ́ bɛndoo, mó hel o pembei coo, mó cal. Mí kaandeŋaa ndɔa sɔɔnguu ndu ikɛi.

2 Mó cua sɔɛi le nda pɛɛkoo, mó dimi aa:


Dɛnɛ kɛndɛ kpeekpeiyo
( Luke 6.20-23 )

3 «Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa tuisin tootoo o kɔlta ndalan nin-nda, kani masale halataala len le co le nda.

4 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa co caŋndo-a, kani a sɔlanin ɲɔɔloo.

5 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa vi kɔltan-nda, kani a sɔlanin lɛŋnden kɛ́ɔ.

6 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa yeemɛi bii le dɛnɛ sandaa mɛɛ yiaan a kolɔɔ bii vana nuaa yɛ-a, kani a pumnin.

7 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa tuinun vannda iɲíí-a, kani a sɔlanin ɲííye tuinɔnndo.

8 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa dendu kɔltan-nda, kani a canin Hala.

9 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa yɔngu kɔlɲuloo-a, kani a sɔlanin veeloo aa cuavaa Hala-a.

10 Dɛnɛ kɛndɔɔ co le vanaa nda co yɛlen tollo le dɛnɛ sandaa-a, kani masale halataala len le co le nda.

11 Dɛnɛ kɛndɔɔ vanin le niaa, telen nda yeownin niaa, mà tol niaa yɛlen, mà hɛɛnduu niaa sɔɔn vɔɔŋun súú-súù ka coo le ya-o.

12 La naŋ kɔl mì la dɔwnun ɲaale, kani vɔ̀ngɔ̀ niaa vanin o bɔɔ o halataala. Kani lende nda tol vanaa-tɛɛngaa-diom Hala-a hiow niaa laci-a yɛlen ni.»


Hɛlle a ɲɛ-tengaa o ceendo coo
( Marke 9.50 , Luke 14.34-35 )

13 «Hɛlle niaa co o lɛŋnden coo ni. Kɛ te yeelaa fula pɛ hɛlle, vɛ̀ɛ̀ vana mingi yɛ ndi yeeliaa? I niŋ ndɛ le ɲɛ-ɲɛ le, fɔ le ndi viovɔɔ o bɛ́ɛ̀, mì vannda nɛw ndi.

14 Ɲɛ-tengaa ceendo niaa co ni. Kobi co o pembei coo-o nɔla vionnɔnndo le.

15 Vana mɛndul fitinaa le ndu kumbɔɔ le, kɛ le ndu kɛsio o ɲɛ kɛsiaa lafitinaa coo, haliko mo teengiaa cɛiyo lenin le vanaa co lenin-nda kpow.

16 Ɲɛ-tengaa niaa bɛnda mò tenga lende vannda o hɔl, haliko ma ce dɛnnda niaala kɛndɛlan, o kon mà biilu fuɲa niaa co o halataala-o.»


Peelɔn tɔŋndo

17 «La yiyan tei maa tɔŋndo, te kon te sɔɔn vanaa-tɛɛngaa-diom Hala-a ya hin tɛɛmbuu ni. I hin le mun tɛɛmbuu le, kɛ le mun peeloo.

18 I co niaa toɲaa dimul, te halataalaa a lɛŋnden le co vɔ pɛ, hali diomnde hiow dɔɔnanndo len, te kon te sɛva hiow dɔɔnanndo-o faŋannin o tɔŋndo coo le, háá mì mɛɛlula ɲɛ-ɲɛ la tiiya.

19 Vana-vana tɛɛmbuu pɛ tɔŋ hiow dɔɔnanndo o tɔŋndan ndan tɛɛn-ndo o pilɛ, mò pɛɛku vannda tosaa maa ndu, vana kon ndu hiawnin dɔɔnanndo o masale halataala len nin ni. Kɛ vana kela pɛ lecoo, mò pɛɛku vannda lan biyɔɔ, ndu vanin vana bɛndoo o masale halataala len nin.

20 Kani mì dimul niaa, te dɛnɛ niaa sandaa hiw dɛnɛ sandaa vanaa pɛɛkaa latɔŋnda a Faliisia le, mɛɛ la lueinin o masale halataala len nin te.»


Pɛɛkoo a kɔltuwvo o kɔɔ

21 «La tuei maa mí ndíì dimulun sindɛ fuɲaa naa mamaa aa: ‹Dii vana le›, vana dii pɛ vanacieo, a kelu ndu iyama.

22 Kɛ ya, i co niaa dimul: vana-vana tuulu pɛ kɔl a puapilɛ ndɔɔ, a kiolu ndu iyama. Vana dimul pɛ puapilɛ ndɔɔ aa: ‹A kindu kɔl te›, vanaa bɛndua kialu yaman lelɛŋndon-nda bɛnda mà cal o sɔɛi ndɔɛi coo. Vana dimul pɛ puapilɛ ndɔɔ aa: ‹Diɔmndo n co ni›, ndu bɛnda mò kɔɛ o ɲánndávàà.

23 Lelan taa hin pɛ a sálà nɔmndo o fonda-loamaa-lasálàá, mà lo lon, mà yiyan maa puapilɛ nɔmndo nɔ tɛɛ nɔmndo o kɔl,

24 mɛɛ mɛi-yɔ sálà nɔm kon o fonda-loamaa-lasálàá hɔl-ndɔ, mà kɔ toosiaa sɔɛi co nɔm ken tɛɛn niaa puapilɛ nɔm kon-nde. O kon kɔɔli, a hun soli niko sálà nɔmndo.

25 Keleŋá sɛɛngian co nɔm tɛɛn niaa vanndo-o toosiaa telen niaa co vɔ nɛi-tɛɛn-ndo, yɔŋii o kɔ mal nɔm vana kialaa n'yamaa o ba, mì ndu hivi nɔm o kpalilnɔɔ lo, mì kpalilnɔɔ kɔ mal nɔm o kaasoo.

26 A toɲa, mì dimul nɔm, hali tààngáà ndu pilɛ bɛɛ lonin yondo le fula nɔmndo lon te.»


Pɛɛkoo a suundaa o kɔɔ

27 «La tuei maa mí ndíì dimin aa: ‹Suunda le.›

28 Kɛ ya, i co niaa dimul: vana-vana tofa pɛ vanalanɔɔ tofa yeemɛi vɔɔndo, mɛɛ ndu cii suunda a vanalanɔ kon o kɔl ndɔɔ nin.

29 Te hɔlte nɔmnde ba kɛndɛlen le co tosa ni ma del o pɔwlan nin, mɛɛ kala len, ma viow len polon. Kani o co fisa mi dialii nɔmnde ndii pilɛ i tambu a nɔm pila kpow viownɔnndo o ɲánndávàà.

30 Te ba kɛndɛ nɔmndo co tosa ni ma del o pɔwlan nin, mɛɛ kiolu ndu, ma viow ndu polon. Kani o co fisa mi dialii nɔmnde ndii pilɛ i tambu, a nɔm pila kpow kɔlan o ɲánndávàà.»


Pɛɛkoo a nɔ piɔlɛiyo o kɔɔ
( Matie 19.9 , Marke 10.11-12 , Luke 16.18 )

31 «Mí ndíì dimin maa vana kɛɛ pɛ laa ndɔ, mɛɛ o yɔngu ndu sɛbɛ pialaa nɔu.

32 Kɛ ya, i co niaa dimul: vana-vana kɛɛ pɛ laa ndɔ, te o co yɛ mò suunda le, ndu vem laa ndɔ kon suundaa. Vana cua yɛ pɛ vanalanɔ kɛyan nda pɔnɔ ndɔ-o o nɔ̀u nin, mɛɛ vana kon suunda.»


Pɛɛkoo a mɛnanndo o kɔɔ

33 «Mí la tuɛi vɛlɛ maa mí ndíì dimulun fuɲaa naa mamaa aa: ‹Mɛnan te! Kɛ kɛɛ le sɔɛi n mɛnan coo-e peeloo le.›

34 Kɛ ya, i co niaa dimul: la mɛnan te. La mɛnan a halataalaa le, kani lon co ɲɛ-calaa lemasa Hala-o ni.

35 La mɛnan a lɛŋnden te, kani len le co ɲɛ kɛsiaa n'pelu ndɔɔ ni. La mɛnan a Yerusalɛm te, kani kobi masa bɛndoo co kon ni.

36 La mɛnan vɛlɛ a bolle niaalen te, kani la tiwba yiinnde niaalen lepilɛ bɛɛ mingio lehumbu, te kon te le tiŋi le.

37 Sɔɛi niaa cɛl pɛ aa ‹Oi› ndi lo lende, i niaa dimi pɛ aa ‹Ɛ-ɛ› ndi lo vɛlɛ lende. I kɛ́-kɛ̀ vana handu nin pɛ o kon kɔɔli, Vana vɔɔndo o ba ken fula ni.»


Pɛɛkoo a màá dɛnɛ vɔɔndo mingio o kɔɔ
( Luke 6.29-30 )

38 «La tuei maa mí ndíì dimin aa: ‹Te vanndo pɛl pɛ vanndo hɔlten, ndu bɛɛ a piɔl ndu hɔlten. Te vanndo bɛŋi pɛ vanndo ciŋnde, ndu bɛɛ a bɛŋi ndu ciŋnde.›

39 Kɛ ya, i co niaa dimul: la simul vanaa kɔlvesɛiya le. Te vanndo lɔɔ pɛ nɔm kpaŋii ba kɛndɛi, mulul ndu vɛlɛ kpaŋnde pilɛi.

40 Te vanndo yeema pɛ le kɔɔsɔɔ a nɔm le doma nɔm lebɛngoo cuaa, mal ndu mò cua vɛlɛ doma nɔm bɛndoo.

41 Te vanndo baŋ pɛ nɔm le kɔla piasa vàá pilɛ niaa ndu, mɛɛ cɛl mì la kɔɛ kɔla piasa vàála tiɔn.

42 Ke vana piɛi nɔm-ndo, tuŋ vana yeema le nɔm ɲɔɔ yowvo o ba-o le.»


Le yaamɔɔa kaolaa
( Luke 6.27-28 , 32-36 )

43 «La tuei maa mí ndíì dimin aa: ‹Kaola vana kaola nɔm-ndo, mà tol vana tol nɔm yɛlen-ndo leyɛ.›

44 Kɛ ya, i co niaa dimul: la kaola yaamɔaa niaa, la piɛi Hala le vanaa co niaa saangiaa a niaa yɛlen tollo-a.

45 O kon, la vanin cuavaa fuɲa niaa co o halataala-o-a. Kani o soli paalen le vanaa vɔɔnda a le vanaa kɛndɛa, mó tuisi piɔɔ le vanaa sandaa a le vanaa sendu le-a.

46 Kani te la kaola pɛ vanaa kaola niaa-a daama, vɔ̀ngɔ̀ yɛɛ nɛ niaa sɔ̀là yɛnin o kon? Vɛ̀ɛ̀ o co lende le vanaa biyaa mulua bɛɛ tosa le?

47 Te o va pɛ maa puapilɛa niaa daama niaa yìl ni, ɔ́ɔ̀ dɛnɛ bɛndu niaa tosa o kon-ndo? Vɛ̀ɛ̀ o co lende le vanaa sina Hala le-a bɛɛ a tosa le?

48 Lelan, niaa la peelun mɛɛ fuɲa niaa co o halataala-o peelun yɛ.»

© Alliance Biblique en Guinée

Bible Society in Guinea-Conakry
Lean sinn:



Sanasan