Marke 3 - BII BILAYeesu singi vanndo o paale pɛngiaalen coo ( Matie 12.9-14 , Luke 6.6-11 ) 1 Mí Yeesu muungu vɛlɛ luɛyɔɔ o cɛi lekaando nin. Langbanɔ baa ndóò vi-o pum va lon. 2 Mí vannda va Yeesu tofaa, te ndóò singinin ndu o paale pɛngiaalen coo. O kon mì ndáà sɔla talen le ndu kɔɔsallo. 3 Mí Yeesu dimul langbanɔ ndóò nɔ kon ba vílɛ́iyo-o aa: «Cɔn ma sim vannda tɛɛn.» 4 O kon mó ɲuna nda aa: «I co pá i cɛlnan le vanndo dɛnɛ kɛndɔɔ te kon te dɛnɛ vɔɔndo tosallo o paale pɛngiaalen coo, baa ciindiaa ndu, te kon te malɔɔ ndu mo vinnun?» Kɛ má mei kpili. 5 O kon mí Yeesu keela nda hɔlten coo a kɔl tambɛiyo a á mɔnɛi le nila kalula ndalan, mó dimul langbanɔɔ aa: «Siɛndi baa!» Mí langbanɔɔ siɛndi baa, mí ba ndɔɔ siangun. 6 Fɔ́ɔ́fɔ̀, mí Faliisia fula, má kɔ tundu nda vanaa va o kunda Herɔde-o coo-a le nɛilan nuwviaa le Yeesu diyɔɔ. Sɛ́lɛ́ bɛndoo hin o Yeesu lo 7 Mí Yeesu kɔa a ba dalaa nda kaandeŋaa ndɔa. Mí sɛ́lɛ́ bɛndoo del ndu kɔɔli fulaa Kalile, 8 Yuda, Yerusalɛm, Idumee, Yurdɛn peo leeloo a o lɛŋnde Tir a Sidɔn-nden nin. 9 Mó dimul kaandeŋaa ndɔa le ndu dɛ̀ndɛ̀ pɔmbɔɔ pum bɛɛndiallo haliko mi ndóò luɛi lenin yɔŋii sɛ́lɛ́ bɛndu kon ndóò ŋoviŋovi ndu. 10 Kani o va vanaa bɔɔ-bɔɔ singio, mí vanaa lanàá kpede va ifili-filiei ndu coo le ndu pilanndo. 11 Ɲinaa vɔɔŋaa va ndu cɔu-va va vulan baŋɔɔ ndu o labɛngunin ma va deŋio aa: «Nɔm co Po Hala-o ni!» 12 Kɛ mó va nda dimullo a kɔl tambɛiyo maa a tosa mì vannda sina vana o co-o le. Yeesu hɛli kaandeŋaa tɔ́ a à ŋiɔnda ( Matie 10.1-4 , Luke 6.12-16 ) 13 O kon kɔɔli, mó hel o pembei coo, mó veelu vanaa ndóò nɔ makoo-a, má kɔa nɛɛ o va-a. 14 Mó hɛli n'van tɔ́ a vanaa ŋiɔn le vaa nda ndaa latulu, 15 a le nda vomɔɔ sɔɛi Hala-e yondaa. Mó ke nda dio le ɲinaa vɔɔnda tovɔɔ. 16 N'van tɔ́ a vanaa ŋiɔŋaa Yeesu hɛli kan-nda a co haa ni: Simɔn, o ó ke diolan aa Piɛr-o, 17 Nsaki po Sebede-o nda Nsaŋ puapilɛ ndɔ, nda Yeesu ndóò veelu ni aa Boanɛrsɛs, kon co dimio ni aa poaa letaŋnda, 18 Andre, Filipe, Bartelemi, Matie, Tomas, Nsaki po Alfee-o, Tadee, Simɔn langbanɔ yeema lɛŋnde ndɔlen-ndo, 19 a Yuda Iskariɔt, o mal Yeesu vannda o ba-o. Hakio cuaa a Hala Kɔl-Diandaa 20 O kon kɔɔli, mí Yeesu kɔa cɛinin, mí sɛ́lɛ́ bɛndoo hun cuungian vɛlɛ lon. Yeesu nda kaandeŋaa ndɔa nɔla bɛɛ ɲɛdiaa dioo le. 21 Vanayan Yeesu-on tueyɔɔ lende, má hun le ndu cuaa, kani a va dimio aa: «O co lɛhau o ndu pila nin te.» Yeesu muli a sɔɔn nda hɛɛnduu ndu coo-on o kɔɔ ( Matie 12.22-32 , Luke 11.14-23 , 12.10 ) 22 Mí vanaa pɛɛkaa latɔŋaa fula Yerusalɛm-nda va dimio aa: «Beɛlsebul co ndu nin nuaa ni, a kpaaya bolle ɲinaa vɔɔnda o co ɲinaa vɔɔnda tovɔɔ ho ni.» 23 Mí Yeesu veelu nda, mó dimul nda isɔɔ o tale nin aa: «Vɛɛ Setana nɔla yɛ mo tow Setana? 24 Te masalen pila le simulun pɛ, masale len le nɔla kpaayaa sɔlaa le. 25 Cɛi oo cɛi piɔvan pɛ ndu pila, cɛi kon nɔla kpaayaa sɔlaa le. 26 Te Setana simul pɛ ndu pila, mɛɛ o piɔvan, o nɔla lɛ kpaayaa sɔla le, i ndɔɛi cuu. 27 Vana-vana nɔla luɛyɔɔ o vana mayoomoo lo cɛinin, mà cua ɲɛm ndɔn te, kɛ a bii ndu pɛ fɔlɔn, a yii ndu. O kon kɔɔli, a cua niko ɲɛm ndɔn. 28 I co niaa toɲaa dimul, hakilan kpede a sɔɔn tanan vanndacieea dimi-on n malnunin haki, 29 kɛ vana dimi pɛ sɔɛi tanai a Hala Kɔl-Diandaa, ndu sɔlanin hakio malɔɔ le: kani o tosa haki fɛɛn-fɛɛndo.» 30 Yeesu dimul nda lende fondo le, bau nuaa nda va dimio ni aa: «Ɲina vɔɔndo co ndu nin ni.» Kalaa Yeesu nda pɔmbɔa Yeesu-a ( Matie 12.46-50 , Luke 8.19-21 ) 31 Mí kalaa Yeesu nda pɔmbɔa Yeesu-a hun, má sim o dio. Má viam vanndo ndu veelu. 32 Sɛ́lɔ́ɔ́ va ndu o balaa sɔ́, má dimul ndu aa: «Kala nɔm, pɔmbɔa nɔmnda a yemaa nɔmnda nɔ makoo a nɔm o dio.» 33 Mó muli aa: «Nɛ̀ɛ́ co yɛ kala nuu, nɛ̀ɛ̀aa co yɛ pɔmbɔa nia?» 34 O kon, mó keela hɔlla vanaa va icali ndu a balaa sɔ́-a coo, mó dimi aa: «Kala nuu a pɔmbɔa nia, nda co haa ni. 35 Vana-vana tosa pɛ hɛnan Hala-o, ndu co puapilɛ nuu, yema nuu a kala nuu ni.» |
© Alliance Biblique en Guinée
Bible Society in Guinea-Conakry