Malasi 2 - BII BILAKanalanndo le vanaa-solia-lasálàá 1 «Niaa vanaa-solia-lasálàá, le niaa kpeekpei ya co hee dimi ni. 2 Te la yeŋ nilan o sɔɛi nii mì la handu kɔllo le diola nilan biiloo le, i tuisinin niaa dɛnɛ palaa coo, mì siinguu duaa niaa dangaa. A toɲa, lende ya tosanin ni, kani la hendu kɔllo o sɔɔn nun coo le. Ya Mɛlɛka-Nɔ-Kpaayaa-Kpow-vo dimi lende ni. 3 I kɔngɔlan le cuavaa niaa tɛɛmbuuo. Niaa pila yɛ, mì yikpa niaa poolan o hɔl, poola cɔlua niaa diw o kafola niaalan coo-a pɛɛn. O kon mà viow niaa a poola lan latulu. 4 Ken co tosa ni mì la sina maa o niaa lo ya co sɔɛi ni, haliko mi kpema ya yiilu Levii-o lo o kɛndɛ. Ya Mɛlɛka-Nɔ-Kpaayaa-Kpow-vo dimi lende ni. 5 Kpema co naa tɛɛn naa ndu-o co le yoomoo a le kɔlɲuloo ni. I ke ndu ɲɛm mun haliko mo nɔ siòòŋii nii. Nduyɛ, mó vo ya lekɛ́ndɛi, ndóò tuei pɛ ya tɔ́ɔ́, ndóò ɲiiya. 6 A toɲaa leviia va tɔŋndo pɛɛkoo ni. Còòla fula nda o lasondo lɔ́ɔ́-lɔ́ɔ̀ le. Bɛnda kɛndɛ-kɛndɔɔ va naa tɛɛn naa ndaa. Má faŋa vanaa bɔɔ-bɔɔ o nɛi vɔɔndo coo a sandii ndɛi. 7 Kani kɔlkalu tɔŋ Hala-o bɛnda mò va vana-solia-lasálàá o sondo ni. Ndu vannda hun ɲunaa a tɔŋndo o kɔɔ ni, kani kiila Mɛlɛka-Nɔ-Kpaayaa-Kpow-vo-o o co ni. 8 Kɛ niaa, la mal nɛi kon, mí la luei vanaa bɔɔ-bɔɔ o pɔwlan nin a dɛnɛ tɔŋndo o kɔɔ. La cii kpema ya yii a Levii-o tɛɛmbuu. Ya Mɛlɛka-Nɔ-Kpaayaa-Kpow-vo soaa nuaa ni. 9 Lelan ya co tosa ni mì siɛmbulan la bii niaa Israɛlla kpow o hɔl, mà kelun niaa yii. Kani la tui sɔɛi nii le, la va vɛlɛ vannda hiyanndo o tɔŋndo biyɔɔ nin.» O nɛilan tan tiɔn coo Israɛlla co Mɛlɛka huiyo ni 10 «Vɛ̀ɛ̀ o co fuɲa pilɔɔ kpé le naa kpow n nɔ le? Vɛ̀ɛ̀ o co Hala pilɔɔ kpé le cɔw naa le? Kɛ le yɛɛ nɛ niko, mì n va naa pila paalianndo, mì n va kpema fuɲaa naa mamaa solio o báà nin? 11 Yudaa lo o lediom coo le. A tosá dɛnnda lamààlan Yerusalɛm ciee a o lɛŋnde Israɛl-ten kpow nin. Kani Yudaa soli fonda diandaa Mɛlɛka-o o báà nin le tùú nda yil vanlaandua sooluu halaa celennda-a o nɔ̀lan-ndo. 12 Mɛlɛka sɛinin vana co dɛnɛ kon tosaa-o. Vana-vana fula vɛlɛ pɛ o yungu Yakɔb-o nin, mò soo le vana kon, te kon te le Mɛlɛka-Nɔ-Kpaayaa-Kpow-vo sálàá solullo le ndu, vana kon bɛɛ, Mɛlɛka sɛinin ndu mò soli ndu caanda tɛɛn. 13 Diinndɔɔ, ɲɛ niaa co vɛlɛ tosaa-o co hoo ni: la co mɛmɛan peiyo o fonda-loamaa-lasálàá coo a caŋnda niaa co lan. Kani Mɛlɛka co lɛ bɛɛ sálàla niaalan tofa le, o co lɛ ɲɛ-ɲɛ cɛlɔɔ niaa o ba le. 14 Mì la muungu ɲunaa aa: ‹Ko le yɛɛ nɛ o co yɛ naa tosallo lende?› Kani Mɛlɛka pila co seiyo niaa tɛɛn niaa lanɔ n yil o felengiyɛi nɔmnde nin-ndo ni. Ndu yɔŋnun vanalanɔ n yiilu kpemaa-o ni. Kɛ a lo o lediom coo le, má hui ndu. 15 Vɛ̀ɛ̀ o co dialii pilɛi le Mɛlɛka siinguu niaa niaa ndu o kɔllo a o falon nin te? Yɛɛ nɛ vanaciee pilɛ kon yeema yɛ? Vɛ̀ɛ̀ o co le cuavaa Hala yɔngu-a sɔlaa le? Lelan la caa a niaa pila, la hui lanɔ niaa yil o felengiyɛi nin-ndo le. 16 Kani ya Mɛlɛka Hala Israɛlla, ya dimi ni aa: Nɔ piɔlɛiyo nɛinun ya bɔɔ. Kani dɛnɛ kɔlvesɛiyo co kon ni. Ya Mɛlɛka-Nɔ-Kpaayaa-Kpow-vo dimi lende ni. Lelan niaa pila la mandan taw, la fáŋàn o diomnda niaalan coo le.» Mɛlɛka co kiila ndɔɔ cuu 17 «La co Mɛlɛka saangiaa a sɔɔn niaan, mì la va dimio aa: ‹Vɛ̀ɛ̀ naa n co yɛ ndu saangiaa?› Yéé la co pɛ dimio aa: ‹Vana-vana tosa pɛ dɛnɛ vɔɔndo, a vana vaa lende Mɛlɛka naŋ kɔl ni! Vanaa vaa lende kpeekpei o yeema ni›. La co vɛlɛ dimio aa: ‹Kuɛɛ Hala co kon yaman sandan kiolɔɔ-o co yɛ?›» |
© Alliance Biblique en Guinée
Bible Society in Guinea-Conakry